utorak, 9. kolovoza 2011.

Legende o cvijeću

Goto page :

1, 2

Autor/ica

Poruka

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Legende o cvijeću čet svi 20 2010, 14:35

First topic message reminder : Lotos Kaže se da su antički egipćani vjerovali da je lotosov cvijet dao život faraonskom Egiptu. Na početku svijeta, u tamnim vodama, lotosov cvijet je plutao sa zatvorenim laticama. Latice su se otvorile i iz cvijeta se uzdigao Ra , bog sunca, stvarajući svijet. Uveče sunce bi se vraćalo u lotosov cvijet da spava, da bi se uzdiglo sljedećeg dana. Mnoge mediteranske i azijske civilizacije su prenjele simbol lotosa u Indiju, Vijetnam, Kinu, Laos, Kambodžu i Tajland. Lotos je tron na kojem Buda sjedi. Lotos može biti obećanje uspješnog posla ili braka. U Budizmu ljudi su poređeni sa lotosovim cvijećem podižući se iz mulja dubokih voda, a cvijetne faze ( pupoljak, cvijet, sjeme ) predstavljaju prošlost, sadašnjost i budućnost. Budistički zapisi kazuju da lotos kombinira miris, čistoću, milost i ljepotu. Lotosi propadaju porodici Nymphaceae i rodu Nymphaea. Bijeli egipatski lotos, N.lotus, je pravi lotos iz egipatske mitologije.Tragovi populacije lotosa se mogu pronaći u termalnim izvorima u Europi, na primer u Rumunjskoj. Postoji takođe plavi egipatski lotos, N.caerulea, i indijski plavi lotos N. stellata, nacionalni cvet Cejlona. Indijski crveni lotos, N. rubra, je uobičajen u južnojistočnoj Aziji. Žuti lotos, N.citrina, je uobičajen u tropskoj Africi. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Autor/ica

Poruka

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću sri lip 16 2010, 21:07

Krizantema U staroj Kini bila je cvijet mjeseca listopada, simbol odmora i lagode po završetku sezone žetve. Svrstan je u jednu od 4 plemenite biljke (ostale 3 su : bambus, šljiva i orhideja) u kini i čak je bio službeni simbol Carske Kineske vojske. Uvijek je bio jedan od glavnih cvjetova u prestižnim vrtovima plemenitaške klase. Kinezi su vjerovali da, ako voljenoj osobi daš krizantemu da s njenim laticama pređe preko usana nakon što je pila vino, sigurno će uzvratiti ljubav. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću pet lip 18 2010, 09:08

Orhideja Ime joj potječe od grčke riječi orchis, što u prijevodu znači testis. Neke orhideje nazvane su "daminim prstima", "daminim pletenicama" i drugim sličnim imenima. Kroz povijest se povezuje sa žudnjom, pohlepom i bogatstvom. Jedna od najzanimljivijih orhideja je vanilla orchid. Za nju kažu da je tajna snage starih Asteka, jer su je pili pomiješanu sa čokoladom. Popularna je i cattalya orchid - simbol zrelog šarma i uobičajen je poklon za majčin dan. Orhideja Bogatstvo boja i oblika čini orhideju zanimljivim, neobičnim i posebnim cvetom. U drevnoj Kini orhideju su često povezivali sa plodnošću i smatralo se kako pomažu pri začeću i garantuju roditeljstvo. U Gračkoj je orhideja bila vezana za žensku populaciju, da je i jedan biljni orhideja dobio ime prema hramu boginje ljubavi Afrodite. Zbog izuzetne lepote, orhideja je dobila status egzotičnog, prefinjenog, ekstravagantnog cveta koji se povezuje sa ljubavlju, romansom, erotikom, željom za intimnošću... Orhideja je cvet uspeha. Smatra se kad nekom poklonite cvet orhideje, time pripomažete njegovu uspešnu karijeru. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima Zadnja promjena: Kikica; sub sij 15 2011, 10:14; ukupno mijenjano 1 put.

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću pon lip 28 2010, 11:54

CVIJEĆE Nije nikakvo čudo što su za cvijeće u prošlosti bila vezana mnoga narodna vjerovanja - radost, ljubav, sreća, razočarenje, ljubomora, zla kob, nesreća... Cvatuće biljke s lukovicom navodno donose smrt ako noću ostanu u sobi; unošenje u kuću cvijeća, koje je procvjetalo mimo sezone nije dobro, predskazuje nesreću; za onog tko na pogrebu pomiriše cvijeće ili vijence, jerovalo se da će izgubit osjećaj mirisa; ako se za vrijeme punog mjeseca dira cvijeće, ono će uvenuti; ostaviti svijeće na krevetu bolesnika – nesreća; bolesnoj osobi pokloniti bijelo cvijeće – predznak smrti; ako sanjate cvijeće - mogla bi vas pogoditi kraća bolest. Ali, postoje i druga narodna vjerovanja: Ako pacijent iz bolnice kući donese cvijeće – znak da će se vratiti u bolnicu: Poklanjati bukete cvijeća – sreća; Pokloniti žuto cvijeće – financijska dobit; Crveno ili bijelo cvijeće pokloniti bolesnoj osobi – predznak skore smrti; Podignuti oboreno cvijeće – nesreća; Uzeti bačeno uvenulo cvijeće i odnijeti kući – nesreća. Postojao je cijeli niz narodnih vjerovanja o proljetnom cvijecu: ubrati ga u nedjelju ili ponedjeljak označavalo je sreću, pronaći ga u utorak predskazivalo je da će vam dan biti uspješan, ubrati ga u srijedu nagovještavalo je da ćete biti zaprošeni ili ćete zaprositi; naći proljetni cvijet u četvrtak označavao je težak posao s malom zaradom; ubrati proljetni cvijet u petak bio je predznak neočekivane novčane dobiti, a u subotu - neočekivane opasnosti! Pored ovih vjerovanja, od najstarijih se vremena vjeruje i da pronalazak prvog proljetnog cvijeta može pomoći u otkrivanju inicijala imena ili prezimena budućeg supruga ili supruge. Na primjer, ako pronađete visibabu, jagorčevinu i ljubicu, vaš partner će zasigurno imati slova “V”, “J” ili “LJ” u svom imenu. To nikako ne znači da tim slovima moraju započinjati njihova imena. Svaki mjesec u godini - vjeruje se - ima svoj sretni cvijet. tako su sretni cvjetovi siječnja - karanfil i jagorčevina; veljače - jagorčevina; ožujka - zelenkada i ljubičica; travnja - krasuljak; svibnja - glog i đurđevak; lipnja - ruža i kukavičnjak; srpnja - ljiljan; kolovoza - gladiole i mak; rujna - biljka sa zvjezdastim cvijetom i ladolež; listopada - georgina; studenog - krizantema; prosinca - drač. Cvijeće i datumi rođenja Oni koji se bave astrologijom i koji su uvjerujereni da je ljudska sudbina uveliko određena danom rođenja i konstelacijama zvijezda koja je bila u tom trenutku, dakle, oni koji vjeruju u moći zodijačkih simbola, uvjereni su da i cvijeće može utjecati na ljudsku sudbinu, odnosno njegovu sreću. Štoviše, oni su napravili listu cvijeća koje donosi sreću onima koji su rođeni u pojedinim mjesecima u godini. Evo kako ta lista izgleda: siječanj: visibaba - ljepota, sreća; veljača: ljubica - skromnost, čednost; ožujak: zelenkada - otmjenost, poštenje; travanj: jagorčevina - zaljubljivost; svibanj: bijeli ljiljan - slatkoća, čistoća, nevinost; lipanj: divlja ruža - ljubav, odanost; srpanj: karanfil - lijepe misli; kolovoz:bijeli vrijes - sreća; rujan: krasuljak - bogatstvo, sreća; listopad: ruzmarin - lijepe misli i uspomene; studeni:krizantema - istina, vjera; prosinac: bršljan - povjerenje, vijernost. Poruke cvijeća Stotinama godina cvijeće se koristilo za različite plemičke, staleške, klanovske i državne ambleme. “Jezik cvijeća” potječe još iz vremena turskih harema, a posebni riječnici cvijeća iz 19. stoljeća obuhvataju simboliku i značenje gotovo svih vrsta cvijeća na svijetu. Naravno, zbog ograničenog prostora, mi objavljujemo samo one najpoznatije vrste cvijeća i njihova značenja. Svaki se cvijet može koristiti sam za prenošenje svoje, zasebne poruke, ili se mogu kombinovati i u buketu sa drugim vrstama, čime se postiže “kompletiranje” poruka. Evo kakve poruke - prema vjerovanjima - prenosi pojedini cvijet: Amarant: besmrtnost, beskrajna ljubav; Sasa (vrtni): ostavljanje; Vrtni cvijet: dijelim Tvoje osjećaje; Proljetni cvijet: mladalačka svježina; Divlji cvijet: prevrtljivost u ljubavi Livadni cvijet: bolest Šumski cvijet: beznadežnost; Cvijet iz žita: nježnost; Jabukov cvijet: preferencija; Francuski cvijet: seoska, prirodna ljepot I indijski cvijet: volim samo sebe; Španjolski cvijet: senzualnost; Azaleja: umjerenost; Petonija: iznenađenje Maslačak: radost Karanfil: fascinacija, ženska ljubav; Karanfil, žuti: preziranje; Karanfil boje mesa: ženska ljubav; Karnfil, šareni: odbijanje; Karanfil, bijeli: talent; krizantema, crvena: Ja Te volim! krizantema, bijela: iskrenost; krizantema, žuta: mala ljubav; Purpurni cvijet: rezolucija; Crveni cvijet: ushićenost; Bijeli cvijet: čistoća, skromnost; Prošarani cvijet: ljepota; Rozi cvijet: preferencija; Divlji šafran: ne odbijaj ništa; Georgina: zaslužujem Tvoju pažnju! Krasuljak: nevinost; Maslačak: ljubavno proročanstvo; Cvijet “Ne zaboravi me”: istinska ljubav. Ne zaboravi me! Zdravac: ljubaznost, nježnost; Vrijes, bijeli: sreća; Slezovača: plodnost, produktivnost; Koralni cvijet: boja moje sudbine; Zumbul: sport, igra; Zumbul, plavi: konstantnost; Iris: imam poruku za Tebe! Iris, žuti: strast; Jasmin: radosti; Jasmin, bijeli: dobroćudnost; Jasmin, žuti: gracioznost i elegancija Lavanda: nepovjerenje; Divlji jorgovan: poniženje; Ljiljan: nevinost; Ljiljan, bijeli: nevinost i čistoća; Ljiljan, žuti: neistinitost i obmana; Ljiljan ljubičasti: povratak sreći; Lotosov cvijet: daleka ljubav; Magnolija: ljubav prema prirodi; Narcis, žuti: prezir; Mak, crveni: utjeha, ekstravagancija; Mak, bijeli: spavanje, moja propast; Jagorčevina: rana mladost; Jagorčevina, noćna: nestalnost; Visibabe: utjeha; Suncokret: biti skupa; Suncokret, mali: obožavanje; Suncokret, veliki: ponos; Tulipan: slava; Tulipan, crveni: ljubavi; Tulipan, šareni: prelijepe oči; Tulipan, žuti: beznadežna ljubav; Ljubica plava, pitoma: ljubav, povjerenje; Ljubica, divlja: beskrajna ljubav; Šeboj, žuti: vijernost. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću pet ruj 10 2010, 08:39

Ljiljan Po legendi lilium candidum - beli ljiljan nastao je od kapi mleka koja je kapnula na zemlju dok je hera dojila herkulesa. naime budući da je on bio sin boga zevsa i smrtne žene alkmene, zevs je htio da se nadoji s grudi njegove žene, boginje here kako bi postao besmrtan. dok je spavala položili su joj ga na grudi i kad se nadojio nekoliko kapi mleka se prosulo svemirom te je nastao mlecni put, a od kapi koja je pala na zemlju nastao je beli ljiljan. prema bibliji, uskrsni ljiljan je rastao u getsemanskom vrtu u kojem je juda izdao isusa. beli ljiljani, su prema legendi, nikli na mestu gde su isusove suze i znoj kapali u poslednjim trenucima života. beli ljiljan je i simbol čistoće blažene device marije, a na slikama se često može videti prizor kako arhanđeo gabrijel devici pruža upravo taj cvijet. na drugim slikama sveci se slikaju kako donose vaze pune belih ljiljana mariji i detetu isusu.prema legendi, kad su posetili marijin grob tri dana nakon njene sahrane, u njemu nije bilo ništa osim buketa veličanstvenih belih ljiljana. u jednom ipak drugačijem znaku ženstvenosti, ljiljani su imali značajno mesto u raju adama i eve. prema predanju, kad je eva napustila edenski vrt, prolila je iskrene suze kajanja, i iz tih pokajničkih suza nikli su i ljiljani. ljiljani su bili zastitni znaci vitezova templara. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću pet ruj 10 2010, 08:40

SUNCOKRET (Helianthus annuus) Snažan cvet velikog cvata u obliku sunca. U Kini se suncokret smatra hranom besmrtnosti. Grčki mit kaže da je nastao od morske nimfe Klitije koja je pobjegla u pustinju nakon što ju je napustio bog sunca Apolon, kojem je bila draža Kitijina sestra. Bez jela i pića sve do svoje smrti pogledom je pratila sunce, a nakon što je umrla pretvorila se u suncokret. Suncokret stoga simbolizuje obožavanje i snagu. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću pet ruj 10 2010, 08:41

Ladolež Ladolež sa predivnim plavim cvetovima koji se otvaraju ujutro, okreću njihove lepe plave glave prema suncu, oni uzdižu i ukrašavaju skoro sve što posadite blizu njih. Za njih je misteriozno to što oni zatvaraju njihova lica u kasno popodne i naizgled idu da spavaju do sledećeg jutra. Postoji jedna legenda o njima koja kaže; Bila jednom jedna prelepa princeza koja je volela da sedi među cvećem u njenoj bašti. Ona je bila veoma nežna i zbog toga je uvek trebala da se vrati u palatu pre nego što dan postane previše vreo i zbog toga ona nije nikada videla izvesne varijetete njenog baštenskog cveća koje se nije otvaralo sve dok ga sunce ne obasja. Ovo je nju učinilo izuzetno tužnom, jer kao što je poznato princeze imaju vrlo prefinjena srca i osećanja, i tako jednoga dana kada se vratila u palatu ona je počela da plače. Njene suze su padale po podu dok je ona hodala i svaka koja je dodirnula zemlju magično se pretvorila u malo seme. Nekoliko nedelja kasnije, kada je princeza šetala po njenoj bašti, rano jednog jutra, bila je veoma iznenađena kada je spazila prelepi novi cvet koji raste i uspinje se preko baštenskog zida uvijajući svoje ljupke vitice oko drveća i lukova. Njeno srce je bilo ispunjeno srećom i od tada je ime "jutarnja lepota" dato tom ljupkom cveću koje je poniklo od suza princezinih lepih plavih očiju, a opet joj je dalo toliko puno radosti u njenim jutarnjim šetnjama. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću ned ruj 26 2010, 18:21

Jorgovan Antička Grčka legenda kazuje da je mladi Pan bog šuma i polja jednom sreo prelepu nimfu Syringa, jednog prelepog jutra. On se divio njenoj gracioznosti i lepoti i odlučio je da priča sa njom. Medjutim ona se uplašila i pobegla. Pan je probao da je sustigne ali je iznenada natrčao na mirišljavi grm jorgovana i tada su mu odjednom krenule suze iz očiju. Nakon toga je počeo da luta po šumama i da čini dobra dela svima, a ime Syringa je postalo latinsko ime za jorgovan. Druga legenda kazuje da su jorgovani nastali kada je proleće oteralo sneg sa polja i podiglo sunce višlje ka nebu. Tada se sunce srelo sa dugom i prošlo zajedno preko neba. Proleće je sakupilo nešto sunčevih zraka i pomešalo ih sa malo duginih boja i počelo da ih prosipa po zemlji. Kada je proleće stiglo do severa ostale su joj još samo bela i ljubičasta boja. U tom trenu su ispod proleća bile skandinavske zemlje. Tada je proleće bacilo boje jorgovana na malo grmlje koje je bilo prekriveno malim cvetovima. Proleću je preostala još samo bela boja i ono ga je razasulo po zemlji. Na mestima gde je bela boja pala na grmlje izrasli su beli jorgovani. Jorgovani su dobili svoje ime po grčkoj reči "syrinx" što znači frula zato što su od drveta jorgovana čobani pravili frulice. Ali u Rusiji se takođe zove i "sinel" što potiče od reči plavo zato što ta aktivna boja definiše kolorit biljke. Izvor _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću ned ruj 26 2010, 18:26

L A V A N D A Drevne Egipcanke, Grkinje i Rimljanke mirisale su na lavandu, Jevreji su lavandom prskali jela, a benediktinci je preporucivali kao lek. Za nekoga afrodizijak, za druge sredstvo protiv nesanice. o ovoj mediteranskoj biljci ispredane su legende : Bila jednom jedna devojka koja je bila toliko lepa da je svima zastajao dah kada bi je videli. Mnogi mladici uzdisali su za njom. Nazalost, medju njima bila su i dva razbojnika. Buduci da nije prihvatila njihovo udvaranje, oni su odlucili da je prisile na ljubav... Jednoga dana posli su za njom. Nesrecnica je bezala sve trceci prema brdima. medjutim, razbojnici su uspeli da je stignu i obore na zemlju. U trenutku kada su joj strgli odecu sa tela, devojka se od silnog stida okrenula prema zemlji i gorko zaplakala. Odjednom, iz tla, tamo gde su kapale njene suze, pocelo je da nice bilje prekrasnih plavicasto-ljubicastih cvetova. Stabljike biljke gotovo su prekrile i obavile devojcino telo skrivajuci sramotu. Videvsi sta se dogodilo, razbojnici su se uplasili i pobegli. Ova mediteranska legenda koja pripoveda o tome kako je navodno prvi put nikla lavanda, nosi sa sobom i jedno verovanje, zivo i danas: u polju lavande nijednoj devojci se nikada nista neprijatno ne moze dogoditi. Odnosno, devojka koja uz sebe ima cvece ili osuseni buketic lavande (ili je, da budemo savremeniji - namirisana lavandom) moze da bude spokojna. Kada se govori o lavandi, cesto pomisljamo na plavicasta polja Provanse ili na mirisljave vrecice koje stavljamo u ormane. Od davnina poznata su i lekovita svojstva lavande: lavandom su u stara vremena lecili ljude koji su patili od nesanice, od bolesti zivaca, imali lose varenje, pa cak i srcane bolesnike. Neki su je stavljali u tople kupke, mirisali se njenim etericnim uljem, pili cajeve od njenog cveta, stavljali u jela kao dodatak hrani... Izvor _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću ned ruj 26 2010, 18:27

Prica o gladioli Rod gladiola je veliki i obuhvata preko 250 divljih vrsta. Sve one nalaze se prirodno rasprostranjene isključivo u Evropi, Africi i Aziji, dok u Americi i Australiji još nisu pronađene divlje vrste gladiola. Divlje vrste gladiola bile su poznate još u starom veku. Njihov značaj u to vreme vezivao se za sasvim druga svojstva i osobine gladiole. Tako Theophrast (372 - 287. god. pre naše ere, Grčki filozof i botaničar) navodi da su se kao korov između žita nalazile gladiole (Gladiolus Segetum) čiji su se gomolji jeli ispečeni sa brašnom. Drugi podatak zabeležio je Plinius Stariji (23 - 79. posle n.e., rimski pisac) koji u svom delu Istorija Prirode navodi da se lukovice vade iz zemlje, suše i koriste za lečenje. U srednjem veku gomolje gladiola nosili su robovi i bezemljaši kao amajliju koja ih štiti od povreda i čini ih nepobedivim. O proizvodnji gladiola može se govoriti tek od početka 19 veka kada je engleski baštovan Colville uspeo vešistrukim ukrštanjem da proizvede rano cvetajuće hibride koji se još i danas pod nazivom G. X Colvillei Horst, sa uspehom gaje. Zatim belgijski baštovan L. Van Houtte iz grada Genta uvodi 1841 godine krupno cvetne gladiole Gladioulus X Gandavensis, čime počinje i naglo širenje gladiola. 1885 god uvezena je iz Afrike Gladiola Primlus, žute boje, koja je ukrštanje sa gladiolom X Gandavensis i sa Gladiolom X Lemoinei dala jednu sasvim novu grupu tzv. Primulinus sa novim bojama kao što su žuta i narandžasta. U daljem razvoju sortiment gladiola prolazi kroz razne faze i nije mogao biti pošteđen ni raznih modnih hirova. Tako su krajem 19 i početkom 20 veka naročito bile tražene sorte sa reckavim obodom cveta. Ne tako davno firma Konynenburg & Mark iz Noordwyka u Holandiji proizvela je novu grupu tzv. Butterfly Gladiola koje se odlikuju obilnim cvetanjem i sitnim dobro oformljenim cvetovima velike trajnosti. Posebno su pogodne za rano pospešivanje u staklenicima. U naše vreme najviše se radi na daljoj selekciji krupno cvetnih gladiola kojih sada već ima više hiljada sorti. Izvor _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću sub sij 15 2011, 10:07

Bosiljak (Ocimum basilicum) Naučni naziv ove biljke je grčkog porekla i znači "mirisavi carev cvetak". U Starom Misiru boslijak se dosta gajio, a služio je kao simbol besmrtnosti. U istočnoj Indiji ova biljka se zove tulasi. Njoj je posvećen kult dubokog značenja (obožavanje tvoračke i svedržiteljske božje sile). Ime ove biljke dovodi se u vezu sa imenima dobrih bogova, ona je: milostiva, mirisava, listom bogata, satiračica zlih duhova itd. Rimski prirodnjak Plinije je tvrdio da kobilama i magaricama treba davati bosiljak kao hranu da bi bile plodne. U Italiji su devojke nosile svežnje bosiljka na prsima ili za pojasom. Svežanj bosiljka je uvoj prilici simbolizovao čestitost i devičanstvo, jer su udate žene bosiljak nosile na glavi, u kosi. Verovalo se da miris bosiljka stvara ljubav, pa se još i zove Bacia-Nicola tj. "Poljubi me Nikola". U Toskani, po jednom pripovedanju iz XV veka, svaka mlada dama stavlja u prozor bosiljak da bi dala znak svom ljubavniku da uskoči k njoj kroz prozor. Isti pripovedač bosiljak naziva "ljubavničkim posrednikom". Bosiljak, međutim, najčešće ima značenje zla i nesreće. Postoji izreka: "Sejati bosiljak znači psovati". Na Kritu je bosiljak simbol žalosti. U jednoj hrišćanskoj narodnoj pesmi pesnik ovako peva: "Bosiljče, cveće žalosti, procvetaj pod mojim malenim prozorom, jer ležem u bolu, a zaspim u plaču". U našem narodu bosiljak je sveta biljka i zove se još i ovako: bosilje, bosiok, vasleđen, velsagen, vesligen, mislođen i mislođin. Bosiljak u našem narodu ima simboliku verskog i duhovnog karaktera. U narodnoj pesmi "Nije za svakog smilje" iz 1844. godine kaže se: "Smilje njojzi (devojci) tiho progovara: Nisam raslo za popu u crkvi, Za crkvu je kitnjasto bosilje." Kasnije je bosiljak i kod našeg naroda postao simbol ljubavnih odnosa. Retki su slučajevi da se mladoženja zove granom bosiljkovom, po pravilu je u ljubavim pesmama bosiljak simbol ženske ljubavi pa ga zovu i ženskim cvećem. Ima slučajeva da bosiljak simbolizuje i supružinsku ljubav. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću sub sij 15 2011, 10:08

Tulipan / Lala Lale ili tulipani vode poreklo iz Persije odakle su raznim putevima stigle do Turske a zatim i Evrope.Po legendi mladi persijski princ Farhad bio je zaljubljen u lepu devojku Sirin.Jednog dana do princa je dosao glas (kasnije se ispostavilo, pogresan) da je Farhadova ljubljena ubijena. Obuzet nepodnosljivim jadom, uzjahao je omiljenog konja i u galopu se bacio sa litice u smrt. Iz njegovih brojnih rana na zemlju je kapala krv i iz svake je izrasla po jedna skarletna lala, simbol njegove savrsene ljubavi. Prvi detaljniji opis lala u vrtu turskog sultana u Istambulu je iz 1554. godine. U Evropi lala je prvi put procvetala u Nemackoj 1559. godine.Nijedna biljka,cak ni orhideja, nije izazvala takvu pomamu kakvo je bilo tulipansko ludilo koje je zahvatilo Evropu početkom 17. veka. Središte trgovine tulipanima postala je Holandija i za vreme tridesetogodišnjeg rata ludilo je dostiglo vrhunac. Za lale se borilo i ginulo. Na njima se sticalo i gubilo veliko bogatstvo. Bile su čak i sredstvo za plaćanje. Lukovica lale je služila za vrednovanje imovine, kao i za sklapanje brojnih trgovinskih poslova. Tako je u Holandiji jedna vrsta lukovice pod nazivom Semper augustus koštala 60 prosečnih zarada, odnosno cena jedne lukovice je bila jednaka ceni kuće u najboljem delu Amsterdama.To je kasnije zabranjeno zakonom pa je takva trgovina zamrla, ali Holandija je ostala snažno svetsko tržište za gajenje i dalji plasman tulipana.Ovo cveće upadljivih boja simbol je bogatstva, raskoši, lepote, ali i oholosti i uobraženosti..Inspiracija su mnogim umetnicima i cest motiv..Nije ni cudo kada, uz ljubav, strast i savršenog ljubavnika, označava i slavu. Crvenim lalama baš kao i crvenim ruzama se izjavljuje ljubav i istovremeno govori ..veruj mi. Visebojne kazuju da osoba koja ih prima ima lepe oci.Zute su znak beznadezne ljubavi, ali njihova poruka moze da bude i ovo: U tvom osmehu je suncev sjaj.. Tulipan je dobio ime po persijskoj reči DUBLEND ili turskoj TULIPANT, što znači "omot na glavi", "turban" zbog karakterističnog oblika cveta. Rod tulipana obuhvata oko 100 divljih vrsta koje su najrasprostranjenije oko Kaspijskog jezera, zatim oko Crnog mora, odakle se šire prema severu, da bi preko Male i Srednje Azije doprli sve do srednje Evrope. Sve te divlje vrste interesantne su samo sa botaničkog stanovištva. Za cvećarstvo je izuzetno značajna vrsta Tulipa Gesnerijana kao predak tada kultivisanih sorti. O pravom poreklu naših baštenskih lala nemamo pouzdanih podataka. Po nekim podacima, lale su u Aziji bile poznate još pre 1000 godina. Prvi detaljniji opis dao je 1554 godine A. G. Busecq u svom pismu austrijskom vladaru Ferdinandu Prvom, u kome ga izveštava da u vrtu turskog sultana u Istanbulu cveta jedna veoma interesantna biljka koju Turci nazivaju tulipan. U Evropi lala je prvi put zacvetala u Ausburgu (Nemačka) 1559 godine, a prvi botanički opis dao je 1560 godine švajcarski naučnik Conrad Gertner (1515 - 1565). Međutim, koja je vrsta bila zapravo opisana ne može se utvrditi, ali Linne ju je nazvao Tulipa gerteriana i ona se smatra roditeljem svih današnjih formi lala. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću sub sij 15 2011, 10:10

Božićna zvezda Prema staroj meksičkoj legendi, prva božićna zvezda nastala je iz molitve dvoje seoske dece, devojčice Marije i njezina malog brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malome Isusu poput ostalih. Na Badnjak, uz put prema crkvi, ubrali su buket poljskog bilja umesto dara. Kada su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice i prvi cvet svete noći procvao je sjajnocrvenim i zelenim zvezdastim cvetovima. Enlarge this image _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću sub sij 15 2011, 10:11

RUŽA Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za smrt Adonisa , lepog mladića-pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je po predanju, bio smrtno ranjen od divljeg vepra i Afrodita mu je pritekla u pomoć. Međutim boginja je morala da se provuče kroz gust zasad ruža i tada je iz njenog izranavljenog tela šiknula krv i obojila u crveno sve okolne bele ruže. Prvi javni vrt ruža u Atini osnovao je 306. godine pre naše ere Epikur, jer je želeo da svakog dana ubere cvet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske lepote, ljubavi i plodnosti, ružu na žrtvenik, dok su Afroditine sveštenice prilikom verskih ceremonijala nosile venčiće od belih ruža, a putevi kojima su prolazile bili su posuti ružama. U Rimskom carstvu kult ruža doveden je na najviši nivo. Cvetni venčić od ruža koristio se u svim prilikama. Njime su kićene vojskovođe, mladići su odlazili u rat sa venčićem na glavi, ružin cvet se darivao pobedniku, cvetom se posvećivalo pobedničko oružje. Kasnije je cvet ruža postao simbol radosti , zadovoljstva i ljubavi. Zaljubljeni mladići su slali svojim devojkama cvetove ruža, a za vreme gozbi i mladi i stari, muzikanti i sluge podjednako su nosili na glavi venčiće ruža. Padom Rimske imperije i kult ruža naglo opada. Ruža se kroz vreme jedva održava u dvorištima manastira, gde se od plodova pravila hrana i lekovi. Veliki pohodi u vreme krstaških ratova i proširenja Otomanskog carstva potpomogli su širenju ruža jer su vitezi i veziri posle svakog pohoda donosili u svoje zamkove po koju novu vrstu ruža ili drugog cveća. Krupan doprinos u gajenju ruža daje carica Žozefina, Napoleonova žena, osnivanjem svog čuvenog ružičnjaka 1804. godine nedaleko od Pariza, u dvorcu Malmezon. U njenom vrtu mogle su se naći sve do tada poznate vrste i sorte ruža u svetu. Postoje podaci iz kojih se vidi da su i za vreme rata vrtlari carice Žozefine imali slobodne vize za ulazak u zaraćene zemlje, kao i da su se pošiljke semena i ruža sa zarobljenih francuskih brodova odmah slale dalje i isporučivale bez obzira na postojeće ratno stanje. Caričin dvor postaje stecište istaknutih botaničara , odgajivača i umetnika. Počev od 19 veka interesovanje za ruže u Evropi stalno raste. Sistematskim radom na ukrštanju i odabiranju dobijaju se sve lepši i bogatiji oblici, sorte i varijeteti. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću sub sij 15 2011, 10:12

Re: Legende o cveću Zvezdan Da li ste ikada gledali u zvezdu dugo vremena? Ako jeste tada ste primetili da zvezda nije samo jednostavna svetleća tačka na nebu. Međutim svetlost zvezda nije uvek ista. Ponekad je plava, ponekad je bela pa čak i roza. U sredini su zlataste a prema krajevima zatamljene. I nama se čini da nam kroz ovu svetlost zvezde šalju neke signale i čak preuzimaju neke poruke sa Zemlje. Možda zbog toga ponekad zvezde padaju sa neba. Kada su antički ljudi to zapazili počeli su da gledaju u drveće i cveće i pokušavali da pronađu sagovornika zvezda. I oni su pronašli neko malo azurno cveće sa žutim krugom u sredini koje je bilo slično zvezdama na nebu. "Aster" (zvezdan) - uzviknu neko od njih. Reč "aster" znači "zvezda" i od tog doba azurni cvet ima to ime. Donešen je u Evropu iz Kine 1728 od strane Peter Inkerville-a. On je uvezao seme cveta i prezentovao ga čuvenom francuskom botaničaru. Botaničar je uspeo da odgaji veliko svetlo cveće u krajevskoj bašti Trianon i nazvao ga kraljica "belih rada". Zvezdan je sam po sebi jadna od najstarijih biljaka. Kada su arheolozi otvorili 2000 godina staru kraljevsku grobnicu oni su pronašli crteže zvezdana. Antički grci su smatrali zvezdan za amajliju. Zvezdan personifikuje jesen na mađarskom jeziku. Postoji jedno popularno verovanje: ako stojite među zvezdanima u noći i pažljivo osluškujete cveće možete čuti jedan skoro nečujan šapat. Na ovaj način zvezdani pričaju sa njihovim sestrama - zvezdama. I to nije iznenađujuće zato što po legendi zvezdani su izrasli iz praha koji je pao sa zvezda. Ovu legendu je iznedrio francuski astronom Cassini kada je u mladosti izučavao nauku o nebeskim telima i on je ostatak svog života posvetio botanici. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

Kikica
Administratorica

Broj postova: 39349
Godine: 32
Datum registracije: 04.03.2009

Naslov: Re: Legende o cvijeću sub sij 15 2011, 10:13

Priča o cvetu Dan i noć Mačuhica Kako jedna legenda kazuje, tri perioda života jedne devojke Ane se reflektuju u tri kolorita latica cveta dan i noć. Jednom davno ljubazna i naivna devokja Ana živela je u malom selu. Ona je verovala u sve i uvek je pronalazila opravdanja za sve što ljudi čine. Nažalost jednoga dana upoznala je prepredenog zavodnika koji je naveo Anu da se zaljubi u njega koristeći predivne romantične reči i ljubavne izjave. Ana ga je nežno volela. Ona je posvetila svom voljenom celo svoje srce i ceo njen život. Neprođe dugo i on ju je napustio i otputovao u beli svet. Međutim on je obećao da će se vratiti svojoj voljenoj. Ana je čeznula za njim celog njenog života i bila je skrhana tugom. I kada je umrla cveće je izraslo na njenom grobu i to cveće oslikava Aninu nadu, čežnju i tugu. To je bila ruska legenda o tom cvetu. Antički Grci su povezali pojavu tog cveta sa kćerkom vladara Inoa. Jedina Inova kćerka je volela Zevsa. Međutim Zevsova ljubomorna žena Hera je bacila čini na devojku i pretvorila je u kravu. Tada je Zevs počeo da uzgaja cvet dan i noć za njegovu ljubavnicu. Ovo cveće je predstavljalo ljubavni trougao, a u jednu ruku dan i noć predstavlja poređenje obične smrtnice naspram boginje. U drugu ruku cveće sadrži u sebi verovanje da Herina čarolija nije večita. Međutim Rimljani su smatrali da dan i noć predstavlja preterano znatiželjne osobe koje su bogovi pretvorili u cveće kada su te osobe špijunirale Afroditu. _________________ Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima

nedjelja, 7. kolovoza 2011.

želim vam

Želim vam ljeto radosti igre i ljubavi, nekih novih znanja i kretanja. Do ponovnog susreta, dišite punim plućima i povremeno se sjetite mudre talijanske poslovice:

“Kad igra završi i kralj i pješak odlaze u istu kutiju”.

put

DAVORKA I NJEN SVIJET"Sve je znanje, pa i umjetnost življenja je znanje. Ako jednom naučimo kako da postignemo dobar osjećaj, lakše će nam biti da idemo dalje kroz život."

utorak, 2. kolovoza 2011.

Bradavice

kategorija: Bolesti kože

Lečenje - recepti:

Treba razlikovati mladeže od bradavica !

Za uklanjanje bradavica koriste se mnoge biljke koje izlucuju sok nadražujuci kožu.

Medu najdelotvornijima je Sempervivum tectorum L. – poznata u narodu kao cuvarkuca ili eševerija. Biljka raste po krovovima, stenama i zidovima, a mnogi je drže i u loncima po krovovima.

Samim sveže istisnutim sokom mažu se bradavice i kurje oci radi odstranjivanja.

Bradavice takoder nestaju ako se duže vreme namažu obolela mjesta sokom od obicnog luka (Allium cepa L.)

Bradavice je dobro svaki dan namazati svežim sokom od rosopasa žutog (Chelidonium majus L.), ili se pripremi tinktura pomešana s medom.

Za lecenje se koristio sok rosulje ( Drosera rotundifolia).

Smokvin mlecni sveži sok podstice varenje i tera crevne gliste, a bradavice namazane time sokom nestaju.

U vinu kuvana kora ili pepeo od vrbove kore lek je protiv bradavica i kurjih ociju, a pranje lugom od pepela bele vrbe lece se razni osipi i prištevi na koži.

- U grupu biljaka koje nadražuju kožu treba pre svega ubrojati one biljke koje sadrže etericna ulja, jer upravo ona nadražuju kožu. Ipak, valja napomenuti da nakon dužeg delovanja i oštecuju kožu ( izazivaju crvenilo kože, upalu, plikove pa i samo raspadanje kože) ukoliko se ne apliciraju direktno na bradavicu. Još intenzivnije deluje na kožu smola raznih crnogoricnih biljaka; a smola se dobiva tako da se zarezivanjem u stablo dobiva sok. Tu spada bor, odnosno njegovo terpentinsko ulje koje nadražuje, pali, ali i uništava kožu. Takodje se može koristiti i ulje od lažnih boba obicne borovice ( Juniperus communis), te gorušicino ulje.

Mlecike vrste roda Euphorbia su pretežno zeljaste biljke, redje polugrmovi, a sve se vecinom odlikuju što njihov mlecni sok namazan po bradavici( ili bradavicama), narocito na prstima, uklanja ih, ali i druge izrasline na koži. Sok je štetan za oci i otrovan za ribe.

- Za lecenje kožnih bolesti i bradavica koriste se i paskvica (Solanum dulcamara) kao sok koji se nanosi na bradavice ili kao preparat kojim se poboljsava razmena materija u organizmu, ali je potreban oprez zbog otrovnosti kod unutrašnje pripreme.

U lecenju bradavica preporucujem da se koristi i propolis, koji daje vrlo dobre rezultate

LECENJE BRADAVICA 2

Pokušali ste sve moguce nacine da se rešite bradavica, i ako vam ništa nije pomoglo, probajte sa urinom !

U svoju jutarnju mokracu umocite komadic vate i njime nekoliko puta premažite bradavice. Nakon nekoliko minuta isperite bradavice vodom. Postupak ponavljajte dok bradavice u potpunosti ne nestanu. Ako vam se ideja s urinom ne svidja, pokušajte s oblogom od zdrobljenog luka. U borbi protiv bradavica trebali bi pomoci i oblozi natopljeni u mleku maslacka

MLADEŽI I BRADAVICE – KOJA JE RAZLIKA?

Za bradavice i mladeže se katkada misli da su srodna stanja, a u nekim slucajevima su i slicni.

Medjutim, UOPSTE NISU SRODNI !

BRADAVICE su mala podrucja dugotrajne infekcije koju uzrokuje vrsta virusa.

MLADEŽI su lokalizovana podrucja kože koja je vrlo pigmentirana melaninom - materije koja koži daje boju.

Bradavice su raznovrsnog izgleda, a ni bradavice ni mladeži nisu opasni, ukoliko se ne diraju ili iz nekih razloga se pocnu menjati.

U retkim slucajevima maligni melanom može se zameniti mladežom.

MLADENACKE BRADAVICE su malo uzdignuti, smedjkasti cvorici obicno glatke površine. Najcešce se javljaju u grupama, ponekad i duž ogrebotina. Ta je vrsta bradavica najcešce kod dece. Cesta lokacija im je i iznad gornje usne.

Vrsta koja lici na bradavice (Molluscum contaginosum) nije bradavica, to su sitni belkasti cvorici ispunjeni sirastom tekucinom. Uzrok im je isti kao kod bradavica - lokalizirana virusna infekcija. Javljaju se u grupama, narocito kod dece.

OBICNE BRADAVICE su vrsta koja obicno raste na šakama ili na stopalima, u tom slucaju ih medicina naziva veruke . Tipicna obicna bradavica je tvrda kvržica s hrapavom površinom nalik na karfiol. Unutar te kvržice mogu se videti sitne crne mrljice.

LOJNE CISTE se ponekad zamenjuju s bradavicama, iako nisu srodne. Lojna cista se tipicno javlja kao meka, glatka, žuckasta kvržica odmah ispod površine kože. Katkada se na koži vidi tamna tacka iznad središta ciste. Ove se bezopasne izrasline javljaju cesto na vlasištu.

SEBOROICNE BRADAVICE su tamne kvržice katkada hrapave površine, koje se cesto javljaju u velikom broju u kasnijoj životnoj dobi. Poput svih bradavica, ni ove nisu opasne, no zbog slicnosti s malignim melanomom valja se obratiti lekaru.

MLADEŽI se mogu javiti bilo gde na telu. To su mala, okrugla mesta na koži koja su mnogo tamnija od okolne kože. Iz velikih mladeža mogu rasti oštre dlake, ali to nije znacajno, no, vecina mladeža postoji na telu od rodjenja; kod nekih ljudi razvijaju se u detinjstvu.

Svaka površina kože promenjene boje koja je prisutna od rodjenja ili koja se javlja ubrzo nakon rodjenja – to je mladež. Postoje dvije glavne vrste : masa sitnih krvnih žilica u koži (nevus) i mrlja kože bez boje, tzv. pigmentni madež.

Mladeži nisu štetni, ali mogu potrajati godinama, a neki mogu biti i ružni.

KAVEROZNI ANGIOM je uzdignuta jarkocrvena mrlja na koži koja raste u prvih nekoliko meseci, a nakon otprilike šest meseci mjadež se pocne skupljati i nestajati, te u vecini slucajeva postaje beznacajan.

NEVUS FLAMMEUS ili vatreni mladež obicno se sastoji od plosnatih ili malo uzdignutih mrlja grimizne boje, prekriva prilicno veliku površinu i pojavljuje se pojedinacno, najcešce na licu ili udovima. Ovaj mladež obicno ostaje nepromenjen u toku života, iako se ponekad može malo povuci. Ako vas takav mladež nagrdjuje, primena tekuceg pudera je jedan od nacina prikrivanja mladeža, a u nekim slucajevima se savetuje i plasticna operacija.

PIGMENTIRANI MLADEŽ poznat pod nazivom «bela kava» zbog boje – obicno se javlja u obliku plosnatih pega potamnele, smedjkaste kože, koji je najcešce nepravilnog oblika.

Pigmentni mladeži su obicno vrlo mali i pojavljuju se pojedinacno, ali retko mogu biti i veliki i u grupama. Obicno se ne menjaju u toku života, stoga primena tekuceg pudera boje kože može biti jedno od rešenja za prikrivanje te pege iz estetskih razloga. U retkim slucajevima može se primeniti plasticna operacija.

Mladeže treba uvek imati «na oku», jer se lako zamene s rakom kože; postoje najmanje tri glavne vrste malignih izraslina na koži: to su bazaliom, spinaliom i maligni melanom. Vrste raka kože se prilicno ( u vecini slucajeva) razlikuju po izgledu. Kao i kod vecine drugih tumora, rano otkrivanje i hirurško odstranjenje raka daje dobre izglede za preživljavanje i izlecenje.

STOGA VALJA UVEK LEKARU POKAZATI SVAKU SUMNJIVU KVRGU, RANICU ILI CIR NA KOŽI, UKOLIKO NE NESTANU ZA NEDELJU DANA!

ULCUS RODENS BAZALIOM je vrsta raka koji obicno raste vrlo polako, te se retko ili nikada ne širi na druge delove tela. Raznovrstan je po izgledu. Najcešce lokacije su skoro uvek na licu, cesto blizu oka ili uz nos. Postoji i krastavi tip ovoga raka, kada se krasta skine, ulkus se ponovno otkriva. Cisticni tip bazalioma javlja se kao razmerno meka kvržica boje kože koja se postepeno povecava; u kvržici se ponekad naziru male krvne žile.

SPINALIOM se tipicno javlja na licu, narocito na usnama ili pokraj ušiju, te na šakama. Ulcerozni oblik spinalioma je trajna otvorena ranica koja polako raste.

BRADAVICASTI oblik spinalioma se katkad iskazuje kao tvrdi cvoric koji postepeno prelazi u bradavicastu kvržicu i poput ulcerativnog oblika ni bradavicasti tip ovog raka obicno ne izaziva bolove

ponedjeljak, 1. kolovoza 2011.

URINO TERAPIJA

DAVORKA I NJEN SVIJETURINOTERAPIJA Urinoterapija je najstarija metoda prirodnog liječenja koja potječe još iz rane nepisane povjesti čovječanstva.Kao sve prirodne holističke metode liječenja tako i ova, sva biofizikalna i kemoreaktivna zbivanja u našem tijelu promatra kao izraz balansirajućuh ritmova i snaga živog organizma za kojeg su kretanje, pretvorba materije, izmjena energije, opažanje, disanje, svjesnost i samopromatranje neophodni i od životne važnosti. Još od davnina su ljudi koristili urin otkrivši tako čudesna svojstva urina. Tako su seljaci za vanjsku i unutrašnju uporabu najčešće koristili životinjski urin i to goveđi ili konjski, a beduini u pustinji, kada bi iscrpili svoje zalihe vode, posezali za devinim urinom. Spoznaja o lječenju vlastitim urinom potječe još iz starog Egipta. Hipokrat je koristio urin za dijagnostiku i liječenje. On je smatrao da uzrok bolesti treba tražiti u narušenoj optimalnoj mješavini tjelesnih sokova. I danas postupke liječenja urinom nalazimo kod Eskima, Indijanaca, Afrikanaca i Azijata. Klasična ayurvedska medicina poznaje liječenje urinom već više od 2500 godina. Poznato je da se kod trudnica oko polovice količine plodne vode sastoji od urina kojeg fetus stalno pije. Dakle urin je predviđen od strane prirode kao sredstvo za bolji rast i zaštitu fetusa. Danas, kada su se pacijenti umorili od gomile tableta, njihovih nuspojava i bezuspješnog lječenja, ponovno prelaze na prirodno lječenje, pri čemu se ne potiskuju simptomi, nego lječi uzrok bolesti, tj. uspostavlja mogućnost regulacije i harmonije tijela, duše i duha. Urin sadrži mnoge hranjive sastojke, proteine, aminokiseline, mnoge enzime, ugljikohidrate, bjelančevine, masti, hormone, minerale, soli, vitamine itd. Koje tijelo može ponovno prihvatiti bez dodatnog utroška energije na njihovo ponovno stvaranje. Ponovno unesene u organizam, ove supstance bivaju prepoznate, te ih tijelo na bazi ovih informacija koristi za samoizlječenje. Pacijent se osjeća zdravijim, jačim, opuštenijim, sposobnijim i otpornijim na bolesti. Urin sadrži imunološki aktivne supstance koje uklanjaju virusne i bakterijske infekcije i daju snažan stimulans imunološkom potencijalu, posebno potrebnom osobama kod kojih je obrambeni mehanizam oslabljen, npr. kod AIDS-a i raka. Mnogi neupućeni ljudi vjeruju da su produkti izmjene tvari, sadržani u urinu, za razliku od hrane, otrovni i da ih zato organizam izlučuje. Ovo uvjerenje je u principu pogrešno, jer sastavni dijelovi urina dolaze iz krvi i upravljaju regulacijksim procesima, stalno prisutnim u tijelu.

IMA VIŠE VRSTA PRIMJENE URINOTERAPIJE:
- utrljavanje
- oblozi
- grgljanje i ispiranje usta
- klistir
- pijenje
- inhalacija
- ukapavanje u uha, nos ili oči
- njega kose
- mazanje
- kupke
- injekcije
- homeopatski pripravci
- dodavanje urina u druge ljekovite materijale (npr. ljekovto blato)

Nutarnja primjena urina je najjednostavnija i najčešća metoda liječenja koju pacijent prema uputama liječnika može provoditi sam, kod kuće. Količina varira od nekoliko kapi do ukupne dnevne količine izlučenog urina. Trajanje lječenja od nekoliko dana do više godina. Kod vanjske primjene može se koža direktno ispirati urinom, stavljati obloge ili umasirati u kožu. Urin prodire brzo u kožu, pa se miris brzo izgubi. Zavisno od vrste bolesti može se koristiti kod ispiranja sluznica ili kao kapi za uha.

NAČIN I BOLESTI KOJE SE LIJEČE URINOTERAPIJOM

KURA PIJENJEM: astma, autoimuna oboljenja, colitis ulcerosa, depresije, vaskularne bolesti, osteoporoza, poliartritis, morbus crohn, multipla skleroza, miomi, bolesti zglobova, hipoglikemija, infekcije, rak u početnom stadiju, alergije na hranu, tegobe prostate, tinitus, ciste...
INJEKCIJE: sva stanja grča, astma kod prvih simptoma, alergije – opće, infekcije mjehura – bubrega, reumatska oboljenja, dijabetes, ekcemi, epilepsija, spazmi krvnih žila i uterusa, pojasasti osip, herpes simlex, peludna groznica, toplinski valovi, urtikarija, kašalj, migrene, neurodermitis, stvaranje edema, rinitis, šizofrenija.
ISPIRANJE CRIJEVA: colitis ulcerosa i divertikuloze, gljivična oboljenja, te kod operativnih zahvata.
ISPIRANJE OČIJU: kronične upale oka izazvane gljivicama ili peludnom groznicom, suhe oči, kronične degenerativne očne bolesti, siva ili zelena mrena, povećani očni tlak, sljepoća kao posljedica dijabetesa, promjena vida i mnoge druge.
ISPIRANJE NOSA: nosne šupljine obložene krastama, hunjavica, peludna groznica, upala nosnih sinusa, polipi, upala čeonih sinusa, suha sluznica
GRGLJANJE: sve afekcije vrata i glave, grlobolja, opća imunološka slabost, zarazne bolesti, rak
INHALACIJE: sva bronhijalna i plućna oboljenja
VAGINALNA ISPIRANJA: Sve upale
UTRLJAVANJE CIJELOG TIJELA: preventivno kod lsabog zdravlja i svih bolesti
OBLOZI I POVOJI: akne, dekubitus, ozebline, čirevi, napadi gihta, pojasasti osip, ispadanje kose, kožne bolesti, hemeroidi, ubodi insekata, čvorovi, prhut, nabori oko očiju, proširene vene, herpes, gljivična oboljenja noktiju, ožiljci, edemi, nagnječenja, psorijaza, oguljenja, znojenje nogu, opekline od sunca, koštane izrasline na nogama, upale vena, opekotine, bradavice, rane-duboke, nategnuća.
KUPKE: kod svih bolesti i preventivno.

Miracle Mineral Supplement - MMS Čudesni mineralni dodatak

DAVORKA I NJEN SVIJET

zoricab

Moderator

Datum registracije: Mar 2009

Lokacija: Mladenovac, Srbija

Postovi: 3,782

My Mood:

Miracle Mineral Supplement (NaClO2)

Miracle Mineral Supplement - MMS

Čudesni mineralni dodatak

Ne znam da li ste čuli za ovaj mineral, kažu da se pokazao delotvornim u lečenju mnogih bolesti. Evo dajem vam originalni tekst koji sam dobila od prijatelja , lekara u penziji:

MMS se pokazao uspješnim kod slijedećih bolesti:

malarija
sve vrste parazita
rak
melanom
dijabetes
reumatoidni artritis
Parkinsonova bolest
Alzheimerova bolest
Crohnova bolest
ALS (bolest Lou Gehriga)
multipla skleroza
sistemski lupus eritematosus
borelioza (Lyme disease)
hepatitis A,B,C
herpes
legionarska bolest
tuberkuloza
emfizem
prehlada
gripa
ptičja gripa
depresija
anksioznost
nesanica
bolovi u leđima
bolovi u nogama
upale
upala pluća
upala slijepog crijeva
gangrene
opekotine
grčevi u nogama
proširene vene
infekcija Zlatnim stafilokokom
atletsko stopalo (Candida)
upale desni
upala zuba
želučani refluks
žgaravica
hemoroidi
ADHD (problem koncentracije)
arterioskleroza
kolitis
- koža postaje mekša
- mjesečnica se regulira
- debljina se smanjuje
- vid se poboljšava

Trgovački naziv MMS označava 28 postotnu otopinu natrijevog klorita (NaClO2) u destiliranoj vodi. Proizvod nije patentiran i ne može se patentirati. To je obična otopina natrijeve soli u vodi. Kad se MMS pomiješa s nekom prehrambenom kiselinom (limunska kiselina, ocat, sok od limuna) stvara se klor-dioksid (ClO2). Za 3 minute stvara se po dozi oko 3 mg klor-dioksida. Dodavanjem vode ili soka otopina se razrjeđuje i sadrži otprilike 1 ppm klor-dioksida. Takva mješavina proizvodi klor-dioksid slijedećih 12 sati (dakle i u tijelu).
Klor-dioksid koristi se za pročišćavanje vode, za ubijanje patogenih organizama u bolnicama i za druge antiseptičke namjene više od 100 godina. Čak je i FDA dozvolila njegovu primjenu za čišćenje pilećeg, svinjskog i goveđeg mesa, te za ostalu hranu. Istraživanja su dokazala kako je klor-dioksid sigurniji od klora jer je selektivan prema patogenim organizmima i ne stvara kancerogene spojeve kao klor. Američko kemijsko društvo, odjel za analitičku kemiju navelo je 1999.g. da je klor-dioksid najsnažniji ubojica patogenih organizama poznat čovjeku, tj. da je najjači oksidans.
Crvene krvne stanice, koje standardno prenose kisik po cijelom tijelu, nemaju mehanizam razlikovanja klor-dioksid od kisika. One ga uzimaju i prenose taj snažni oksidans dalje po tijelu. Ako se u tijelu nalazi parazit malarije ili bilo koji drugi parazit, on biva uništen u srazu s klor-dioksidom. Klor-dioksid ne oštećuje zdrave stanice.
U sustavima za pročišćavanje vode selektivno uništava patogene organizme i druge štetne biološke organizme.

Postupak primjene je slijedeći:
1. staviti u čistu, praznu i suhu čašu 2 kapi MMS-a
2. dodati 10 kapi limunske kiseline, limunovog soka ili octa, protresite čašu kako bi se obje tekućine pomiješale, tj. kapi MMS-a i octa/limunovog soka/limunske kiseline
3. čekati 3 minute
4. dodati na kraju pola čaše jabučnog soka
5. popiti odmah
Svaki dan povećavati dozu sve do 15 kapi. Ako se dogodi mučnina, glavobolja, povraćanje ili dijareja, smanjiti slijedeću dozu za dvije kapi, držati dva dana tu istu količinu (ako nema popratnih učinaka) i nastaviti s postupnim povećavanjem doze.

Upozorenja:
NE upotrebljavati sok od naranče. Narančin sok sprječava proizvodnju klor-dioksida.
NE upotrebljavati sok kojemu je naknadno dodan vitamin C (u svrhu konzerviranja).
NE upotrebljavati metalne predmete za miješanje i držanje otopine.
NE izlagati otopinu Suncu, držite je na tamnom (otopina je fotosenzibilna), rok trajanja 2-3 god.
Vremenski razdvojiti uzimanje MMS-a i lijekova oko 4 sata.

Kapi u žličici (misli se na čajnu žlicu, odnosno malu žlicu): puna žličica 10%-ne otopine limunske kiseline sadrži otprilike 80 kapi. Dakle četvrtina žličice je 20 kapi. Može se staviti i više soka od limuna ili limunske kiseline, ali ne i obrnuto (uvijek je odnos 1:5 ili veći u korist prehrambene kiseline), 17 kapi iz kapaljke bočice je jedan mililitar (1 ml)
Priprema limunske kiseline (aktivatora): nabaviti limunsku kiselinu u praškastom obliku tj. u obliku kristala. Može se naći u prehrambenim dućanima ili u ljekarnama. Napraviti 10%-nu otopinu: 1 žličicu praha pomiješajte s 9 žličica destilirane vode i pričekajte da se kristali otope u vodi.

Higijena usne šupljine:
Nakapajte 10 kapi MMS-a u staklenu čašu i dodajte 50 kapi 10%-ne otopine limunske kiseline. Protresite sadržaj čaše kružnim pokretom ruke i pričekajte 3 minute, te dodajte vode kako bi napunili četvrtinu (1/4) čaše. Pomoću te otopine očetkajte svoje zube. Na početku možete koristiti tu istu otopinu za vaše zube i zubne desni 2-3 puta dnevno. Budite sigurni da ste četkali i svoje desni. Slijedeći dan napravite novu mješavinu. MMS će posvijetliti i ojačati caklinu vaših zubi. Ono što se zapravo događa je da MMS ubija viruse na caklini koji obično stvaraju štetu.
Upaljeni zubi, zaražene desni i paradentoza: ako su vam zubi upaljeni možete očekivati bolove za vrijeme dok se imunološki sustav bori s bolešću (najviše 4 sata). Infekcije i paradentoza standardno nestaju u tjedan dana. Očekujte učvršćenje klimavih zubi u roku 2 tjedna. Za 3 tjedna vaša će usna šupljina biti potpuno zdrava. Ne zaboravite kako je mješavina MMS-a najsnažniji ubojica patogena. Jednom kad su pobijeđene paradentoza i infekcije, usta vrlo brzo ozdravljuju. Kasnije ćete trebati koristiti MMS samo 2-3 puta tjedno i isto toliko puta četkati zube.
Antidot (protuotrov) za predoziranje MMS-om: netko tko je uzeo preveliku dozu MMS-a i nakon toga osjeća neuobičajenu mučninu, može si pomoći ispijanjem čaše hladne vode koja može smanjiti mučninu. Ako se to ne dogodi, uzmite 1 do 5 g vitamina C. Kao antidot djeluje i soda bikarbona. Ako uzmete vitamin C, nemojte uzeti i sodu bikarbonu.
Prevladavanje raka i mnogih drugih užasnih bolesti:
Čini se kako je MMS učinkovit protiv većine bolesti, ali neke bolesti zahtijevaju veću količinu primjene MMS-a od ostalih. Standardni je odgovor, ako ne osjećate poboljšanje, povećajte dozu. To znači da biste trebali započeti s 2 kapi MMS-a, aktivirati ga sokom limuna, octa ili limunske kiseline. Nakon toga pričekajte 3 minute kao i uvijek, te dodati vodu ili sok i popiti. Trebate nastaviti s povećavanjem broja kapi 2 puta dnevno, ako možete. Povećavajte na 3 kapi, pa na 4, pa na 6, dok ne stignete do 15 kapi dnevno. Ostanite na 15 kapi nekoliko dana i onda počnite uzimati MMS dva put dnevno po 15 kapi. I tada, ako ne primijetite nikakvu promjenu na bolje, povećajte broj kapi. Čim osjetite mučninu smanjite broj kapi u dozama, a onda opet povećavajte, kako biste uvijek bili ispod nivoa mučnine. Možete povećavati na 20, 25 ili čak na 30 kapi dvaput dnevno ako ste ozbiljno bolesni.
Budite vrlo oprezni. Ako osjetite mučninu, smanjite broj kapi. Nemojte ostati previše dugo na takvim, visokim nivoima (20-30 kapi), osim ako uistinu ne uočite poboljšanje onog stanja kojeg nastojite izliječiti. Kad je to stanje prevladano, smanjite na 6 kapi dnevno, što je količina potrebna za održavanje zdravlja.
Međutim, ako vam pozli, ako počnete povraćati ili dobijete dijareju, nemojte se zabrinjavati. Kako mikroorganizmi ugibaju, tako ispuštaju svoj otrov u krvotok i izlučevine. Mnogo puta tijelo se želi riješiti nečega. Mnogo puta će vam zdravstveni stručnjak ili liječnik savjetovati kako se trebate očistiti. Pa ako trebate, MMS će to i uraditi. Mučnine i druge reakcije su znak da MMS djeluju.
1. Način davanja MMS-a za rak i ekstremne bolesti (MMS protokol za rak)
Možete dobiti predodžbu da li će MMS riješiti vaš problem ako ocijenite mučninu. Hoću reći, ako počnete s 1 kapi, ili čak s 1/2 kapi, zatim povećavate u svakoj dozi za 1 kap, i to 2 put dnevno (jednu ujutro, drugu navečer), u jednom trenutku će vam postati mučno. Tada možete smanjiti količinu kapi u dozi za 1-2 kapi, i opet povećavati u svakoj slijedećoj dozi. Uvijek prepoznajte kada dosegnete točku mučnine, a onda smanjite broj kapi.
Znat ćete da li će vam pomoći ako prođete točku mučnine, a bez da doživite mučninu nakon višednevne primjene i nastavite povećavati broj kapi. U trenutku kad osjetite mučninu, uništi se nešto tumora i tijelo mora izbaciti taj otrov iz tijela. Dio liječenja je baš ta mogućnost da tijelo izbaci otrov. Mučnina je vanjski pokazatelj tog izbacivanja, a to može biti i povraćanje, odnosno proljev. A to uopće nije loše, jer se tijelo mora očistiti od otrova. Kako se tumor uništava, tijelo podnosi sve više i više kapi MMS-a. To je zapravo taj pokazatelj, ta tolerancija tijela na sve više kapi. Ako uočite da na kraju možete povećavati broj kapi bez mučnine, onda to znači kako tijelo obavlja svoj posao, tj. liječi se. U slučaju raka, vaše tijelo se mora dosta namučiti. Polako započnite s kapima, ali brzo povećavajte broj kapi. Ispočetka možete uzimati MMS samo 2 put dnevno, ali ako ste uočili kako vam nije mučno, slobodno povećajte broj doza na 3, 4 ili pak 5 puta na dan.
Opet, ako vam 5 kapi stvara mučnine, smanjite na 4 ili 3 kapi po dozi, i ako vam recimo 3 kapi ne izazivaju mučninu, onda povećavajte broj doza koje sadrže 3 kapi što više puta dnevno. Čim opet mognete podnositi 4 kapi po dozi, krenite na 4 kapi više puta dnevno. Nastavite povećavati kapi što možete brže, koliko god to mogli podnijeti.
Što će pokazati da stanje ne ide na bolje? Ako vam postane mučno uvijek kad uzmete novu dozu, koliko god kapi pripremili, i ako vam tijelo nikako ne dopušta povisiti broj kapi bez mučnine. Ako npr. možete uzeti 2 kapi bez mučnine, a postane vam mučno kad povećate dozu na 3 kapi, možda ćete kratko vrijeme morati podnositi mučninu, ali ako se mučnina uvijek pojavi kad uzimate 3 kapi, to onda znači da ne uspijevate pobjeđivati rak. To se događa kada rak raste brže nego što ga MMS ubija. Ali i tu ima nade. Jedan je način, povećavati broj dnevnih doza, a ne kapi. Nikada i ni u kom slučaju nemojte prestati uzimati MMS.

Opekotine:
Kad se netko opeče, koliko god da je teška opekotina, MMS se treba pošpricati iz boce preko opekotine. U ovom se slučaju ne koristi ocat ili limunska kiselina kao aktivator. Laganim dodirom prstiju razmažite tekućinu po opekotini. I neka ostane na njoj samo 30 do 60 sekundi. Nikako nemojte prstima pritiskati opekotinu. Najbolje bi bilo razmazati s četkom za bojanje ako vam je pri ruci. Ali nemojte trošiti vrijeme tražeći, što prije stavite MMS na opekotinu, to bolje. Kiseli kemijski spoj koji se stvara na opekotini biva neutraliziran lužnatom otopinom MMS-a. Bol nestaje istog časa, u par sekundi. Nakon toga vodom isperite MMS. MORATE isprati MMS ili će se stanje opekotine pogoršati. Ako to ispravno uradite, opekotina će biti sanirana za četvrtinu inače potrebnog vremena. Možda ćete morati tretirati opekotinu nekoliko puta.
Na ovaj se način mogu liječiti i opekotine od Sunca.
Teški metali:
MMS oksidira teške metale iz tijela, oni se neutraliziraju i ispiru iz organizma (slično učinku kelatiranja, ali nije isto).
Ubodi zmija i insekata, te otrovanje želuca (salmonela i slično):
Otrovi se oksidiraju i izbacuju iz tijela. To vrijedi kako za ugrize zmija, tako i za ugrize insekata (s malom zadrškom za ugrize pauka), te i sva druga otrovanja, npr. otrovanje želuca. Svakih pola sata do sat uzimati po jednu dozu od 6-15 kapi.

Primjer iz knjige Jima Humble (rak gušterače):
Pedesetak kilometara od Mine nalazi se grad Hawthorne gdje sam sreo J. Andrewa Nehringa, koji vodi mali hobi dućan. Upravo se vratio iz Klinike Mayo gdje je bio operirao tumor na gušterači, a nastavio je s pretragama u obližnjem gradu. Nažalost, nalazi pretraga su još uvijek pokazivali pozitivne rezultate na rak. Za slijedeću je operaciju bio naručen 60 dana poslije prve, također u Klinici Mayo. Dok sam posjećivao zajedničkog prijatelja, čuo je što sam pričao o otopini. Upitao me o čemu se radi i upitao se ne bi li mu to pomoglo za njegov rak. Pošto je do tada više osoba probalo koristiti Stabilizirani kisik za rak i pošto se činilo da je bilo nekog uspjeha, vjerovao sam da bi dodavanje octa moglo znatnije poboljšati terapiju nego što je to bilo u slučaju malarije.
Oboje smo se složili s tim, a do tada nisam primijetio nikakve popratne učinke, jer to nije lijek. Tako da je počeo uzimati otopinu uz dodatak octa kao aktivatora. Nakon 2 tjedna počeli su se smanjivati očitanja razvoja bolesti. Najviša brojka je bila 82 (što god to značilo). Tijekom slijedećeg posjeta bolnici očitanje je bilo 71. Slijedeći mjesec je bilo 55. Još dva mjeseca poslije, očitanje je bilo 29 i tako se smanjivalo dok očitanje nije bilo manje od 5. Bolnički liječnici nisu znali što se zbiva, ali kako su se očitanja smanjivala, otkazan mu je posjet Klinici Mayo. Željeli su saznati što se događa. Kad su očitanja dosegla brojku 3, rekli su mu kako više nema svrhe vršiti testiranja. To je samo jedna od brojnih priča u vezi raka u posljednjih 10 godina, a koji je jednostavno nestao za vrijeme uzimanja MMS-a.

Priča Clare Beltrones, Humbleove suradnice: Dana 6. srpnja 2007. posjetila me je Liz Chan koja se žalila na bolove u leđima, nogama i kako ne može sjediti jer dobiva grčeve u nogama. Još od svoje 18 godine ima probleme s grčevima kad su joj uklonjeni krajnici. U to je vrijeme krenuo i njen reumatoidni artritis te proširene vene. Zbog toga sam joj odlučila dati po 6 kapi u dvije doze, u razmaku od 1 sat. Petnaest minuta nakon prve doze nestao je bol u donjem dijelu leđa i mogla je sjedati i ustajati sa stolice bez problema. Slijedećeg me je dana nazvala i poručila kako i dalje nema bolova i kako može bez problema ustajati iz sjedećeg položaja. Bila je ushićena rezultatima. Trećeg dana što je nastavila uzimati dvaput po 6 kapi MMS-a nestao je bol od proširenih vena, ali one su još uvijek bile vidljive. Osjećala je kako je puna energije. Osmog kolovoza mi je rekla kako je izgubila 5 kilograma, a slijedeći mi je dan poručila kako je dobila dijareju. Rekla sam joj da uzme sok od limuna i soli kako bi spriječila dehidraciju. A 10. kolovoza je već otišla na kampiranje i mogla je hodati više od 6 kilometara bez bolova ili umora. Tijekom uzimanja MMS-a primijetila je da su nestale gljivice koje su se nalazile 5 godina na njenim stopalima (atletsko stopalo). Osjeća kako joj je i koža u puno boljem stanju, i kako su joj grčevi pred menstruacijom nestali.
Vlasnica obližnjeg dućana Martha jednog se dana žalila na bol u vratu jer se zaležala. Pozvala sam ju u kuću i dala dvije doze sa 6 kapi u razmaku od 1 sata. Nakon prvog uzimanja bol u vratu je nestala. Sada čuva bočicu MMS-a u svojem dućanu i pomaže susjedima i dostavljačima. Na primjer, jednog čovjeka je zabolio zub. Pomiješala je 15 kapi s aktivatorom i dala mu da s tom mješavinom opere zube. Bol mu je istog časa nestala. Počela je liječiti svoju majku koja je bolovala od emfizema. Bolest je toliko poodmakla da liječnik više nije gajio nadu. A imala je i reumatoidni artritis. Kad sam ju prvi put vidjela disala je kisik iz boce i ležala bez mogućnosti pomicanja. Nakon prve doze od 6 kapi povraćala je nešto bijelo. Sat kasnije nakon druge doze osjećala se bolje i zaspala je a da nije trebala kisik. Slijedećeg se dana osjećala tako dobro da je htjela izaći iz kuće. Iz kreveta se ustala bez tuđe pomoći. Još je uvijek imala bolove, ali upola manje, prema njenoj procjeni. Trećeg dana padala je kiša, a bol je opet bila manja i mogla je hodati po kući uz pomoć štapa. Uzima svake večeri 6 kapi MMS-a, a počela je povećavati broj kapi. Nakon 8-og dana primjene rekla je da joj se kapi sviđaju utoliko što ju tjeraju na svakodnevno povraćanje, kojom prilikom povraća mnogo sluzi, a poslije se osjeća mnogo bolje. Sad samo povremeno koristi kisik iz boce. Njezina kćerka Martha uzima MMS svaki put kad se osjeti živčanom i uznemirenom, te tvrdi kako ju to uvijek smiri

subota, 30. srpnja 2011.

Biti različit,biti hrabar

DAVORKA I NJEN SVIJET
Život nije uvijek lak. Nije uvijek ni težak. Svaki dan je nepredvidiv. Nova stranica dnevnika još neispisana. Ponekad se teško izvučemo ujutro iz kreveta i krenemo u novi dan sa smješkom na licu. Ali krenemo. Svatko sa svojim razlogom, ciljem, nadom, željom.
Borimo se, trudimo, nismo uvijek najbolji, nismo savršeni. Nitko nije savršen, a kad bolje promislim, nitko ne može biti savršen. Ma i bolje mu je da nije. Nikome nije lako, svatko ima nešto svoje. Nitko ne zna točno kroz što onaj drugi prolazi. Svatko ima svoje vlastite borbe, ratove i strahove kroz koje se probija, dan za danom. Ponekad kroz neke, na sreću, i nije sam.
Zato ti želim reći: “Hrabar si. Kad god te netko diskreditira, i kaže da nešto ne možeš, shvati da pričaju iz ugla svojih vlastitih ograničenja. Ignoriraj ih. Ne predaj se. U ovom ludom svijetu koji te pokušava uniformirati, izjednačiti sa drugima, budi hrabar i budi svoj. I kad ti se smiju što si drugačiji, smij se i ti njima što su isti kao svi drugi”.
Naša hrabrost nekad je glasna, riče, kao lav, a nekad nam samo šapuće, javlja se na kraju dana prije spavanja i govori nam “pokušat ću ponovo sutra”.
Sve na kraju ispadne najbolje moguće, za one koji od onog što im se pojavi na putu, naprave najbolje moguće.

Uvijek.

kamenčići sreće

DAVORKA I NJEN SVIJETa

Cijeli svoj život volim kamenčiće. Moje najranije sjećanje; kamen u ruci, pokušavam ga staviti u usta, bez okusa je. Hoću ga baciti ali ga ne ispustim na vrijeme i udarim se njime u glavu, tvrd je pa boli. Proučavam ih, divim im se, igram se s njima; jedan kamenčić bacim u zrak i dok leti, drugi uzmem s poda a onda uhvatim i ovaj koji se silom gravitacije vraća prema mome dlanu. Žongliram s dva kamenčića u ruci ili ih bacam u more a oni bućnu i rade pravilne krugove oko sebe. Pa onda pronađem one plosnate oblutke, što skakuću kao žabice po morskoj površini, naravno, moraš biti dovoljno spretan. A okrenem li poneki veći kamen u moru, gle iznenađenja i oduševljenja, ispod njega čitav jedan mali morski svijet; morska zvijezda, pužići, školjke, račići. Iako simbol stalnosti, čvrstine, mirnoće, vječnosti, trajnosti, solidnosti, strpljenja, dokazala sam si tada da sigurno nisu statični, da se, iako ne samostalno, mogu i kretati, mogu letjeti, bućkati, skakati kao žabice po vodi, biti skrovište nekom sasvim novom svijetu, a neki su i veliki putnici, dođu čak s Marsa i dalje. Svjedoci su vremena, bili su tu prije nas a bit će i poslije, pričaju o prošlim vremenima, nekim drugim svjetovima, na njima se mogu naći fosilni ostaci dinosaura, morskih životinjica, koralja, biljaka i insekata. Kamenčiće skupljam i imam ih jako puno. Imam ih s raznih mjesta gdje sam bila, različitih država. Riječnih, morskih, jezerskih. Volim ih stavljati u prozirnu posudu i ukrasiti njima svoj životni prostor, crtam po njima ili ih bojim u zlatnu boju. Ovo ljeto uživala sam u ljepoti kamenčića i oblutaka

Volim što izgledaju drugačije u vodi i na suncu, kad je oblačno i kišno. Volim osjećaj glatkog kamena u ruci. Jedan geolog čija je strast skupljanje kamenja, objasnio mi je da je kamen temelj života na zemlji.
Volim ih jer su prirodni i unikatni. Glatki, ravni, fini, sjajni, grubi, polirani, transparentni, uplašeni, čisti, organski, smiješni, jednostavni, besplatni. Mogu nam donijeti radost i osmjeh a mogu i liječiti, biti amajlija. Izaberemo li neki posebno lijep i nosimo li ga u džepu, može nas vratiti u sadašnji trenutak, ili u neki lijepi prošli, na moru, plaži, ili biti podsjetnik na neku romansu. Različitih su oblika, boja, veličine, uzoraka. Njihov izgled pokazuje što su sve prošli, kako su se kretali, gdje su bili, s kim, kako su plovili. Kao bore na čovjekovom licu i njihove šare i bore pokazuju koliko je osmjeha i briga bilo. Sivi, bijeli, plavičasti, žuti, crni, čokoladni, ljubičasti, zeleni, crveni, roza, narančasti, šareni, srcoliki, zaobljeni, loptičasti, reljefni, rupavi, oštri, bombonasti, glatki, hrapavi, šuplji, grubi, okrugli, trokutasti, tanki, debeli, kockasti, ćoškasti, jednooki, sa osmijehom i bez, udarani vjetrom i morskim valom.Takvi nesavršeni, jedinstveni, svaki sa svojom pričom, svojim ožiljcima, šarama, urezima, tragovima vremena, svi su oni i dalje tu. Prekrasni. Baš kao i mi.