DAVORKA I NJEN SVIJET

Legende o cvijeću
Goto page :   1, 2
Autor/ica	Poruka
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Legende o cvijeću   čet svi 20 2010, 14:35 First topic message reminder : Lotos Kaže se da su antički egipćani vjerovali da je lotosov cvijet dao život faraonskom Egiptu. Na početku svijeta, u tamnim vodama, lotosov cvijet je plutao sa zatvorenim laticama. Latice su se otvorile i iz cvijeta se uzdigao Ra , bog sunca, stvarajući svijet. Uveče sunce bi se vraćalo u lotosov cvijet da spava, da bi se uzdiglo sljedećeg dana. Mnoge mediteranske i azijske civilizacije su prenjele simbol lotosa u Indiju, Vijetnam, Kinu, Laos, Kambodžu i Tajland. Lotos je tron na kojem Buda sjedi. Lotos može biti obećanje uspješnog posla ili braka. U Budizmu ljudi su poređeni sa lotosovim cvijećem podižući se iz mulja dubokih voda, a cvijetne faze ( pupoljak, cvijet, sjeme ) predstavljaju prošlost, sadašnjost i budućnost. Budistički zapisi kazuju da lotos kombinira miris, čistoću, milost i ljepotu. Lotosi propadaju porodici Nymphaceae i rodu Nymphaea. Bijeli egipatski lotos, N.lotus, je pravi lotos iz egipatske mitologije.Tragovi populacije lotosa se mogu pronaći u termalnim izvorima u Europi, na primer u Rumunjskoj. Postoji takođe plavi egipatski lotos, N.caerulea, i indijski plavi lotos N. stellata, nacionalni cvet Cejlona. Indijski crveni lotos, N. rubra, je uobičajen u južnojistočnoj Aziji. Žuti lotos, N.citrina, je uobičajen u tropskoj Africi. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*

Autor/ica	Poruka
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   sri lip 16 2010, 21:07 Krizantema U staroj Kini bila je cvijet mjeseca listopada, simbol odmora i lagode po završetku sezone žetve. Svrstan je u jednu od 4 plemenite biljke (ostale 3 su : bambus, šljiva i orhideja) u kini i čak je bio službeni simbol Carske Kineske vojske. Uvijek je bio jedan od glavnih cvjetova u prestižnim vrtovima plemenitaške klase. Kinezi su vjerovali da, ako voljenoj osobi daš krizantemu da s njenim laticama pređe preko usana nakon što je pila vino, sigurno će uzvratiti ljubav. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   pet lip 18 2010, 09:08 Orhideja Ime joj potječe od grčke riječi orchis, što u prijevodu znači testis. Neke orhideje nazvane su "daminim prstima", "daminim pletenicama" i drugim sličnim imenima. Kroz povijest se povezuje sa žudnjom, pohlepom i bogatstvom. Jedna od najzanimljivijih orhideja je vanilla orchid. Za nju kažu da je tajna snage starih Asteka, jer su je pili pomiješanu sa čokoladom. Popularna je i cattalya orchid - simbol zrelog šarma i uobičajen je poklon za majčin dan. Orhideja Bogatstvo boja i oblika čini orhideju zanimljivim, neobičnim i posebnim cvetom. U drevnoj Kini orhideju su često povezivali sa plodnošću i smatralo se kako pomažu pri začeću i garantuju roditeljstvo. U Gračkoj je orhideja bila vezana za žensku populaciju, da je i jedan biljni orhideja dobio ime prema hramu boginje ljubavi Afrodite. Zbog izuzetne lepote, orhideja je dobila status egzotičnog, prefinjenog, ekstravagantnog cveta koji se povezuje sa ljubavlju, romansom, erotikom, željom za intimnošću... Orhideja je cvet uspeha. Smatra se kad nekom poklonite cvet orhideje, time pripomažete njegovu uspešnu karijeru. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima* Zadnja promjena: Kikica; sub sij 15 2011, 10:14; ukupno mijenjano 1 put.
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   pon lip 28 2010, 11:54 CVIJEĆE Nije nikakvo čudo što su za cvijeće u prošlosti bila vezana mnoga narodna vjerovanja - radost, ljubav, sreća, razočarenje, ljubomora, zla kob, nesreća... Cvatuće biljke s lukovicom navodno donose smrt ako noću ostanu u sobi; unošenje u kuću cvijeća, koje je procvjetalo mimo sezone nije dobro, predskazuje nesreću; za onog tko na pogrebu pomiriše cvijeće ili vijence, jerovalo se da će izgubit osjećaj mirisa; ako se za vrijeme punog mjeseca dira cvijeće, ono će uvenuti; ostaviti svijeće na krevetu bolesnika – nesreća; bolesnoj osobi pokloniti bijelo cvijeće – predznak smrti; ako sanjate cvijeće - mogla bi vas pogoditi kraća bolest. Ali, postoje i druga narodna vjerovanja: Ako pacijent iz bolnice kući donese cvijeće – znak da će se vratiti u bolnicu: Poklanjati bukete cvijeća – sreća; Pokloniti žuto cvijeće – financijska dobit; Crveno ili bijelo cvijeće pokloniti bolesnoj osobi – predznak skore smrti; Podignuti oboreno cvijeće – nesreća; Uzeti bačeno uvenulo cvijeće i odnijeti kući – nesreća. Postojao je cijeli niz narodnih vjerovanja o proljetnom cvijecu: ubrati ga u nedjelju ili ponedjeljak označavalo je sreću, pronaći ga u utorak predskazivalo je da će vam dan biti uspješan, ubrati ga u srijedu nagovještavalo je da ćete biti zaprošeni ili ćete zaprositi; naći proljetni cvijet u četvrtak označavao je težak posao s malom zaradom; ubrati proljetni cvijet u petak bio je predznak neočekivane novčane dobiti, a u subotu - neočekivane opasnosti! Pored ovih vjerovanja, od najstarijih se vremena vjeruje i da pronalazak prvog proljetnog cvijeta može pomoći u otkrivanju inicijala imena ili prezimena budućeg supruga ili supruge. Na primjer, ako pronađete visibabu, jagorčevinu i ljubicu, vaš partner će zasigurno imati slova “V”, “J” ili “LJ” u svom imenu. To nikako ne znači da tim slovima moraju započinjati njihova imena. Svaki mjesec u godini - vjeruje se - ima svoj sretni cvijet. tako su sretni cvjetovi siječnja - karanfil i jagorčevina; veljače - jagorčevina; ožujka - zelenkada i ljubičica; travnja - krasuljak; svibnja - glog i đurđevak; lipnja - ruža i kukavičnjak; srpnja - ljiljan; kolovoza - gladiole i mak; rujna - biljka sa zvjezdastim cvijetom i ladolež; listopada - georgina; studenog - krizantema; prosinca - drač. Cvijeće i datumi rođenja Oni koji se bave astrologijom i koji su uvjerujereni da je ljudska sudbina uveliko određena danom rođenja i konstelacijama zvijezda koja je bila u tom trenutku, dakle, oni koji vjeruju u moći zodijačkih simbola, uvjereni su da i cvijeće može utjecati na ljudsku sudbinu, odnosno njegovu sreću. Štoviše, oni su napravili listu cvijeća koje donosi sreću onima koji su rođeni u pojedinim mjesecima u godini. Evo kako ta lista izgleda: siječanj: visibaba - ljepota, sreća; veljača: ljubica - skromnost, čednost; ožujak: zelenkada - otmjenost, poštenje; travanj: jagorčevina - zaljubljivost; svibanj: bijeli ljiljan - slatkoća, čistoća, nevinost; lipanj: divlja ruža - ljubav, odanost; srpanj: karanfil - lijepe misli; kolovoz:bijeli vrijes - sreća; rujan: krasuljak - bogatstvo, sreća; listopad: ruzmarin - lijepe misli i uspomene; studeni:krizantema - istina, vjera; prosinac: bršljan - povjerenje, vijernost. Poruke cvijeća Stotinama godina cvijeće se koristilo za različite plemičke, staleške, klanovske i državne ambleme. “Jezik cvijeća” potječe još iz vremena turskih harema, a posebni riječnici cvijeća iz 19. stoljeća obuhvataju simboliku i značenje gotovo svih vrsta cvijeća na svijetu. Naravno, zbog ograničenog prostora, mi objavljujemo samo one najpoznatije vrste cvijeća i njihova značenja. Svaki se cvijet može koristiti sam za prenošenje svoje, zasebne poruke, ili se mogu kombinovati i u buketu sa drugim vrstama, čime se postiže “kompletiranje” poruka. Evo kakve poruke - prema vjerovanjima - prenosi pojedini cvijet: Amarant: besmrtnost, beskrajna ljubav; Sasa (vrtni): ostavljanje; Vrtni cvijet: dijelim Tvoje osjećaje; Proljetni cvijet: mladalačka svježina; Divlji cvijet: prevrtljivost u ljubavi Livadni cvijet: bolest Šumski cvijet: beznadežnost; Cvijet iz žita: nježnost; Jabukov cvijet: preferencija; Francuski cvijet: seoska, prirodna ljepot I indijski cvijet: volim samo sebe; Španjolski cvijet: senzualnost; Azaleja: umjerenost; Petonija: iznenađenje Maslačak: radost Karanfil: fascinacija, ženska ljubav; Karanfil, žuti: preziranje; Karanfil boje mesa: ženska ljubav; Karnfil, šareni: odbijanje; Karanfil, bijeli: talent; krizantema, crvena: Ja Te volim! krizantema, bijela: iskrenost; krizantema, žuta: mala ljubav; Purpurni cvijet: rezolucija; Crveni cvijet: ushićenost; Bijeli cvijet: čistoća, skromnost; Prošarani cvijet: ljepota; Rozi cvijet: preferencija; Divlji šafran: ne odbijaj ništa; Georgina: zaslužujem Tvoju pažnju! Krasuljak: nevinost; Maslačak: ljubavno proročanstvo; Cvijet “Ne zaboravi me”: istinska ljubav. Ne zaboravi me! Zdravac: ljubaznost, nježnost; Vrijes, bijeli: sreća; Slezovača: plodnost, produktivnost; Koralni cvijet: boja moje sudbine; Zumbul: sport, igra; Zumbul, plavi: konstantnost; Iris: imam poruku za Tebe! Iris, žuti: strast; Jasmin: radosti; Jasmin, bijeli: dobroćudnost; Jasmin, žuti: gracioznost i elegancija Lavanda: nepovjerenje; Divlji jorgovan: poniženje; Ljiljan: nevinost; Ljiljan, bijeli: nevinost i čistoća; Ljiljan, žuti: neistinitost i obmana; Ljiljan ljubičasti: povratak sreći; Lotosov cvijet: daleka ljubav; Magnolija: ljubav prema prirodi; Narcis, žuti: prezir; Mak, crveni: utjeha, ekstravagancija; Mak, bijeli: spavanje, moja propast; Jagorčevina: rana mladost; Jagorčevina, noćna: nestalnost; Visibabe: utjeha; Suncokret: biti skupa; Suncokret, mali: obožavanje; Suncokret, veliki: ponos; Tulipan: slava; Tulipan, crveni: ljubavi; Tulipan, šareni: prelijepe oči; Tulipan, žuti: beznadežna ljubav; Ljubica plava, pitoma: ljubav, povjerenje; Ljubica, divlja: beskrajna ljubav; Šeboj, žuti: vijernost. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   pet ruj 10 2010, 08:39 Ljiljan Po legendi lilium candidum - beli ljiljan nastao je od kapi mleka koja je kapnula na zemlju dok je hera dojila herkulesa. naime budući da je on bio sin boga zevsa i smrtne žene alkmene, zevs je htio da se nadoji s grudi njegove žene, boginje here kako bi postao besmrtan. dok je spavala položili su joj ga na grudi i kad se nadojio nekoliko kapi mleka se prosulo svemirom te je nastao mlecni put, a od kapi koja je pala na zemlju nastao je beli ljiljan. prema bibliji, uskrsni ljiljan je rastao u getsemanskom vrtu u kojem je juda izdao isusa. beli ljiljani, su prema legendi, nikli na mestu gde su isusove suze i znoj kapali u poslednjim trenucima života. beli ljiljan je i simbol čistoće blažene device marije, a na slikama se često može videti prizor kako arhanđeo gabrijel devici pruža upravo taj cvijet. na drugim slikama sveci se slikaju kako donose vaze pune belih ljiljana mariji i detetu isusu.prema legendi, kad su posetili marijin grob tri dana nakon njene sahrane, u njemu nije bilo ništa osim buketa veličanstvenih belih ljiljana. u jednom ipak drugačijem znaku ženstvenosti, ljiljani su imali značajno mesto u raju adama i eve. prema predanju, kad je eva napustila edenski vrt, prolila je iskrene suze kajanja, i iz tih pokajničkih suza nikli su i ljiljani. ljiljani su bili zastitni znaci vitezova templara. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   pet ruj 10 2010, 08:40 SUNCOKRET (Helianthus annuus) Snažan cvet velikog cvata u obliku sunca. U Kini se suncokret smatra hranom besmrtnosti. Grčki mit kaže da je nastao od morske nimfe Klitije koja je pobjegla u pustinju nakon što ju je napustio bog sunca Apolon, kojem je bila draža Kitijina sestra. Bez jela i pića sve do svoje smrti pogledom je pratila sunce, a nakon što je umrla pretvorila se u suncokret. Suncokret stoga simbolizuje obožavanje i snagu. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   pet ruj 10 2010, 08:41 Ladolež Ladolež sa predivnim plavim cvetovima koji se otvaraju ujutro, okreću njihove lepe plave glave prema suncu, oni uzdižu i ukrašavaju skoro sve što posadite blizu njih. Za njih je misteriozno to što oni zatvaraju njihova lica u kasno popodne i naizgled idu da spavaju do sledećeg jutra. Postoji jedna legenda o njima koja kaže; Bila jednom jedna prelepa princeza koja je volela da sedi među cvećem u njenoj bašti. Ona je bila veoma nežna i zbog toga je uvek trebala da se vrati u palatu pre nego što dan postane previše vreo i zbog toga ona nije nikada videla izvesne varijetete njenog baštenskog cveća koje se nije otvaralo sve dok ga sunce ne obasja. Ovo je nju učinilo izuzetno tužnom, jer kao što je poznato princeze imaju vrlo prefinjena srca i osećanja, i tako jednoga dana kada se vratila u palatu ona je počela da plače. Njene suze su padale po podu dok je ona hodala i svaka koja je dodirnula zemlju magično se pretvorila u malo seme. Nekoliko nedelja kasnije, kada je princeza šetala po njenoj bašti, rano jednog jutra, bila je veoma iznenađena kada je spazila prelepi novi cvet koji raste i uspinje se preko baštenskog zida uvijajući svoje ljupke vitice oko drveća i lukova. Njeno srce je bilo ispunjeno srećom i od tada je ime "jutarnja lepota" dato tom ljupkom cveću koje je poniklo od suza princezinih lepih plavih očiju, a opet joj je dalo toliko puno radosti u njenim jutarnjim šetnjama. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   ned ruj 26 2010, 18:21 Jorgovan Antička Grčka legenda kazuje da je mladi Pan bog šuma i polja jednom sreo prelepu nimfu Syringa, jednog prelepog jutra. On se divio njenoj gracioznosti i lepoti i odlučio je da priča sa njom. Medjutim ona se uplašila i pobegla. Pan je probao da je sustigne ali je iznenada natrčao na mirišljavi grm jorgovana i tada su mu odjednom krenule suze iz očiju. Nakon toga je počeo da luta po šumama i da čini dobra dela svima, a ime Syringa je postalo latinsko ime za jorgovan. Druga legenda kazuje da su jorgovani nastali kada je proleće oteralo sneg sa polja i podiglo sunce višlje ka nebu. Tada se sunce srelo sa dugom i prošlo zajedno preko neba. Proleće je sakupilo nešto sunčevih zraka i pomešalo ih sa malo duginih boja i počelo da ih prosipa po zemlji. Kada je proleće stiglo do severa ostale su joj još samo bela i ljubičasta boja. U tom trenu su ispod proleća bile skandinavske zemlje. Tada je proleće bacilo boje jorgovana na malo grmlje koje je bilo prekriveno malim cvetovima. Proleću je preostala još samo bela boja i ono ga je razasulo po zemlji. Na mestima gde je bela boja pala na grmlje izrasli su beli jorgovani. Jorgovani su dobili svoje ime po grčkoj reči "syrinx" što znači frula zato što su od drveta jorgovana čobani pravili frulice. Ali u Rusiji se takođe zove i "sinel" što potiče od reči plavo zato što ta aktivna boja definiše kolorit biljke. Izvor _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   ned ruj 26 2010, 18:26 L A V A N D A Drevne Egipcanke, Grkinje i Rimljanke mirisale su na lavandu, Jevreji su lavandom prskali jela, a benediktinci je preporucivali kao lek. Za nekoga afrodizijak, za druge sredstvo protiv nesanice. o ovoj mediteranskoj biljci ispredane su legende : Bila jednom jedna devojka koja je bila toliko lepa da je svima zastajao dah kada bi je videli. Mnogi mladici uzdisali su za njom. Nazalost, medju njima bila su i dva razbojnika. Buduci da nije prihvatila njihovo udvaranje, oni su odlucili da je prisile na ljubav... Jednoga dana posli su za njom. Nesrecnica je bezala sve trceci prema brdima. medjutim, razbojnici su uspeli da je stignu i obore na zemlju. U trenutku kada su joj strgli odecu sa tela, devojka se od silnog stida okrenula prema zemlji i gorko zaplakala. Odjednom, iz tla, tamo gde su kapale njene suze, pocelo je da nice bilje prekrasnih plavicasto-ljubicastih cvetova. Stabljike biljke gotovo su prekrile i obavile devojcino telo skrivajuci sramotu. Videvsi sta se dogodilo, razbojnici su se uplasili i pobegli. Ova mediteranska legenda koja pripoveda o tome kako je navodno prvi put nikla lavanda, nosi sa sobom i jedno verovanje, zivo i danas: u polju lavande nijednoj devojci se nikada nista neprijatno ne moze dogoditi. Odnosno, devojka koja uz sebe ima cvece ili osuseni buketic lavande (ili je, da budemo savremeniji - namirisana lavandom) moze da bude spokojna. Kada se govori o lavandi, cesto pomisljamo na plavicasta polja Provanse ili na mirisljave vrecice koje stavljamo u ormane. Od davnina poznata su i lekovita svojstva lavande: lavandom su u stara vremena lecili ljude koji su patili od nesanice, od bolesti zivaca, imali lose varenje, pa cak i srcane bolesnike. Neki su je stavljali u tople kupke, mirisali se njenim etericnim uljem, pili cajeve od njenog cveta, stavljali u jela kao dodatak hrani... Izvor _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   ned ruj 26 2010, 18:27 Prica o gladioli Rod gladiola je veliki i obuhvata preko 250 divljih vrsta. Sve one nalaze se prirodno rasprostranjene isključivo u Evropi, Africi i Aziji, dok u Americi i Australiji još nisu pronađene divlje vrste gladiola. Divlje vrste gladiola bile su poznate još u starom veku. Njihov značaj u to vreme vezivao se za sasvim druga svojstva i osobine gladiole. Tako Theophrast (372 - 287. god. pre naše ere, Grčki filozof i botaničar) navodi da su se kao korov između žita nalazile gladiole (Gladiolus Segetum) čiji su se gomolji jeli ispečeni sa brašnom. Drugi podatak zabeležio je Plinius Stariji (23 - 79. posle n.e., rimski pisac) koji u svom delu Istorija Prirode navodi da se lukovice vade iz zemlje, suše i koriste za lečenje. U srednjem veku gomolje gladiola nosili su robovi i bezemljaši kao amajliju koja ih štiti od povreda i čini ih nepobedivim. O proizvodnji gladiola može se govoriti tek od početka 19 veka kada je engleski baštovan Colville uspeo vešistrukim ukrštanjem da proizvede rano cvetajuće hibride koji se još i danas pod nazivom G. X Colvillei Horst, sa uspehom gaje. Zatim belgijski baštovan L. Van Houtte iz grada Genta uvodi 1841 godine krupno cvetne gladiole Gladioulus X Gandavensis, čime počinje i naglo širenje gladiola. 1885 god uvezena je iz Afrike Gladiola Primlus, žute boje, koja je ukrštanje sa gladiolom X Gandavensis i sa Gladiolom X Lemoinei dala jednu sasvim novu grupu tzv. Primulinus sa novim bojama kao što su žuta i narandžasta. U daljem razvoju sortiment gladiola prolazi kroz razne faze i nije mogao biti pošteđen ni raznih modnih hirova. Tako su krajem 19 i početkom 20 veka naročito bile tražene sorte sa reckavim obodom cveta. Ne tako davno firma Konynenburg & Mark iz Noordwyka u Holandiji proizvela je novu grupu tzv. Butterfly Gladiola koje se odlikuju obilnim cvetanjem i sitnim dobro oformljenim cvetovima velike trajnosti. Posebno su pogodne za rano pospešivanje u staklenicima. U naše vreme najviše se radi na daljoj selekciji krupno cvetnih gladiola kojih sada već ima više hiljada sorti. Izvor _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   sub sij 15 2011, 10:07 Bosiljak (Ocimum basilicum) Naučni naziv ove biljke je grčkog porekla i znači "mirisavi carev cvetak". U Starom Misiru boslijak se dosta gajio, a služio je kao simbol besmrtnosti. U istočnoj Indiji ova biljka se zove tulasi. Njoj je posvećen kult dubokog značenja (obožavanje tvoračke i svedržiteljske božje sile). Ime ove biljke dovodi se u vezu sa imenima dobrih bogova, ona je: milostiva, mirisava, listom bogata, satiračica zlih duhova itd. Rimski prirodnjak Plinije je tvrdio da kobilama i magaricama treba davati bosiljak kao hranu da bi bile plodne. U Italiji su devojke nosile svežnje bosiljka na prsima ili za pojasom. Svežanj bosiljka je uvoj prilici simbolizovao čestitost i devičanstvo, jer su udate žene bosiljak nosile na glavi, u kosi. Verovalo se da miris bosiljka stvara ljubav, pa se još i zove Bacia-Nicola tj. "Poljubi me Nikola". U Toskani, po jednom pripovedanju iz XV veka, svaka mlada dama stavlja u prozor bosiljak da bi dala znak svom ljubavniku da uskoči k njoj kroz prozor. Isti pripovedač bosiljak naziva "ljubavničkim posrednikom". Bosiljak, međutim, najčešće ima značenje zla i nesreće. Postoji izreka: "Sejati bosiljak znači psovati". Na Kritu je bosiljak simbol žalosti. U jednoj hrišćanskoj narodnoj pesmi pesnik ovako peva: "Bosiljče, cveće žalosti, procvetaj pod mojim malenim prozorom, jer ležem u bolu, a zaspim u plaču". U našem narodu bosiljak je sveta biljka i zove se još i ovako: bosilje, bosiok, vasleđen, velsagen, vesligen, mislođen i mislođin. Bosiljak u našem narodu ima simboliku verskog i duhovnog karaktera. U narodnoj pesmi "Nije za svakog smilje" iz 1844. godine kaže se: "Smilje njojzi (devojci) tiho progovara: Nisam raslo za popu u crkvi, Za crkvu je kitnjasto bosilje." Kasnije je bosiljak i kod našeg naroda postao simbol ljubavnih odnosa. Retki su slučajevi da se mladoženja zove granom bosiljkovom, po pravilu je u ljubavim pesmama bosiljak simbol ženske ljubavi pa ga zovu i ženskim cvećem. Ima slučajeva da bosiljak simbolizuje i supružinsku ljubav. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   sub sij 15 2011, 10:08 Tulipan / Lala Lale ili tulipani vode poreklo iz Persije odakle su raznim putevima stigle do Turske a zatim i Evrope.Po legendi mladi persijski princ Farhad bio je zaljubljen u lepu devojku Sirin.Jednog dana do princa je dosao glas (kasnije se ispostavilo, pogresan) da je Farhadova ljubljena ubijena. Obuzet nepodnosljivim jadom, uzjahao je omiljenog konja i u galopu se bacio sa litice u smrt. Iz njegovih brojnih rana na zemlju je kapala krv i iz svake je izrasla po jedna skarletna lala, simbol njegove savrsene ljubavi. Prvi detaljniji opis lala u vrtu turskog sultana u Istambulu je iz 1554. godine. U Evropi lala je prvi put procvetala u Nemackoj 1559. godine.Nijedna biljka,cak ni orhideja, nije izazvala takvu pomamu kakvo je bilo tulipansko ludilo koje je zahvatilo Evropu početkom 17. veka. Središte trgovine tulipanima postala je Holandija i za vreme tridesetogodišnjeg rata ludilo je dostiglo vrhunac. Za lale se borilo i ginulo. Na njima se sticalo i gubilo veliko bogatstvo. Bile su čak i sredstvo za plaćanje. Lukovica lale je služila za vrednovanje imovine, kao i za sklapanje brojnih trgovinskih poslova. Tako je u Holandiji jedna vrsta lukovice pod nazivom Semper augustus koštala 60 prosečnih zarada, odnosno cena jedne lukovice je bila jednaka ceni kuće u najboljem delu Amsterdama.To je kasnije zabranjeno zakonom pa je takva trgovina zamrla, ali Holandija je ostala snažno svetsko tržište za gajenje i dalji plasman tulipana.Ovo cveće upadljivih boja simbol je bogatstva, raskoši, lepote, ali i oholosti i uobraženosti..Inspiracija su mnogim umetnicima i cest motiv..Nije ni cudo kada, uz ljubav, strast i savršenog ljubavnika, označava i slavu. Crvenim lalama baš kao i crvenim ruzama se izjavljuje ljubav i istovremeno govori ..veruj mi. Visebojne kazuju da osoba koja ih prima ima lepe oci.Zute su znak beznadezne ljubavi, ali njihova poruka moze da bude i ovo: U tvom osmehu je suncev sjaj.. Tulipan je dobio ime po persijskoj reči DUBLEND ili turskoj TULIPANT, što znači "omot na glavi", "turban" zbog karakterističnog oblika cveta. Rod tulipana obuhvata oko 100 divljih vrsta koje su najrasprostranjenije oko Kaspijskog jezera, zatim oko Crnog mora, odakle se šire prema severu, da bi preko Male i Srednje Azije doprli sve do srednje Evrope. Sve te divlje vrste interesantne su samo sa botaničkog stanovištva. Za cvećarstvo je izuzetno značajna vrsta Tulipa Gesnerijana kao predak tada kultivisanih sorti. O pravom poreklu naših baštenskih lala nemamo pouzdanih podataka. Po nekim podacima, lale su u Aziji bile poznate još pre 1000 godina. Prvi detaljniji opis dao je 1554 godine A. G. Busecq u svom pismu austrijskom vladaru Ferdinandu Prvom, u kome ga izveštava da u vrtu turskog sultana u Istanbulu cveta jedna veoma interesantna biljka koju Turci nazivaju tulipan. U Evropi lala je prvi put zacvetala u Ausburgu (Nemačka) 1559 godine, a prvi botanički opis dao je 1560 godine švajcarski naučnik Conrad Gertner (1515 - 1565). Međutim, koja je vrsta bila zapravo opisana ne može se utvrditi, ali Linne ju je nazvao Tulipa gerteriana i ona se smatra roditeljem svih današnjih formi lala. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   sub sij 15 2011, 10:10 Božićna zvezda Prema staroj meksičkoj legendi, prva božićna zvezda nastala je iz molitve dvoje seoske dece, devojčice Marije i njezina malog brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malome Isusu poput ostalih. Na Badnjak, uz put prema crkvi, ubrali su buket poljskog bilja umesto dara. Kada su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice i prvi cvet svete noći procvao je sjajnocrvenim i zelenim zvezdastim cvetovima. Enlarge this image _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   sub sij 15 2011, 10:11 RUŽA Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za smrt Adonisa , lepog mladića-pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je po predanju, bio smrtno ranjen od divljeg vepra i Afrodita mu je pritekla u pomoć. Međutim boginja je morala da se provuče kroz gust zasad ruža i tada je iz njenog izranavljenog tela šiknula krv i obojila u crveno sve okolne bele ruže. Prvi javni vrt ruža u Atini osnovao je 306. godine pre naše ere Epikur, jer je želeo da svakog dana ubere cvet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske lepote, ljubavi i plodnosti, ružu na žrtvenik, dok su Afroditine sveštenice prilikom verskih ceremonijala nosile venčiće od belih ruža, a putevi kojima su prolazile bili su posuti ružama. U Rimskom carstvu kult ruža doveden je na najviši nivo. Cvetni venčić od ruža koristio se u svim prilikama. Njime su kićene vojskovođe, mladići su odlazili u rat sa venčićem na glavi, ružin cvet se darivao pobedniku, cvetom se posvećivalo pobedničko oružje. Kasnije je cvet ruža postao simbol radosti , zadovoljstva i ljubavi. Zaljubljeni mladići su slali svojim devojkama cvetove ruža, a za vreme gozbi i mladi i stari, muzikanti i sluge podjednako su nosili na glavi venčiće ruža. Padom Rimske imperije i kult ruža naglo opada. Ruža se kroz vreme jedva održava u dvorištima manastira, gde se od plodova pravila hrana i lekovi. Veliki pohodi u vreme krstaških ratova i proširenja Otomanskog carstva potpomogli su širenju ruža jer su vitezi i veziri posle svakog pohoda donosili u svoje zamkove po koju novu vrstu ruža ili drugog cveća. Krupan doprinos u gajenju ruža daje carica Žozefina, Napoleonova žena, osnivanjem svog čuvenog ružičnjaka 1804. godine nedaleko od Pariza, u dvorcu Malmezon. U njenom vrtu mogle su se naći sve do tada poznate vrste i sorte ruža u svetu. Postoje podaci iz kojih se vidi da su i za vreme rata vrtlari carice Žozefine imali slobodne vize za ulazak u zaraćene zemlje, kao i da su se pošiljke semena i ruža sa zarobljenih francuskih brodova odmah slale dalje i isporučivale bez obzira na postojeće ratno stanje. Caričin dvor postaje stecište istaknutih botaničara , odgajivača i umetnika. Počev od 19 veka interesovanje za ruže u Evropi stalno raste. Sistematskim radom na ukrštanju i odabiranju dobijaju se sve lepši i bogatiji oblici, sorte i varijeteti. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   sub sij 15 2011, 10:12 Re: Legende o cveću Zvezdan Da li ste ikada gledali u zvezdu dugo vremena? Ako jeste tada ste primetili da zvezda nije samo jednostavna svetleća tačka na nebu. Međutim svetlost zvezda nije uvek ista. Ponekad je plava, ponekad je bela pa čak i roza. U sredini su zlataste a prema krajevima zatamljene. I nama se čini da nam kroz ovu svetlost zvezde šalju neke signale i čak preuzimaju neke poruke sa Zemlje. Možda zbog toga ponekad zvezde padaju sa neba. Kada su antički ljudi to zapazili počeli su da gledaju u drveće i cveće i pokušavali da pronađu sagovornika zvezda. I oni su pronašli neko malo azurno cveće sa žutim krugom u sredini koje je bilo slično zvezdama na nebu. "Aster" (zvezdan) - uzviknu neko od njih. Reč "aster" znači "zvezda" i od tog doba azurni cvet ima to ime. Donešen je u Evropu iz Kine 1728 od strane Peter Inkerville-a. On je uvezao seme cveta i prezentovao ga čuvenom francuskom botaničaru. Botaničar je uspeo da odgaji veliko svetlo cveće u krajevskoj bašti Trianon i nazvao ga kraljica "belih rada". Zvezdan je sam po sebi jadna od najstarijih biljaka. Kada su arheolozi otvorili 2000 godina staru kraljevsku grobnicu oni su pronašli crteže zvezdana. Antički grci su smatrali zvezdan za amajliju. Zvezdan personifikuje jesen na mađarskom jeziku. Postoji jedno popularno verovanje: ako stojite među zvezdanima u noći i pažljivo osluškujete cveće možete čuti jedan skoro nečujan šapat. Na ovaj način zvezdani pričaju sa njihovim sestrama - zvezdama. I to nije iznenađujuće zato što po legendi zvezdani su izrasli iz praha koji je pao sa zvezda. Ovu legendu je iznedrio francuski astronom Cassini kada je u mladosti izučavao nauku o nebeskim telima i on je ostatak svog života posvetio botanici. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*
Kikica Administratorica Broj postova: 39349 Godine: 32 Datum registracije: 04.03.2009	Naslov: Re: Legende o cvijeću   sub sij 15 2011, 10:13 Priča o cvetu Dan i noć Mačuhica Kako jedna legenda kazuje, tri perioda života jedne devojke Ane se reflektuju u tri kolorita latica cveta dan i noć. Jednom davno ljubazna i naivna devokja Ana živela je u malom selu. Ona je verovala u sve i uvek je pronalazila opravdanja za sve što ljudi čine. Nažalost jednoga dana upoznala je prepredenog zavodnika koji je naveo Anu da se zaljubi u njega koristeći predivne romantične reči i ljubavne izjave. Ana ga je nežno volela. Ona je posvetila svom voljenom celo svoje srce i ceo njen život. Neprođe dugo i on ju je napustio i otputovao u beli svet. Međutim on je obećao da će se vratiti svojoj voljenoj. Ana je čeznula za njim celog njenog života i bila je skrhana tugom. I kada je umrla cveće je izraslo na njenom grobu i to cveće oslikava Aninu nadu, čežnju i tugu. To je bila ruska legenda o tom cvetu. Antički Grci su povezali pojavu tog cveta sa kćerkom vladara Inoa. Jedina Inova kćerka je volela Zevsa. Međutim Zevsova ljubomorna žena Hera je bacila čini na devojku i pretvorila je u kravu. Tada je Zevs počeo da uzgaja cvet dan i noć za njegovu ljubavnicu. Ovo cveće je predstavljalo ljubavni trougao, a u jednu ruku dan i noć predstavlja poređenje obične smrtnice naspram boginje. U drugu ruku cveće sadrži u sebi verovanje da Herina čarolija nije večita. Međutim Rimljani su smatrali da dan i noć predstavlja preterano znatiželjne osobe koje su bogovi pretvorili u cveće kada su te osobe špijunirale Afroditu. _________________ *Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima*