Nebeski labirinti

DAVORKA I NJEN SVIJET

Nebeski labirinti

Ovaj tekst upoznaje čitatelja s osnovnim pojmom labirinta, njegovom poviješću, kao i sa nešto suvremenom primjenom. Nije namjera ulaziti previše u simboliku labirinta kakva je danas poznata (ili bolje reći nepoznata), niti objašnjavati teorije koje postoje o tome. Zainteresiranom čitatelju na raspolaganju stoji internet, a onima željnim dubljih i potpunijih informacija o tome preporučuju se dvije knjige, i to Kroz labirint, Hermanna Kerna (Through the Labyrinth, Prestel, Munich-London-New york, 2000.) i Postanak i geometrija labirinta, Patricka Conty-a (The Genesis and Geometry of the Labyrinth, Inner Traditions, Rochester, Vermont, 2002.)

Bez obzira na sva tumačenja naravi i svrhe labirinta, u drugom dijelu knjige iznosi se potpuno i detaljno znanje o devet osnovnih labirinata. Kao što će čitatelj vidjeti, to je znanje jedinstveno i posebno, te se ne oslanja na postojeća tumačenja koja su, usprkos priličnom broju knjiga napisanih o tome, složna jedino u tvrdnji da su podrijetlo, namjena i svrha labirinta nepoznati ili u najmanju ruku nejasni.


Riječ i pojam "labirint"
Labirint je riječ koja po svemu sudeći vuče podrijetlo iz pre-grčkih jezika, posebice zaboravljenog i izgubljenog jezika naroda Krete. Grci su čuli i prihvatili izraz labris koji se odnosio na "dvostruku sjekiru", čest simbol na Kreti. No, postoje indicije (Gimbutas) koje ukazuju da simbol dvostruke sjekire zapravo predstavlja leptirova krila te da ukazuje na evolucijsku preobrazbu, što je prilično sukladno simbolici labirinta.
Labris je dakle simbol, a grčki nastavak inthos ukazuje na mjesto gdje se on nalazi. Kad su izgovorili labirint(os) drevni Grci su vjerojatno mislili na palaču u Knososu, obilježavajući je kao mjesto gdje se nalazi "simbol leptirovih krila".

No, u samom Knososu, koliko god on bio složena građevina, nije nikada nađen trag strukture koja bi nalikovala labirintu, odnosno one koje je proslavila "Kretski labirint" – crtež na Kretskim novčićima. Mit o Minutauru, polu-čovjeku polu-biku koji je obitavao u središtu labirinta, a kojem su žrtvovane djevice, također je golicao maštu istraživača koji su bili uvjereni u postojanje labirinta kao građevine. Neki tvrde da je ona nestala u jednom od mnogobrojnih potresa, a mitska priča o strašnom čudovištu u središtu složene građevine zadržala se i dan danas pa se snažno povezuje s pojmom labirinta. Uslijed toga, prosječan čovjek prema izrazu labirint ima negativan stav, odnosno najčešće asocijacija je "mračno mjesto, skriveno; mjesto u kojem se čovjek lako izgubi i nastrada".

Zapravo, možda je glavni krivac za utisak o labirintu u kolektivnoj svijesti grčki filozof Platon. On je prvi upotrijebio taj zraz prenoseći jedan Sokratov dijalog (Euthydemus).

Prateći logičke argumente, misliocima se učinilo da su riješili stvar i da su se približili kraju, a zatim su se - "kao da su pali u labirint" - ponovo našli na početku rasprave!

Dakle, labirint jest nešto zbunjujuće, ali njegov kraj ne zavrašava u utrobi nekog čudovišta, već na početku, na mjestu s kojeg se krenulo.

Izraz labirint je upotrebljen u određenom smislu kao analogija za nešto zbunjujuće, nešto nejasno i nepoznato, te nešto što nas vraća na početak umjesto da nas dovodi do nekog drugog mjesta.
No, najčešća pogreška, koju je potrebno ispraviti, jest stav prema labirintu kao mjestu s mnogo izbora, stazi koja iznenada završava u sljepim rukavcima ili građevini iz koje je iznimno teško pronaći put prema izlazu.
Na nesreću, u hrvatskom jeziku koristi se ista riječ za strukturu u kojoj se lako izgubiti te za pravi labirint. U engleskom to nije tako jer postoji riječ maze koja bi se kod nas prevela kao zagubilište, a postoji i riječ labyrinth koja, naravno, znači labirint.

Da bi razlika postala jasna, pokušajmo odrediti što je to zapravo labirint.

Definicija labirinta
Da bi labirint bio labirint moraju biti zadovoljeni sljedeći elementi, i to da ima jedan ulaz, stazu koja vijuga ili više puta skreće, nepostojanje raskršća, nepostojanje sljepih ulica, jedno središte, ista staza vodi do izlaza, te izlaz je zapravo ulaz.

Ukoliko razmislite o tim elementima, brzo ćete uočiti činjenicu da se u labirintu ne možete izgubiti! Sve što osoba koja hoda labirintom mora činiti jest hodati. Ukoliko se ne okrene i ne krene natrag, doći će do središta. Tamo slijedi okret i vraćanje istim putem natrag.
Labirint je doista složena i zbunjujuća struktura, ali nije zagubilište. Na žalost, malo ljudi zna za ovu razliku, pa stoga u općoj uporabi ostaje platonijanska uporaba labirinta kao sinonima za zbunjenost i izgubljenost.

Koliko god zagubilišta mogu biti zabavna i simpatična, ona nisu labirinti. I dok zagubilišta simboliziraju proces odlučivanja i donošenja odluka te potiču um (a i tijelo, ako su odgovarajuće veličine) na snalaženje, labirinti su istinski obrasci moći koji djeluju na mnogo dubljoj razini od logike i snalaženja.

Drevna zagonetka
Vratimo se na trenutak na stare Grke i njihovo poimanje labirinta. Mit o Minotauru u središtu strukture zvane labirint, legenda o Arijadni koja je Tezeju dala klupko vune kad je ušao u labirint (da bi se mogao sretno vratiti), a na posljetku i činjenica da su konstruktor labirinta, mudri Dedal i njegov sin Ikar bili zatočeni u njemu, u našem kolektivnom umu stvara sasvim drugačiju sliku od one koju labiritni u izvrnom smislu vjerojatno imaju.

No, Grke je labirint zbunjivao i vjerojatno su ga poistovjetili s mnogim njima nepoznatim ili neprihvatljivim stvarima koje su uočavali unutar mnogo starije i drugačije Kretske kulture. Tako postoje kontradiktorni izvještaji o podrijetlu labirinta. Homer je u Ilijadi opisao Ahilejev štit na kojem je bio ucrtan labirint. Tamo se međutim tvrdi da je to obrazac plesnog podija napravljen za Arijadnu. Postoje i druge naznake da labirint nikad nije bio građevina, posebice ne mračna i opasna, već da se radilo o plesnom obrascu. On je bio toliko složen da su ga krećani ponekad ucrtavali na tlo ne bi li plesačicama i plesačima olakšali snalaženje.

No, ni takav plesni podij nije pronađen u Knososu, tako da povezanost Krete i labirinta, osim u samoj riječi koja je postala univerzalna, ostaje samo preko novčića na kojima su s jedne i s druge strane bili ucrtani labirinti. Takav oblik labirinta naziva se klasični ili kretski labirint, te jedan od najpoznatijih oblika labirinata koji se pojavljuju u ljudskoj povijesti.

Prije nego načinimo kratki pregled pojavljivanja labirinata u svim krajevima svijeta, dobro je reći i to da je jedno od kretskih pisama, takozvani Linear B, djelomično odgonetnuto, a na jednoj od tablica spominje se Gospodarica Labirinta ili Ljubavnica Labirinta kojoj se daje "toliko meda koliko svim ostalim bogovima zajedno". Ova kratka napomena ukazuje na činjenicu da je labirint za stare krećane imao i duhovno odnosno čak religiozno značenje. Očigledno je da, čak i ako se radilo o plesnom obrascu, on nije bio bez dubljeg, gotovo svetog značaja.

Iako neki tvrde da je zamisao i pojam labirinta star "samo" četiri do pet tisuća godina, mnogo je vjerojatnije da on prati čovječanstvo mnogo dulje od toga. No, kao što to obično biva, što idemo dalje u prošlost to dokazi postaju nejasniji, a tumačenja mogu poprimiti doista različite oblike. Primjerice, neolitsko podrijetlo labirinta nije upitno. Naime, neolit je bio vrijeme puno tajni. Tada su se razvile astronomija i astrologija, mjerenje vremena i kozmičkih ritmova. Također, u neolitu se nalaze začeci razumijevanja života i smrti, zamisli o reinkarnaciji, a također i drugih duhovnih pa čak i tehničkih znanja (megaliti, izgradnja astronomskih opservatorija i slično). Pitanje je da li je labirint kao struktura postojao i ranije, u paleolitu, dakle prije dvanaest i više tisuća godina. Za neke odgovor je negativan (jer, kako kažu, takve pravilne strukture nisu bile od interesa tadašnjoj uglavnom nomadskoj populaciji), a za neke pozitivan. Naime, iako materijalnih dokaza nema, labirint nikada nije bio isključivo građevina (ili neki drugi materijalni predmet, kao što su to megaliti, kameni blokovi ili sklupture). Radi se o apstraktnoj zamisli, obrascu koji postoji u svijesti a izražava se kroz pokret i ples. Nije nužno da on pronađe put do konkretnog postojanja u materijalnom svijetu. Naposljetku, uz sve mitove i legende, famozni labirint u Knososu nikad nije pronađen, iako se kao zamisao proširio svijetom i izdržao udarce dugih tisućljeća. Zbog toga je logično predpostaviti da su ljudi i u još ranijim vremenima od neolitskog poznavali opće kozmičke zakonitosti, barem u rudimentarnom obliku.

Oblici slični labirintima pronađeni su u većini starih kultura na svim kontinentima: keltskoj, majanskoj, grčkoj, kretskoj, indijanskoj, indijskoj. Naravno, tumačanje univerzalnosti pojavljavinja labirinta je različito. Dok jedni tvrde da je izvorni labirint kretski te da se različitim putevim raširio svijetom, drugi tvrde da se radi o univerzalnom obrascu koji je nastao u raznim kulturama svijeta koje su bile neovisne jedan od druge. Ukoliko jest nastao na jednom mjestu, najvjerojatnija točka rođenja je mediteranski bazen i kultura Stare Europe. No, ako je to točno i ako se labirint s tog mjesta raširio svijetom, to ne znači da u ovom ili onom obliku ta ista zamisao nije postojala i u drugim tadašnjim neolitskim kulturama.

Neovisno od uporabe riječi labirint, strukture nalik njemu spominju se u najstarijim usmenim i pismenim predajama. Tako se u Mahabharati, najstarijem indijskom epu spominje smrtonosna vojna formacija sasvim nalik na labirint, koja se koristila na bojnom polju Kurukshetre. U Ramajani, drugom najpoznatijem indijskom epu, labirint je neosvojiva tvrđava demona Ravane koji je oteo Situ, Raminu ženu. Tantrička umjetnost poznaje jantre i mandale koje su vrlo nalik labirintima. U Egiptu postoji labirint pored jezera Moeris za kojeg se tvrdi da je neka vrst matrice koja odražava strukturu svemira. U Koreji postoji labirint nazvan pečat oceana. U njega je upisan tekst koji, prema legendi, objašnjava sve što postoji na ovome svijetu. Tihuanaco kalendar govori o strukturi vremena koja je poput labirinta.

Ako krenemo unaprijed od razdoblja Krete prema našem vremenu, pronaći ćemo labirinte u keltskim i skandinavskim motivima. Također, staro pleme Hopi iz Sjeverne Amerike poznavalo je labirint kao "kuću Sunca", a pleme Pima kao kuću Siuhii-a, mitksog junaka čiji tragovi su bili tako zbunjujućida ga nitko nikad nije mogao pronaći. U Indiji, u hramu Halebib u Mysore-u postoji slika strukture nalik labirintu koja predstavlja ćit ili svijest koja je izvor slika pomoću kojih "stvaramo" svoj svijet. Ona zapravo oslikava smrtonosnu formaciju koju je mudrac Drona mnogo ranije opisao u Mahabharati.

Na zapadu, labirint se sačuvao u rimskim mozaicima, a kasnije je integriran u srednjevjekovnu arhitekturu. Kršćanstvo ga je, začudo, prešutno prihvatilo, pa je labirint postao nekom vrsto surogata za hodoćašća. U nemogućnosti da odu do nekog svetog mjesta (Jeruzalema), hodoćasnici su prolazili labirintom. Na taj način se i ne znajući sačuvala ritualna funkcija labirinta kao dolaska do mjesta "svetosti" – unutarnjeg središta svijesti. Najstariji postojeći kršćanski labirint je onaj u bazilici Reparatus u Algeri-i u Španjolskoj. Potječe iz četvrtog stoljeća naše ere. Vjerojatno je jedna od olakotnih okolnosti za prihvaćanje labirinta kretskog tipa bila ta što on u svom središtu ima križ, odnosno sjemeni oblik mu se može prikazati u obliku križa. Kasnije su labirinti cvali u Europskim crkvama, posebice u Francuskoj. Najpoznatiji kršćanski labirint je svakako onaj onaj u katedrali u Chartresu čiji je kružni dizajn postao vrlo popularan te na neki način postao simbolom kršćanskih labirinata. Osim Chatresa, tu su crkve u Sensu, Poitiers-u, Bayeaux-u, Amiens-u i Rheims-u, te katedrale u Rimu.

U današnje vrijeme labirinti nisu samo u crkvama i svetištima, već i u prakovima, javnim prostorima i dvorištima privatnih kuća. Prihvaćeni su kao ukras i umjetnička djela, i kao da se nitko ne brine previše što o toj strukturi tako malo znamo.

Vjerojatno je da tajna podrijetla labirinta neće biti tako brzo riješena. Usprkos njegovoj univerzalnosti i prihvaćenosti u svim kulturama, o njemu se ne zna mnogo. Ostao je vjeran svojoj simbolici – i dan danas zbunjuje svojim oblicima, krivuljama, stazama, središtem, a opet, izgleda da je danas prisutniji nego ikada. Tisuće i tisuće ljudi čule su za labirint, hodaju njime i bez obzira što o njemu ništa ne znaju, uživaju u tanahnoj slutnji moći i nejasnom osjećaju tajanstvenosti koju donosi njegova nazočnost.

izvod iz knjige "Labirinti i njihove tajne", Adrian Predrag Kezele, 2007.

Primjena labirinta
Kroz labirinte se, naravno, može hodati. To je najvažnija i najsnažnija primjena i uporaba labirinata. Osim hodanja njime, labirint možete jednostavno nacrtati, pratiti njegove staze olovkom na papiru ili mišem na ekranu. A možete ga samo gledati, prepuštajući se njegovom tajanstvenom utjecaju.

Budući da nije svatko u mogućnosti imati pravi, veliki labirint koji mu je dostupan (način života, mjesto stanovanja), labirinti se mogu koristiti poput obrazaca ili maketa. Upravo zbog toga smo pokrenuli izradu labirinata i njihovih sjemenih oblika u različitim materijalima, ukrasnim predmetima i nakitu. Takvi "mini-labirinti" djeluju kao snažni predmeti moći.

Ako hodate kroz labirint, možete hodati polako ili brzo, kako vam već bude odgovaralo. Neki labirinti će u vama potaknuti tišinu i mir, pa će vaš korak shodno tome biti polagan. No, u neko drugo vrijeme i u nekom drugom labirintu možda osjetite potrebu da potrčite ili zaplešete labirintom. Učinite to! Ne postoje pravila koja određuju na koji način čovjek mora hodati labirintom.

No, u knjizi ćete, uz opise labirinata pronaći ćete i prijedlog "rituala" koji će vas na neki način pripremiti za hodanje. Preporučuje se da prije ulaska u labirint osoba na trenutak sabere misli, prepusti se tišini i na taj se način pripremi za ulazak. Hodanje kroz labirint je spontani proces. Kakva god iskustva došla, potrebno ih je prihvatiti. Jednom kad smo ušli u labirint, ne okrećemo se prije nego dođemo do središta. Pazimo da ne hodamo po rubovima labirinta te ni u kom slučaju ne prelazimo preko rubova, iz jedne staze u drugu.
U središtu obično malo zastanemo. Ponekad ćemo osjetiti potrebu da ostanemo duže. Napravimo onako kako osjećamo, bez nekih određenih pravila ili ograničenja.

Svaki labirint ima svoje značajke i svoj udio u stvaranju moći. Osim uporabe labirinata u tu svhu, oni mogu poslužiti u svim slučajevima i situacijama koje smatramo značajnim. Primjerice, trenuci donošenja odluka ili rastanci i ponovni susreti. U središtu labirinta možete se i vjenčati ili roditi dijete – već kako želite i osjećate!


U labirint možete ući sami, što je najčešći postupak. Međutim, zajednički prolaz kroz labirint ima posebnu "težinu" i značaj. On povezuje cijelu skupinu na poseban način. Ni jedan drugi oblik druženja ne stvara tako duboke poveznice kao što to čini labirint.

Na posljetku, hodanje labirintom uvijek je neka vrst rituala, pa se mu tako mora i pristupiti.

Prema svakom labirintu se odnosimo s poštovanjem, ne hodamo korz njega bez razloga, ne gazimo po rubovima, niti ne obavljamo neke druge aktivnosti u prostoru na kojem je labirint izgrađen.

Imenovanje sjenki u labirintu

Adrian P. Kezele je napisao/la:"Sjenke" su personificirani simboli značenja svake pojedine staze u labirintu. Ukratko, da bi labirint bio posve aktivan i "živ" njegove sjenke moraju biti imenovane, a zatim što češće upotrebljavanje tijekom prolaza kroz labirint.

Kad ga se izgradi, labirint je poput tek proklijalog sjemena. Da bi narastao do pune snage, potrebna mu je pažnja ljudi. Hodajući kroz njega, ljudi ga bude, a on zauzvrat sve snažnije stvara potrebnu inteligenciju i energiju. Stari labirinti su stoga snažniji nego oni tek nastali. Ali, opet, sve zavisi koliko su posjećeni i koliko su dio života ljudi.

Međutim, u cijeloj toj priči o buđenju labirinta postoji i onaj tanahni, običnom oku nevidljivi dio. Osjetljivi hodači labirintom, to jest oni koji njime prolaze u povišenom stanju svijesti, ponekad izvještavaju o neobičnom osjećaju neke nazočnosti. To je gotovo kao da nikada niste sami u labirintu. Čim u njega uđete, on oživi – kao da netko hoda pored vas.

Isprva, ta se nazočnost osjeća onako općenito, kao cjelovito djelovanje labirinta. Ali, nakon određenog zbližavanja s labirintom, postaje jasno da zapravo svaki okret u labirintu, a to znači svaka staza, ima neku svoju značajku – svoju crtu osobnosti.

U knjizi Sunčani labirint pisao sam o sedam "sjenki" koje je Maitreya sreo hodajući kroz sunčanu čakru – sunčani labirint sa sedam staza. I doista, u svakom labirintu obitavaju "sjenke" – duhovni entiteti koji su dio cjeloukupne svjesnosti tog labirinta.

Upravo te "sjenke" daju labirintu onu nijansu osobnog iskustva koju mnogi hodači osjećaju tako nepogrešivo. Dakle, ako ste senzibilni i ako se nalazite u smirenom ili povišenom stanju svijesti, sasvim je moguće da ćete hodajući kroz labirinte susresti njegove stanovnike – "sjenke" koje su nositelji njegove moći.

Imena sjenki - osobne značajke svakog labirinta
Međutim, tu priča o sjenkama nije gotova. Svaka "sjenka" je mnogo osobnija nego što bi to na prvi pogled moglo izgledati. Mogli bismo doslovno reći da je svaka zasebno individualizirano duhovno biće. U svakom labirintu, dakle, postoje duhovni "stanovnici" koje je potrebno upoznati. Naravno, labirint djeluje čak i ako ništa ne znate o "sjenkama" – na posljetku, sve do ovoga trenutak tisuće ljudi je prolazilo kroz labirinte (a među njima vjerojatno i vi), osjećajući njihovu neobjašnjivu energiju i djelovanje, a da nisu ništa znali o tome. Sada je međutim, došlo vrijeme za sljedeći korak – za izravan kontakt sa "sjenkama" labirinata.


Taj se kontakt ostvaruje pomoću imena sjenke. Da, dobro ste pročitali – svaka sjenka ima svoje ime – zvuk koji ju označava i koji je samo njen. Ako znate njeno ime, vaš prolaz kroz labirint bit će mnogo osobniji i na određeni način konkretniji, dublji.

Znači, svaki labirint ima određeni broj staza. Primjerice, u labirintu osjećaja postoje tri staze. U svakoj stazi obitava, ili ako tako želite reći, "čuva ju" jedna sjenka. To znači, da primjerice, u svakom labirintu osjećaja borave tri sjenke. U labirintu povezanosti ih ima pet, baš kao i u labirintu mudrosti. U svakom labirintu ljubavi su četiri sjenke, a u labirintu moći i labirintu života i smrti po sedam.

U dva odvojena labirinta ljubavi (jedan, primjerice izgrađen kod Centra, a drugi u Rijeci) prva će staza imati isto značenje (ta su značenja, dakle simbolika staza, objašnjena u knjizi Labirinti i njihove tajne). Sjenka prve staze ima, dakle, isto djelovanje – nositeljica je istog značenja u oba labirinta ljubavi. Međutim, budući da je ona posebna, zasebna svjesnost – svaka takva sjenka ima svoje posebno, zasebno ime.

Drugim riječima, ime prve sjenke u labirintu ljubavi u Centru nije jednako imenu prve sjenke u labirintu ljubavu u Rijeci.

Sad već pomalo razumijete o kakvom je bogatstvu raznolikosti ovdje riječ. Koliko izgrađenih labirinata – toliko stvorenih "sjenki". Koliko sjenki, toliko imena.

I svaki put, kad prolazite kroz neki određeni labirint, ako znate ime njegovih sjenki, vaš će prolaz biti stotinama puta bogatiji i puniji, nego ako to ne znate. Već do sada ste iskusili djelovanje labirinata – možete li zamisliti što vas čeka sada, kada u sve to uvedete i imena sjenki?

Saznavanje imena sjenki
Kad prolazimo kroz labirint bez znanja o imenima sjenki, kažemo da je labirint "neimenovan". Zapravo, tek imenovani labirint je u potpunosti otvoren, u potpunosti živ.

Imenovanje sjenki vrše ljudi koji su upoznati s iskustvom labirinata – oni koji labirinte nose u sebi. Radi se o relativno jednostavnom postupku koji, međutim, doista zahtjeva veliku bliskost s labirintima. Jedan od ciljeva školovanja za voditeljice i voditelje kroz labirinte bio je i stvaranje te unutarnje bliskosti u svim polaznicima.

Dakle, voditeljice i voditelji kroz labirinte su te stručne i iskusne osobe koje će vršiti imenovanje sjenki. Za taj postupak im je potrebno neko vrijeme boravka s labirintom u samoći (od nekolko sati do nekoliko dana), ali na posljetku ćete od njih dobiti imena sjenki koja se kasnije koriste prilikom prolaza kroz taj određeni labirint.


Ta imena vrijede za grad labirinata, a za svaki drugi izgrađeni labirint, ukoliko želite da bude potpuno aktivan i oživljen, imenovanje se tek mora obaviti.

Znači, ukoliko ste izgradili labirint i želite da on bude potpuno oživljen, pozovite nekog od voditeljica ili voditelja kroz labirinte da izvrše postupak imenovanja.

Uporaba imena sjenki
Jednom kada znate imena sjenki u labirintu kroz kojeg želite proći, možete ih upotrebljavati na različite načine. Ona se mogu misliti, dakle upotrebljavati poput neke vrste mentalne formule. Međutim, možda je i bolje izgovarati ih, tiho ili glasno, kako već želite. Ili, možda, ako ste raspoloženi možete ih i pjevati. Zapravo nema ograničenja u stvaralačkim načinima uporabe imena sjenki.

Zanimljivo je i to da u neimenovanim labirintima možete koristiti imena iz drugih imenovanih labirinata. Budući da je grad labirinata u Centru neka vrst primordijalnog sjemena iz koje niču drugi labirinti, nema pogreške ako koristite upravo ta imena za sjenke u drugim labirintima (naravno, imena sjenki iz, primjerice labirinta povezanosti, koristite u prolazu kroz drugi labirint povezanosti).

Zaključak o sjenkama
Sam koncept imena sjenki poprilično je smio i mnogima će izgledati ezoterično. No, neobičnost te zamisli jednostavno otpada pred istinom o stvarnosti labirinata kao svjesnih, živih i aktivnih struktura.

Vjerujem da će ovo novo znanje znatno unaprijediti iskustvo prolaza kroz labirinte svima koji ga budu koristili.

U kratko vrijeme prešli smo jako dug put od potpunog neznanja o labirintima prije samo nekoliko godina, pa do izgradnje grada labirinata i gotovo stotinu labirinata izgrađenih tijekom tog vremena samo u Hrvatskoj. Ovaj korak – uporaba imena sjenki – daje jednu sasvim novu dimenziju labirintima. Radi se o jednoj od najvećih tajni koju oni skrivaju. Naravno, nije to posljednja tajna, već ima toga još, ali, korak po korak – sada treba poraditi na proširenju ovih informacija, zatim ih primjenjivati, sakupiti iskustva i pričekati pravo vrijeme za skidanje sljedećeg vela tajni.

Venerin labirint - labirint ljubavi i stvaralaštva
element: voda
boja: dugine boje, šarenilo, srebrbo i bijelo
smjer: jugoistok
prirodni oblik: receptivni, tri vanjske staze, unutarnja spirala i središte
djeluje na: plodnost, ostvarenje želja, ljubav, ljepotu, šarm, zadovoljstvo, čistoću, ispravno ponašanje, okultno znanje, udobnost, partnere i odnose, umjetnost, glazbu, poeziju, sve vrste stvaralaštva, vozila i životno obilje
receptivni oblik potiče: stvaralaštvo, izražajnost, mekoću, profinjenost,
suradnju, originalnost, strastvenost, uglađenost
ekspresivni oblik uklanja: pohlepu, zasjenjenost, opsjednutost, ljubomoru,
nemoralnost, pretjeranost i zaluđenost



Sunčev labirint - labirint moći
element: vatra
boja: zlatna, boja bakra, naranđasto-plamena
smjer: istok
prirodni oblik: ekspresivni, šest okreta, sedam isprepletenih staza i središte
djeluje na: jastvo, ego, dušu, individualnost, prosvjetljenje, tijelo, zdravlje, čast, status, osobnu moć
ekspresivni oblik potiče: lakoću, profinjenost, jasnoću duha, oštrinu, vodstvo, prodornost, dostojanstvo, utjecaj
receptivni oblik uklanja: neosjetljivost, destruktivnost, tvrdoglavost, ponos, egocentričnost, okrutnost, bijes, despotizam, pompoznost, provokativnost



Rahuov labirint - labirint preobrazbe
element: nema
boja: smeđa, crna
smjer: jugozapad
prirodni oblik: samo jedan, receptivni i ekspresivni istodobno, sedam staza bez središta
prirodno kretanje: receptivno
djeluje na: preobrazbe i promjene svih vrsta, strast, vezanost, nestalnost, grubost, nasilnost, neočekivane događaje, zbunjenost, tragedije i psihičke poremećaje
receptivno kretanje potiče: širenje uma i vizije, pokretnost, brzoshvaćanje, brz uspon, nepopustljivost, inteligenciju
ekspresivno kretanje uklanja: destruktivnost, razdvojenost, bezrazložnu buntovnost, fanatizam, čudnovatost ("otkačenost"), nepostojanost, prikrivanje, zamagljenost uma, nestrpljivost, optuživanje i odustajanje



Marsov labirint - labirint energije
element: vatra
boja: crvena, boja krvi
smjer: jug
prirodni oblik:ekspresivni, četri okreta, pet naizmjeničnih staza i središte
djeluje na: energiju, snagu, aktivnost, hrabrost, nekretnine, neprijatelje, obranu (vojne i agresivne aktivnosti), logiku, svađe, povrede, nezgode, akutne bolesti, rane i operacije
ekspresivni oblik potiče: točnost, pokretnost, prodornost, spontanost, organizaciju, dinamizam i junaštvo
receptivni oblik uklanja: grubost, agresivnost, destruktivnost, aroganciju, svadljivost, impulsivnost, osvetoljubivost, bijes, nepouzdanost, nebrigu, kukavičluk, nasilnost i nametljivost



Saturnov labirint - labirint života i smrti
element: zemlja
boja: crna, tamno plava, plava
smjer: zapad
prirodni oblik: receptivni, tri vanjske staze, središnja spirala, tri unutarnje staze i središte
djeluje na: duhovnost, tugu, pouzdanost, trajnost, dugovječnost, smrt, starost, gubitak, ograničenja, težak rad, odvojenost, sporost, kronične bolesti, stvari iz zemlje (rude) i nekretnine (zemlja, ne građevine)
receptivni oblik potiče: ustrajnost, uslužnost, jednostavnost, skromnost, izdržljivost, vjernost i dubinu
ekspresivni oblik uklanja: niskost, sebičnost, bezosjećanost, sitničavost, glupost, tupost, lijenost, neodgovornost, bezobzirnost, nepoštenje, zlobu, hladnokrvnost i izopačenost



Jupiterov labirint - labirint mudrosti
element: prostor (eter, akaša)
boja: žuta i naranđasta
smjer: sjeveroistok
prirodni oblik: ekspresivni, vanjska spirala, četiri naizmjenične staze i središte
djeluje na: znanje, sreću, obrazovanje, mudrost, bogatstvo, vrline, odnos s božanskim, djecu, učitelje i učenike te pravdu
ekspresivni oblik potiče: mir, širenje, (duhovno) vodstvo, razumijevanje,
toleranciju, nepristranost, zadovoljstvo, poniznost,
uređenost, cjelovitost i moralnost
receptivni oblik uklanja: težinu, posesivnost, isključivost, predrasude,
pogrešne procjene, neiskrenost i škrtost



Merkurov labirint - labirint povezanosti
element: zrak
boja: zelena
smjer: sjever
prirodni oblik: ekspresivni, vanjska spirala, središnje tri staze, unutarnja spirala i središte
djeluje na: govor, intelekt, logiku, prijateljstvo, trgovinu, diplomaciju, posredovanje, pisanje i prilagodljivost
ekspresivni oblik potiče: neutralnost, izražajnost, tanahnost, brzinu, lakoću, optimizam, razigranost i mladolikost
receptivni oblik uklanja: materijalizam, cinizam, zaboravnost, brbljivost, dvoličnost, neodlučnost i neiskrenost



Ketuov labirint - labirint slobode
element: nema
boja: boja dima, siva
smjer: jugozapad, a ako je u paru s labirintom preobrazbe - sjeveroistok
prirodni oblik: samo jedan, receptivni i ekspresivni istodobno, sedam staza bez središta
prirodno kretanje: ekspresivno
djeluje na: oslobođenje od karme, duhovne uvide, tajnost, pad, matematikčke sposobnosti, neočekivane događaje, neprijatelje, špijune, povrede, otrove i lijekove
ekspresivno kretanje potiče: vodstvo, točnost, brzinu, prodornost, logičnost, inteligenciju, slobodu i diskreciju
receptivno kretanje uklanja: destruktivnost, neugodu, nemir, nepotrebnu tajanstvenost, paniku, užas i strah, morbidnost, abnormalnost, propadanje i zatrovanost duha i tijela



Mjesečev labirint - labirint osjećaja
element: voda
boja: bijela i srebrna
smjer: sjeverozapad
prirodni oblik: receptivni, dva okreta, tri spirale jedna unutar druge i središte
djeluje na: duh, osjećaje, intuiciju, javnost, dom, slavu, obilje, društveno ponašanje i putovanja
receptivni oblik potiče: pokretnost, brzinu, mekoću, stvaralaštvo,
profinjenost, zaštitu, predanost, prilagodljivost, senzualnost, nježnost, srdačnost i suosjećanje
ekspresivni oblik uklanja: hladnoću, pasivnost, nesigurnost, stidljivost, površnost, nemarnost, zabrinutost, nestabilnost, bezvoljnost i zloću



preuzeto sa http://www.nebeskilabirinti.com

Trenutno su raznovrsni labirinti izrađeni diljem zemlje, te se njihov broj konstantno povećava pošto su se ljudi nakon izdanja knjige Labirinti i njihove tajne veoma zainteresirali za dotičnu temu, te entuzijastički započeli kreiranje labirinta u svome vrtu, na livadama, u kućama, itd.

U suštini si svatko može napraviti i obilježiti nekakav svoj nebeski labirint. Može se postaviti u kući, u dvorištu, po zidu, na parketima... gdje god želite, kako bi svakodnevno poboljšali pronalaženje svog unutarnjeg mira putem njega.
Neke ideje o izradi?... ili iskustva?