Budisti su podučavani da pokazuju istu toleranciju, uzdržljivost i bratsku ljubav spram svih ljudi, bez razlike, i postojanu dobrotu spram pripadnika životinjskog carstva.
II.) Univerzum je razvijen, a ne stvoren i on radi prema zakonu, a ne prema hiru nekog boga.
III.) Istine na kojima je budizam zasnovan prirodne su. Njih su tijekom uzastopnih kalpi ili svjetskih razdoblja podučavala svjetlosna bića koja se nazivaju Buddhe, tj. "Prosvijetljeni".
IV.) Četvrti uèitelj u sadašnjoj kalpi bio je Sākya Muni ili Gautama Buddha. Roðen je u kraljevskoj obitelji u Indiji, prije otprilike 2500 godina. Buddha je povijesna osoba, a njegovo je ime bilo Siddhārtha Gautama.
V.) Sākya Muni podučavao je da neznanje stvara želje; neutažena želja je uzrok ponovnih rođenja, uzrok tuge. Da bi čovjek odagnao tugu neophodno je potrebno izbjeći ponovno rođenje; da bi se izbjeglo ponovno rođenje neophodno je potrebno iskorijeniti želju, a da bi se iskorijenila želja potrebno je uništiti neznanje.
VI.) Neznanje podržava vjerovanje da je ponovno rođenje potrebno. Kada je neznanje uništeno, shvaćena je nepotrebnost svakog ponovnog rođenja. Neznanje također rađa iluzornu i nelogičnu ideju da postoji samo jedna čovjekova egzistencija i drugu iluziju da je taj jedan život praćen stanjima nepromjenljivih ugoda ili muka.
VII.) Raspršenost cjelokupnog tog neznanja može biti postignuta ustrajnim vježbanjem sveobuhvatnog altruizma u vladanju, razvojem inteligencije, mudrosti misli i uništenjem želje za nižim osobnim ugodama.
VIII.) Želja za životom koja je uzrok ponovnog rođenja nestaje kada rođenja iščezavaju, a savršena individualnost postiže pomoću meditacije. To najviše stanje mira nazvano je nirvāna.
IX.) Sākya Muni podučavao je da neznanje može biti rastjerano, a tuga otklonjena pomoću znanja o "Četiri Plemenite istine":
1. Bijeda evolutivnog postojanja rezultira rođenjem i smrću, životom poslije života.
2. Uzrok stvaranja bijede je sebična želja stvorena za zadovoljavanje nečijeg ega, a želja sama nije sposobna osigurati krajnji cilj.
3. Uništenje te želje ili njenog ega.
4. Promatranje stvaranja te destruktivne želje. Načini koje je Buddha istaknuo nazivaju se "Plemenitim osmerostrukim putem", a on se sastoji u:
- ispravnom vjerovanju,
- ispravnom razmišljanju,
- ispravnom govoru,
- ispravnom djelovanju,
- ispravnom razmišljanju o načinu zarađivanja za život,
- ispravnom naporu,
- ispravnom sjećanju,
- ispravnoj meditaciji.
X.) Ispravna meditacija vodi do duhovnog prosvjetljenja ili do razvoja "budolike" sposobnosti koja je latentna u svakom pojedinom čovjeku.
XI.) Suština budizma, kako ju je sumirao sam Tathāgatha (Buddha) je:
- prestanak svih grijeha,
- stjecanje vrline,
- pročišćenje srca.
XII.) Univerzum je izložen prirodnom zakonu kauzalnosti poznatom kao "karma". Zasluge i nezasluge bića u prošlosti određuju njegovo stanje u sadašnjosti. Stoga svaki čovjek sada doživljava posljedice svojih prijašnjih djela.
XIII.) Prepreke postizanju dobre karme mogu biti uklonjene pridržavanjem sljedećih propisa, koji su obuhvaćeni moralnim kodeksom budizma:
1.) ne ubij;
2.) ne ukradi;
3.) ne dopusti si zabranjenu spolnu ugodu;
4.) ne laži;
5.) ne uzimaj opijajuće ili omamljujuće droge i tekućine.
Pet preostalih propisa, koje ovdje nema potrebe nabrajati, pridržavat će se oni koji će postići, mnogo brže nego prosječni svjetovnjaci, oslobođenje od bijede i ponovnog rođenja.
XIV.) Budizam obeshrabruje praznovjernu lakovjernost. Gautama Buddha je podučavao da je dužnost roditelja educirati dijete u znanosti i književnosti. Također je podučavao da nitko ne treba vjerovati u ono što govori bilo koji mudrac, što je napisano u bilo kojoj knjizi ili što je utvrđeno tradicijom, sve dok se sa time ne složi svojim razumom.
Nema komentara:
Objavi komentar
DAVORKA I NJEN SVIJET