EMOCIJE

DAVORKA I NJEN SVIJET
EMOCIJE
Značaj emocija:
-Bez sreće i tuge,bez ljubavi ili mržnje,bez stida ili ponosa,psihički život bi bio automatizam,pustoš,mašina,čovjek ne bi bio čovjek.Ljudsko biće uz to što misli-i osjeća-to je ono što mu daje prednost i novi kvalitet.
Emocije se javljaju u svim oblastima ljudske djelatnoti,zadiru u sve oblike ljudskog života.One obogaćuju naš život,čine ga ljepšim,više ljudskim,kao i krajnje nečovječnim kada dođu do izražaja niske emocije.
Riječ emocija dolazi od lat. riječi emovere što znači krenuti iz.
Emocije su složeni psihički procesi koji odražavaju naš odnos prema stvarima,ljudima,bićima,predmetima,pojavama,događajima,prema nama samima,našim aktivnostima i postupcima.


Klasifikacija emocija:
-Emocije je moguće klasifikovati prema nekoliko kriterija:
1.-prema hedonističkom tonu,odnosno osjećaju napetosti/popuštanja,emocije mogu biti:
-ugodne:donose popuštanje i prijatnost(ljubav,sreća);
-neugodne:donose napetost i neprijatnost (strah,bijes,tuga);
2.-prema dimenziji trajanja i intenziteta razlikuju se:
-afekti:to su emocije koje kratko traju,veoma su snažne.Javljaju se najčešće sa bijesom.
-raspoloženja:dugo traju.Karakteristična su za radost,žalost i tugu.
-strasti-vrlo su snažne,dugo traju.Uočljive su kod ljubavi ili mržnje.Mogu biti društveno pozitivne kao što je npr. bavljenje naukom ili humanitarnim radom.Zatim društveno negativne kao što je kockanje,opijanje i sl. Postoje i neutralne strasti poput strastvenog bavljenja nekim sportom,ribolovom,sakupljanjem markica itd.
3.-prema vrsti emocije mogu biti:
-primarne ili osnovne.To su one emocije koje se susreću rano kod djece.To su strah,ljutnja,radost,tuga.
-složene ili sekundarne.One iziskuju određeni nivo zrelosti kognitivnih procesa i percepcije međuljudskih odnosa.To su ljubomora,mržnja,zavist,ponos,estetska i moralna osjećanja.

Psihosomatska oboljenja
-To su oboljenja unutrašnjih organa nastala usljed snažnog i dugotrajnog djelovanja negativnih emocija.Organizam se tako troši i postepeno obolijeva.Psihosomatska oboljenja su:čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu,povišeni krvni pritisak,porast šećera u krvi,angina pektoris,srčana kap,oboljenja žuči,ulcerozni kolitis.
«







TEORIJE EMOCIJA
-Postoji više teorija koje pokušavaju objasniti prirodu nastanka emocija,odnosno kojim se redoslijedom javljaju emocije.

Džejms-Langeova (W.James & Lange) teorija dobila je naziv po njenim tvorcima Džejmsu i Langeu.Oni objašnjavaju da se zbog pobuđenja prvo javljaju tjelesne promjene,a onda nastaju emocije.

Kenon-Bardova (Cannon-Bard) teorija,prema Kenonu i Bardu,govori da se istovremeno paralelno dešavaju promjene unutar organizma i pojavljuju emocije sa sjedištem u hipotalamusu i talamusu.

Kognitivna ili Šehter-Singerova (Schachter-Singer) teorija govori da tjelesne promjene dovode do različitih doživljaja,a da naša kognitivna interpretacija ,naš odnos,iskustvo i znanje,pozitivno ili negativno,određuje emociju.



NEGATIVNE EMOCIJE

STRAH (uznemirenost,zebnja,nervoza,zabrinutost,užas,razdražljivost,te posebni oblici kao što su fobija i panika su još neki od termina kojima se iskazuje ovo osjećanje).Strah je neprijatno osjecanje koje izaziva napetost,nastalo usred nemogucnosti da se borimo sa objektom koji je do ovog stanja doveo.Postoji cijeli raspon mogućih negativnih osjećaja ovisno o situaciji u kojoj se čovjek nalazi:
* čovjek može izbjeći opasnost - strah
* čovjek nije siguran može li izbjeći opasnost - panika
* čovjek je siguran da ne može pobjeći opasnosti - užas
Glavne forme straha su :-Objektivni strah i tada je riječ o stvarnoj opasnosti.
-Briga je druga forma straha i tu je riječ o predviđanju nečega što bi se moglo dogoditi.
-Tjeskoba-tada je izvor neugodnog osjećanja u pojedincu tj. u njegovim konfliktima ili kompleksima.To je prateći,stalno lebdeći strah od neodređenog,osoba je stalno napeta da će se nešto loše desiti,to je unutrašnji nemir,osoba ne zna porijeklo svog strahovanja,ali se stalno osjeća loše.

LJUTNJA (srdžba,bijes,gnjev,razjarenost,jarost,zlovolja,netolerantnost,odbojnost,a u ekstremnim slučajevima patološka mržnja i nasilje).Javlja se kada postoji prepreka u ostvarenju cilja,a mogućnost da joj se suprostavi je minimalna.Ljutnja je emocija frustriranosti kada je osoba spriječena u postizanju cilja, onemogućena u onome što pokušava raditi ili nekim tko osobu sprječava, onemogućava ili pokazuje premalo obzira u onome što osoba pokušava postići. Ako se čini da se frustracija može ukloniti, barem u određenoj mjeri, ljutnja frustriranu osobu čini agresivnom i osvetoljubivom.
Srdžba varira od ljutnje što je blaži oblik do bijesa,što predstavlja žestoku srdžbu.Kod muškaraca srdžbu najčešće izazivaju predmeti(npr. ne može da nađe nešto što traži),a kod žena srdžbu češće izazivaju druge osobe.Srdžba može biti uzrokovana i organkim stanjima(umor,glad).Djeca na srdžbu najčešće reaguju agresijom,a odrasli je znaju zakamuflirati pa onda ogovaraju ili pomjeraju agresiju na ljude i predmete.

TUGA (jad,bol,žalost,neraspoloženje,utučenost,samosažaljenje).Neugodne je prirode,izazvana je gubitkom nečega ili nekoga koga smo cijenili ili čemu smo težili.Jačina tuge zavisi od vrijednosti izgubljenog cilja.Varira od blagog žaljenja do duboke žalosti.Posljedica tuge je gubitak aktivnosti,izbjegavanje društva,usporenost,bezvoljnost.Može trajati kratko ili veoma dugo ovisno od izgubljene vrijednosti(roditelj za izgubljenim djetetom,dijete za roditeljem,za bratom ili sestrom itd.).Takođe ima vječno tužnih ljudi.Tuga može dovesti do teške depresije.Danas ogroman broj ljudi pati od ovog problema.

LJUBOMORA je složena emocija.To je osjećaj koji se obično odnosi na negativne misli i osjećaje nesigurnosti, straha i tjeskobe zbog očekivanja gubitka nečega do čega je osobi stalo, kao što su veza, prijateljstvo ili ljubav. Ljubomora se često sastoji od kombinacije osjećaja ljutnje, tuge i gađenja.Uključuje ljubav,tjeskobu,mržnju,strah da se voljena osoba ne izgubi.Nastaje uslijed opažanja da se voljena osoba okreće i svoju pažnju pruža drgome.Ljubomorne osobe su nesigurne,ne vjeruju u valstite vrijednosti,nepovjerljive su u druge,a njihova osjećanja ih mogu dovesti i do sadističkog odnosa prema drugome.Ovo je opasna i štetna emocija kako za onog ko je posjeduje tako i za one koji ga okružuju.I koliko god ljubav obogaćuje i oplemenjuje čovjeka toliko ga ljubomora razdire i osiromašuje.

MRŽNJA je ljudski osjećaj jake antipatije. Temelji se na svojstvu intenzivnih negativnih osjećaja, i općenito se smatra da je mržnja najjači oblik odbojnosti, prezira i nenaklonosti. Uzroci mržnje često mogu biti sebičnost, zavist, povreda osobe, ljubomora ili neuzvraćena ljubav.Ovo je osjećaj neugode,averzije i agresivnosti.Može biti usmjerena prema drugoj osobi,prema grupi,naciji,prema sebi.Onaj koji mrzi teži nanijeti štetu osobi koju mrzi.Ljudi koji čest mrze su agresivni,socijalno i emocionalno nezreli,usmjereni su protiv ljudi a ne prema njima.

ZAVIST je osjećaj sebičnosti i mržnje.Javlja se onda kada neka osoba posjeduje ono što bi pojedinac želio za sebe (npr. dobar posao,izgled,odjeću,automobil,sretan život,uspjeh u školi na poslu,skladnu vezu sa partnerom,simpatije okoline...).U nemogućnosti da ostvari željeno zavidna osoba pribjegava ogovaranju,a tom prilikom dodaje i oduzima ogovaranoj osobi postupke i osobine po vlastitoj želji.Ova emocija je veoma štetna.

«
"Devedeset posto odluka koje donosimo zasniva se na emocijama. Logiku koristimo samo da bismo opravdali naša djela." - Dejvid Liberman
Sačuvana



Sve ove negativne emocije koje je Aynnah navela su sastavni dio naseg zivota i sve nas povremeno obuzmu. Jedino je opasno ako one preovladaju u nasem zivotu, tada treba potraziti pomoc.

10 Emocija moci

1. LJUBAV i SRDAČNOST – njegujte emocije ljubavi i srdačnosti. Prelijepo vjerovanje koje preporučujem da usvojite dolazi iz knjige “Kurs o čudima”: svaka komunikacija je ili odgovor prožet ljubavlju ili vapaj u pomoć. Ako vam se neko obrati u stanju povrijeđenosti ili gnjeva, a vi odgovorite sa ljubavlju i srdačnošću, stanje te osobe će se vremenom promijeniti, a njezin intenzitet emocija će oslabiti.

2. UVAŽAVANJE i ZAHVALNOST – njegujte emocije uvažavanja i zahvalnosti. Te su emocije među najduhovnijim emocijama koje možemo osjetiti i one naš život čine boljim više od bilo čega drugoga. Živite sa stavom zahvalnosti!

3. RADOZNALOST – njegujte radoznalost. Ukoliko se zaista želite razvijati, naučite biti radoznali poput djeteta. Znatiželjnim ljudima nikada nije dosadno, a život za njih postaje beskonačno otkrivanje radosti.

4. UZBUĐENJE i STRAST – njegujte emocije uzbuđenja i strasti. Te emocije mogu izazov pretvoriti u veliku životnu priliku pružajući nam ujedno i snagu da napredujemo u životu brže nego ikada prije. Raspalite svoju strast.

5. ODLUČNOST – odlučnost čini razliku između zaglavljenosti u nekom poslu i predanosti tome poslu. Puko „prisiljavanje“ samoga sebe neće biti dovoljno; potrebno je dovesti se u stanje odlučnosti.

6. PRILAGODLJIVOST – budite prilagodljivi. Ako ijedna emocija jamči uspjeh, tada je to sposobnost promjene pristupa. Zapravo svi signali za akciju, samo su poruke koje govore da trebamo biti prilagodljivi. Tokom života naći ćete se u situacijama kojima nećete biti u stanju da upravljate. Vaša sposobnost da budete prilagodljivi po pitanju svojih pravila, značenja koja pridajete situacijama i svojih postupaka dugoročno će odrediti vaš uspjeh ili neuspjeh, a da ne spominjem vašu ličnu radost i ispunjenost.

7. SAMOPOUZDANJE – dosljedno njegujte samopouzdanje. Ako ste ikada nešto uspješno učinili, u stanju ste to ponoviti. Međutim, uz moć vjere, samopouzdani možete biti čak i u okruženjima i situcijama sa kojima se još niste susreli. Zamislite emocije koje zaslužujete i osjetite njihovu izvjesnost umjesto da čekate da se jednoga dana u dalekoj budućnosti spontano pojave.

8. RADOST – radost jača vaše samopoštovanje, čini život zabavnijim i uveseljava ljude koji vas okružuju. Biti radostan ne znači da morate zatvarati oči pred stvarnošću, promatrati svijet kroz ružičaste naočale i odbijati priznati da postoje i izazovi. To znači da ste nevjerovatno inteligentni jer znate da, živeći u stanju ugode i pozitivnog iščekivanja, toliko intenzivnog da osjećaj radosti širite na sve oko sebe, posjedujete moć prevladati bilo koji izazov na koji naiđete.

9. VITALNOST – od presudne je važnosti njegovati svoju vitalnost; ne vodite li brigu o svome zdravlju, mnogo je teže uživati u ostalim emocijama. Suprotno opštem vjerovanju, mirnim sjedenjem ne štedite energiju. Čovjekov se nervni sistem mora kretati da bi posjedovao energiju. Dok se krećete, kiseonik kola kroz vaš sistem, a taj fizički nivo zdravlja stvara emocionalan osjećaj vitalnosti koji vam je potreban da biste izazove pretvarili u prilike.

10. DAVANJE DOPRINOSA – lično ne poznajem dublju emociju od osjećaja davanja doprinosa: osjećaj da ste svojom ličnošću, svojim načinom života duboko i smisleno uticali na druge najveći je životni dar. TAJNA ŽIVOTA JE U DAVANJU.

Toni Robins, “Divovski koraci.”