DAVORKA I NJEN SVIJET
ARTRITIS (upala zglobova) uzme se jedan dio meda na dva dijela mlake
vode, te dodati 1 malu čajnu žlicu cimetovog praha, napraviti masu i
polako masirati na bolne dijelove
tijela. Primijećeno je da se bol smanjuje u roku od jedne do dvije
minute Ili, kod osoba koje boluju od artiritisa mogu ujutro i navečer
uzeti jednu šalicu vruće vode sa dvije žlice meda i jednom malom čajnom
žlicom cimetovog praha Ako se pije redovito, čak i kronični artritis
može biti izliječen. U nedavnom istraživanju Univerziteta u Kopenhagenu,
otkriveno je da su doktori tretirali svoje pacijente sa mješavinom
jedne žlice meda i pola čajne žlice cimetovog praha prije doručka.
Rezultat je bio da je u roku od tjedan dana od 200 ljudi koji su
tretirani, njih 73 bilo totalno oslobođeno bola, a u roku od jednog
mjeseca skoro svi pacijenti koji nisu mogli hodati ili se kretati zbog
artritisa su počeli da hodaju bez bolova.
GUBITAK KOSE Oni koji
pate od gubitka kose ili ćelavosti mogu primijeniti masu od vrućeg
maslinovog ulja, jedne žlice meda i jedne čajne žlice cimetovog praha
prije kupanja i držati otprilike 15 minuta, a nakon toga oprati kosu
Vrlo je učinkovito ako se drži čak i 5 minuta.
INFEKCIJE
MOKRAĆNOG MJEHURA treba popiti dvije žlice cimetovog praha i jednu čajnu
žlicu meda u čaši mlake vode, ovo uništava klice u mokraćnom mjehuru.
ZUBOBOLJA napraviti masu od jedne čajne žlice cimetovog praha i pet
čajnih žlica meda te staviti na bolni zub. Ovo možete ponavljati 3 puta
dnevno dok vam traje zubobolja.
KOLESTEROL Ako se pacijentu
koji ima povišen kolesterol daju dvije žlice meda i tri čajne žlice
cimetovog praha pomiješane sa 4, 5 dcl čaja, to će smanjiti nivo
kolesterola u krvi za 10% u roku 2 sata Kao što je navedeno za pacijente
koji boluju od artritisa, ako se uzima 3 puta dnevno, liječi se bilo
koje kronično povišenje kolesterola Što se tiče informacije iz
spomenutih novina, *uzimanje čistog meda dnevno uz hranu smanjuje žalbe u
vezi kolesterola.
PREHLADE tj. oni koji pate od uobičajenih
prehlada trebaju uzeti 3 dana po jednu žlicu mlakog meda sa dvije čajne
žlice cimetovog praha dnevno. Ovaj proces će izliječiti većinu kroničnih
kašljeva, prehlada te iščistiti sinuse.
*NERVOZA I BOLOVI U TRBUHU* Med uzet sa cimetovim prahom liječi bolove u trbuhu te također otklanja čireve u korijenu.
NADUTOST u skladu sa studijama provedenim u Indiji i Japanu, otkriveno
je da se, ukoliko se uzme med sa cimetovim prahom, smanjuje nadutost.
BOLESTI SRCA napraviti smjesu od meda i cimetovog praha i mazati na
kruh umjesto želea ili marmelade i jesti redovno za doručak, ovo
smanjuje kolesterol u arterijama i spašava pacijenta od srčanog udara,
također, oni koji su već preživjeli srčani udar jako su daleko od
slijedećeg udara, ako primijene ovaj proces dnevno Redovna upotreba
navedenog smanjuje gubitak daha i jača otkucaje srca. Americi i Kanadi
različiti domovi za brigu tretirali su svoje pacijente uspješno i našli
da su arterije i vene koje gube svoju elastičnost i postanu začepljene
starenjem bile revitalizirane.
IMUNOLOŠKI SISTEM Svaki dan
upotreba meda i cimetovog praha jača imunološki sistem i štiti tijelo od
bakterija i napada virusa . Znanstvenici su pronašli da med sadrži
različite vitamine i željezo u velikim količinama. Konstantna upotreba
meda jača bijela krvna zrnca u borbi sa bakterijama i virusnim
bolestima.
PROBAVA kada se cimetov prah posut u dvije žlice
meda uzme prije jela, to smanjuje kiselinu i pomaže u probavi čak i
“najtežih” jela.
GRIPA znanstvenik iz Španjolske je dokazao da
med sadrži prirodni sastojak koji ubija klice početka gripe i sprječava
da pacijent dobije gripu.
DUGOVJEČNOST Kada se redovito uzima
*ČAJ napravljen sa medom i cimetovim prahom to produžava dugovječnost*
Uzeti 4 žlice meda, 1 žlicu cimetovog praha i 3 šalice vode te prokuhati
i napraviti u obliku čaja Popiti 1 šalicu, 3 do 4 puta dnevno. To
održava kožu svježom i nježnom te sprječava starenje.
PRIŠTEVI
od tri žlice meda i jedne čajne žlice cimetovog praha napravi se masa.
Primijeniti ovu masu na prišteve prije spavanja i oprati ujutro toplom
vodom, ako se to radi svaki dan, u roku dva tjedna prištevi će nestati.
INFEKCIJE KOŽE lišajevi, ekcemi, te sve vrste kožnih infekcija se
liječe primjenom meda i cimetovog praha u jednakim dijelovima na
oboljela mjesta.
MRŠAVLJENJE svako jutro, pola sata prije
doručka, na prazan želudac i navečer prije spavanja popiti 1 žlicu meda i
1 čajnu žlicu cimetovog praha prokuhano u jednoj šalici vode (cca 2
dcl).. ako se uzima redovno, smanjuje težinu čak i najdeblje osobe.
Također, uzimanje ove mješavine redovno ne dozvoljava masnoćama da se
akumuliraju u tijelu čak i ako je osoba na visokokaloričnoj dijeti..
Ovo sam danas vidjela (25.09.2012) pročitajte za mršavljenje
opširnije u receptu od caliope isto med voda cimet za mršavljeneje
RECEPT
RAK nedavno istraživanje u Japanu i Australiji otkrilo
je da se uspješno liječi uznapredovani rak želuca i kostiju.. Pacijenti
koji boluju od ovih oblika raka trebaju dnevno uzimati jednu žlicu meda
sa jednom čajnom žlicom cimetovog praha 3 puta dnevno u toku jednog
mjeseca.
UMOR studije nedavne su pokazale da je šećer sadržan u
medu više koristan nego štetan za snagu tijela a ljudi srednje dobi
koji uzimaju med i cimetov prah u jednakim dijelovima su pokretljiviji i
fleksibilniji....Dr. Milton koji je radio istraživanje kaže da uzimanje
pola žlice meda u jednoj čaši vode sa posutim cimetovim prahom, ujutro
te nakon tri sata popodne kada vitalnost tijela počinje da opada,
povećava vitalnost tijela u roku tjedan dana.
DIJABETES samo
pola žličice cimeta dnevno znatno smanjuje razinu šećera u krvi kod
dijabetičara budući da aktivni sastojci kompleksa oligomera katehina i
epikatehina cimeta aktiviraju inzulin i djeluju zajednički s inzulinom.
LOŠ ZADAH ljudi u Južnoj Americi, ujutro prije svega grgljaju (ispiraju
grlo) jednu čajnu žlicu meda i cimetovog praha pomiješane u toploj
vodi, tako njihov dah ostaje svjež tokom cijelog dana.
GUBITAK SLUHA treebalo bi ali redovito svakog jutra i večeri uzimanje jednakih dijelova meda i cimeta vraća sluh.
četvrtak, 31. siječnja 2013.
utorak, 29. siječnja 2013.
Misao duše
DAVORKA I NJEN SVIJET
"I evo sad jedne moje misli kojoj ćete se možda smijati: da je ljubav od svega najvažnija! Prozreti svijet, protumačiti ga i prezreti - to je stvar velikih mislilaca. Ali meni je jedino stalo do toga da volim svijet, da ga ne prezirem, da ne mrzim ni svijet, ni sebe, da na nj, na sebe i na sva bića mogu da gledam sa ljubavlju i sa divljenjem i sa strahopoštovanjem."
"I evo sad jedne moje misli kojoj ćete se možda smijati: da je ljubav od svega najvažnija! Prozreti svijet, protumačiti ga i prezreti - to je stvar velikih mislilaca. Ali meni je jedino stalo do toga da volim svijet, da ga ne prezirem, da ne mrzim ni svijet, ni sebe, da na nj, na sebe i na sva bića mogu da gledam sa ljubavlju i sa divljenjem i sa strahopoštovanjem."
ponedjeljak, 24. prosinca 2012.
Božić u Hrvata-POVIJEST BOŽIĆA
DAVORKA I NJEN SVIJET
Po
riječima sv. Augustina: "Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti".
Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet
slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica
je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen
i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao mali Bog
u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog
- Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce
da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus
je stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako sam naziv Božić podsjeća da
je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega
struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost,
povjerljivost, skromnost.
Božić se do pred konac IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invicti, a koja je padala u vrijeme zimske obratnice. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Narodil nam se kralj nebeski sa stihom na tom mladom letu veselimo se upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo potisnuti rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca, ali nije moglo spriječiti da se mnogo poganskih običaja i rituala iz pretkršćanskog razdoblja po sili inercije zadrži u puku i do današnjih dana - uloga vegetacije, svjetlosti, darova i čestitanja.
Svi ti običaji su se vjekovima oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva, pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu, a opet, svaka im je sredina udahnula nešto svoga i tako ih učinila prepoznatljivima.
Razumijevanje
Božića i njegovo otajstveno značenje lučimo po Bibliji. Tako je Božić
prije svega biblijski događaj. Na blagdan Božića se već od 5. stoljeća
slave tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica.
Kod polnoćke i zornice čita se izvještaj o događaju Božića s njegovim
povijesnim odreženjem: u one dane izađe naredba cara Augusta da se provede
popis svega svijeta. Kod zornice je naglasak na evanđeoskom izvještaju
o navještaju pastirima, a kod poldanjice je proglas evanđelja sv. Ivana:
u početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše u Boga, i ta Riječ bijaše Bog...
I Riječ tijelom postade i nastani se među nama! Ovaj proglas jasno uspoređuje
stvaranje svijeta i utjelovljenje Sina Božjega; oba događaja povezuje
osoba Sina Božjega. On, besmrtan, je po Božiću postao smrtnikom da bismo
mi, po njemu, postali besmrtnici. On, vječan, postade vremenit, da bismo
mi po njemu postali vječni. Nastanio se među nama, prihvatio naš život,
postao naš suputnik i supatnik. Ostvario je svoje poslanje i postao
naš Spasitelj i Otkupitelj.
Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. Zapravo Biblija izriče trodjelno poruku o Božiću: očitovala se slava Bogu na visinama, uspostavlja se na zemlji mir, koji je potvrda Božje naklnosti prema ljudima. Ljudi su od prvog Božića svjesni da uživaju Božju naklonost, a svakog Božića obnavljaju tu svijest, pa stoga njegovu i uzajamnu blagonaklonost, dobrostivost, dobrovoljnost. Hrvatski katolici dokazali su svoje vjerničko razumijevanje biblijskog Božića i u pjesmi Čestit svijetu izrekli svoje vjerovanje. Pjesnik Jeronim Korner, jedan od najboljih hrvatskih duhovnih pjesnika, ispjevao je neposredno prije II. svjetskog rata ovu pjesmu o Božiću:
I bio je Čovjek-Bog,
I dobar i drag i blag!
Kud prošla je njegova stopa,
Rastao milinja trag.
I bio je Čovjek-Bog,
I lijep i svet i tih.
I svaka njegova riječ
Bijaše zvonak stih.
On življaše davno,
Al spomen je o njemu živa.
I mnoštvo o njemu zvijezda
Zemlji priču dariva.
O, čuva cijeli svijet
O njemu spomen čist:
Bio je čovjek, Bog i cvijet,
A zvao se Isus Krist.
Otajstvo
Božića oblikovalo je vjerničko doživljavanje blagdana Božića hrvatskih
katolika do te mjere da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Božić
je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja
i u božićnim pjesmama i melodijama. Posebno su božićni običaji, a napose
božićne pjesme, u stanju iz godine u godinu pobuditi vjerničko doživljavanje
Božića, u pripravljanju na blagdan i u slavljenju blagdana. Svi ti običaji
i pjesme uvjetuju pun odjek Božića u osobnom proživljavanju, ali i u
obiteljskom i društvenom životu. Običaji, naime, obnavljaju niz sadržajnih
i ljudski vrijednih čina upravljenih očitovanju čovjekoljublja od čestitanja
i darivanja do izmirenja zavađenih i novog poleta u obiteljskom življenju.
Pjesme pak stvaraju ozračje radosti i svečanosti, a sadržajem su zapravo
prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.
Božić je stoljećima odgajao hrvatskog čovjeka, i to ne samo u kršćanskoj vjeri, nego i za temeljne ljudske vrednote. Božićne pjesme odgajaju hrvatsku vjerničku dušu za kršćansku osjećajnost i suosjećanje. Razvijaju te stavove prema Isusu, Sinu Božjemu, rođenom kao dijete, ali i prema svim ljudima koji trpe. Odgajaju na djelotvornu solidarnost sa svom djecom svijeta koja dijele sudbinu maloga Isusa. Hrvatski je vjernik od Božića učio i naučio da nije najveće zlo kad je dijete rođeno na slamici oštroj, ako može računati s ljubavlju roditelja.
U božićnim je pjesmama, naime, jasno naznačena središnja kršćanska vjerska istina o rođenju Bogočovjeka, koga one često nazivaju Mladim kraljem, od Djevice Marije. Tu istinu pjesme uokviruju s jedne strane u idiličan svijet pastira, mudraca zvanih kraljevima, anđela, štalice, jaslica i zvijezde vodilje. Ipak te pjesme ne skrivaju krutu životnu stvarnost i neizvjesnost u kojoj su bili novorođeni Isus, Marija i Josip. Pogodilo ih je siromaštvo, odbijanje ljudi i neprijateljska prijetnja samoga kralja Heroda. Upravo tu i takvu stvarnost živjela su pokoljenja koja su stvorila te božićne pjesme i zatim mnoge druge generacije koje su pjesme pjevale. Jedva da su koje druge pjesme Hrvati prihvatili u takvoj mjeri kao božićne. U njima pronalaze izraz vlastite duše, povijesti i sadašnjosti. Istodobno dopuštaju da ih te pjesme odgajaju, oblikuju. Te su pjesme doista pjesme Božjega naroda koji se u njima prepoznaje, s njima poistovjećuje i upravo njima najbolje izražava svoju vjeru, cjelovito kršćansko vjerovanje, svoje kršćansko opredjeljenje, spremnost nastaviti Isusovo djelo među ljudima i danas.
Božić
se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način
čineći dio njegove etnografske baštine. U nekim hrvatskim krajevima
već na Svete Katarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje
točno mjesec dana.
Advent ili Došašće je vrijeme priprema za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna koja neposredno prethode Božiću i koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova. Prema crkvenim regulama, od dana sv. Katarine počinje propisani četiri-tjedni post tj. počinje božićna priprava koja traje točno mjesec dana. Kroz adventsko vrijeme naša se razmišljanja i osjećaji kreću i u prošlost, sa sjećanjem na prvi Kristov dolazak, i u budućnost, s nadom u njegov ponovni povratak. Svako jutro drže se mise Zornice ili Rorate, a vjernici pristupaju ispovijedi i pričesti pa stoga Božić ima značenje obnove i novog htijenja u vjerničkom životu ka samo-prosudbi vlastitog života i djelovanja u svjetlu kršćanskog morala.
Slaveći mise Zornice narod je stvorio osobite adventske pjesme. Adventska pjesma Poslan bi anđel Gabrijel u stihovima proriče otajstvo Kristovog utjelovljenja i Marijinog bogomaterinstva.
Hrvatski puk adventsko vrijeme izričito usmjeruje Božiću nazivajući dane od Svete Katarine, prvo čelo Božića tako da božićni krug pučkih običaja koji započinje s vremenom Adventa, a završava Svijećnicom i danom Sv. Blaža. U novije vrijeme sve prisutniji znak Adventa, koji ukazuje na Božić i poziva na obiteljsku molitvu, je adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri. Advenski je vijenac danas prihvatila gradska sredina, ali mu prijeti realna opasnost da preraste u puki ukras, da izgubi istinsku simboliku i snagu poziva na božićnu pripravu.
Nakon Svete Katarine slijede dani Svete Barbare (4. prosinca), Sveteog Nikole (6. prosinca) i Svete Lucije (13. prosinca) koji u pojedinim krajevima imaju istu ulogu početka kruga božićnih običaja. Likove Svetog Nikole i Svete Lucije često predstavljaju muškarci ili žene i obilaze domove donoseći darove djeci. Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave. U današnje doba ovu službu preuzeo je Sveti Nikola koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga). Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.
Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja Božića. Sam običaj pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe pa je uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.
I dok se običaj sijanja pšenice sačuvao i u gradovima, dotle su i u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.
Badnjakom se naziva jedan a u nekim krajevima i tri velika panja, koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Taj običaj također je pretkršćanskog porijekla, ali je vremenom zadobio kršćanske oznake. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se davalo malo od hrane s blagdanskog stola i vina koje se istom pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima.
Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činio glavni član domaćinstva, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Unošenje slame i rasprostiranje po podu događalo se s izričitim naglaskom na događaj Božića, jer su redovito taj čin članovi obitelji pratili pjevanjem božićnih pjesama. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon večere, svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donesenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost. Poslije blagdana tu su slamu smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda u vrtu i polju.
U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je takva praksa u njemačkim pokrajinama postoji još od 16.st, a zanimljivo je da su prva božićna stabla bila bjelogorična. Tek učestalim pošumljavanjem u upotrebu ulaze crnogorična drvca. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Uza to, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenutcima. Iako se u Hrvata običaj kićenja stabla javlja relativno kasno, kićenje doma zelenilom od davnine je uvriježen običaj i dužnost koju su obično obavljala djeca. U primorskim krajevima običaj je bio da djeca kuću ukrase grančicama kadulje, bršljana ili borovim granama, a simbolika kićenja doma zelenilom označava životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode. Božićno drvce, a negdje zelene grane, su osobito vidljiv božićni simbol. Okićeni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kućama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca na Badnjak ili na Božić. Premda se može uočiti pretkršćanska ili nekršćanska pretpovijest tog njihovog unošenja božićnog drva ili zelenila u domove, danas su neizostavan znak slavljenja Božića. U osobit događaj obiteljskog zajedništva spada kićenje borova u kući, a pod bor se redovito stavljaju i jaslice ili koji drugi znak Božića.
Jaslice, koje se stavljaju pod božićno drvce izravno ukazuju na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja i jasno označuju da se on rodio u štali. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta, a nalazile su se samo u crkvama i bilo je pitanje časti napraviti što veće i vjerodostojnije jaslice. U njima su likovi Isusa, Marije i Josipa, pastira, trojice mudraca i njihove pratnje, a zatim vola i magarca te ovaca i deva. Prema nekim zapisima prve jaslice, u prirodnoj veličini napravio je Sveti Franjo još 1223. godine. Na jaslice ukazuje reljef Kristovog rođenja u luneti trogirske katedrale, djelo majstora Radovana. Najstarije danas sačuvane jaslice nalaze se u vrtnoj kapeli franjevaca na otočiću Košljun uz otok Krk. Načinio ih je nepoznati majstor u 17. stoljeću. U kućama se jaslice postavljaju tek od 19. st. U Hrvatskoj je poznato i koledanje uz nošenje jaslica, a početkom ovoga stoljeća jaslice postaju vrlo čest ukras crkvi kroz božićno vrijeme. Danas su jaslice našle mjesto gotovo ispod svakog božićnog drvca, jer su iz crkvi jaslice prešle i u kuće i stanove. Naravno, kućne jaslice su nekad vrlo skromne, bez mnogo likova, sadržajno upravljene samo na događaj u betlehemskoj štalici.
Od božićnih ukrasa spomenimo i svijeće koje imaju dvojaku simboliku: one su znak buđenja prirode i znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svijetu.
Badnjakom
se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi "bdjeti",
jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Kako
se u badnjoj se noći bdije razumljiva je uloga koju ima svjetlo. Neizostavne
su još iz davnina uobičajene božićne svijeće, a skoro u pravilu je kod
svih Hrvata posebno za ovu priliku napravljena svijeća - svijeća voštanica.
Badnji dan ili Badnjak je bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima.
Na Badnjak se u našim ruralnim hrvatskim krajevima ženska čeljad rano
ustaje da na vrijeme, do zvuka večernjih zvona uspije sve u kući i oko
kuće počistiti i pripremiti obilje svakojake hrane i to nemrsne za badnju
večer i mrsne za sutrašnji Božić. Naime, na Badnjak nema objeda, jer
se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada samo nemrsnu
hranu. Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića osobit. Posebno
priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak
isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom
i gospodarskom dobru članova obitelji. Glavno jelo je u pravilu bakalar,
ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe. U nekim krajevima
se u kući peku dva različito ukrašena kruha; jedan za Badnjak, a drugi
za Božić. U drugim krajevima se peče samo jedan kruh koji na stolu treba
biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o pojedinim krajevima
naziva se: česnica, litanja, božić, krsnica, križica i dr. što je veći
tim bolje, jer je to znak obilja u idućoj godini. U južnim krajevima
se frigaju uštipci ili pršurate. Muška čeljad treba na Badnjak temeljito
srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost božićnih
blagdana. Osim toga, na njima je da nabave sve namirnice te da donesu
i iscijepaju dovoljna drva za naredne dane. Posebna im je dužnost da
kući donesu "badnjak", kako se, ovisno o pojedinim krajevima,
zove debeli panj ili klada koji se stavlja na ognjište, ili dugačka
zelena grana koja se prislanja uz zid kuće u blizini ulaznih vrata.
Svi poslovi trebaju biti posvršavani do večernje Zdrave Marije (večernjeg
zvona), nakon koje domaćin objavljuje početak večere. U prostoriji u
kojoj se blaguje na određeni se način rasprostire slama. Ona slama koja
se stavlja pod stolnjak služi za gatanje. Koja žena izvuče dulju slamku
imat će dulju kudjelju. Prije nego se započne s večerom, domaćin unosi
badnjak (panj) u kuću čestitajući ukućanima, a oni mu zajednički uzvraćaju
čestitke. Sve ide po tradicionalno ustaljenom ritualu, koji je karakterističan
za svaku pojedinu sredinu, a često i za pojedinu obitelj. Večeru je
valjalo završiti u predviđenom vremenu . Poslije večere, neko vrijeme
se sjedi i priča za stolom, a potom se mlađa čeljad obično zaputi prema
crkvi na polnoćku, a stariji odlaze na počinak. Vrhunac badnjeg bdjenja
jest proslava polnoćke. Upravo s bdjenjem je povezan niz običaja: unošenje
drva "badnjaka" koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim
božićne svijeće, jedne ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdjenje
počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim
jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad - barem u nekim hrvatskim krajevima
- domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić "Faljen
Isus! Na dobro vam došla badnja večer"! Na taj pozdrav slijedi
odgovor: "I s tobom zajedno!" Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem:
"Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!" Odgovor
glasi: "Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!"
U dijelu Slavonije čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore: "Faljen
Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva", a odgovara se: "I
vi živi i zdravi bili!" Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi
i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i
na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.
Badnjak u gradu, sačuvao je tek dijelić seoskih tradicija, ali slavi
se uz božićno drvce, uz kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih
pjesama i uz posebno pripravljenu večeru. Najvažnije jest: bdjenje u
iščekivanju polnoćke. Sudjelovanje na polnoćki smatraju važnim i oni
koji ne odlaze redovito nedjeljama na misu. Takvo božićno slavljenje
badnje večeri toliko je općenito kod svih hrvatskih katolika da ukazuje
opću svijest o nepobitnosti i privlačivosti otajstva Božića. Ono je
drago i onim ljudskim dušama koje svoje kršćanstvo nisu razvile do pune
zrelosti. Božić i njih dosiže, a božićno čestitanje je izraz da prihvaćaju
kršćansku poruku o miru, ako i zastaju pred porukama o Bogu i čovjeku.
Božić
je blagdan mira. U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na
tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica,
zornica ili mala misa, i obično se na toj misi ide na pričest. Treća
misa se zove poldanica ili vela misa. Mlađa čeljad, a posebno djevojke,
se za svaku misu presvuku u drugu svečanu haljinu. U kući na stolu treba
čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama, orasima,
lješnjacima, bademima, iako svaki kraj obiluje svojim specifičnostima.
Ručak je svečan i obilan, a za stolom se treba naći čitava obitelj.
Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a popodne mlađa čeljad odlazi
čestitati prijateljima i znancima. Ako na Božić pad kiša, vjeruje se
da će roditi sve što se motikom okopava.
Značajan je i bogati božićni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka, te hladetina. Božić se pretežno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili položar, prvi posjetitelj koji na Božić uđe u kuću; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu, uz kojega je vezano više običaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak, jer to kući donosi sreću. Da se kojim slučajem ne bi dogodila "nesreća", ukućani se obično unaprijed dogovore s nekim kršnim momkom, koji onda "slučajno" prvi uđe u kuću.Gotovo svi običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao da se izazove radost i uopće blagostanje čitavoga doma.
Božićno čestitanje najprije se događalo u kući među članovima obitelji. Zatim je obuhvatilo rođake i prijatelje, a na kraju sve mještane. Čestitanje Božića od kuće do kuće, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje božičnih pjesama, a čestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove. Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! uz odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit Božić i porođenje Isusovo! uz odgovor: Čestita ti vira i duša! Lijepa je čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! s odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući! Svetkovanje blagdana uključuje božićni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja između zavađenih unutar roda ili među susjedima. Čestitanje Božića želi povećati radost slavljenja božićnog blagdana. Vjernost običajima može umnožiti tu radost, ali vjernički narod ne zaboravlja da je Isus Krist Svijeta Razveselitelj. Tu radost, osim općeprihvaćene pjesme u zbiru hrvatskih božićnih popijevki Radujte se narodi, izrazito naglašava pjesma iz okolice Šibenika, i to osobitu u pripjevu koji Isusa naziva "radošću, dikom i sladošću":
Veselmo se ov čas, braćo premila,
jer je Diva noćas Sina rodila.
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš!
Svitlost u jedan čas bi svita svemu
kad Marija rodi u Betlemu,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
Naša slodost, Spasitelju naš!
Pastiri, sad vi stada pustite,
ditiću malom svi skupno hodite,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš.
Da
je Nova godina nekoć počimala na Božić kazuje i naziv za taj dan u nekim
hrvatskim krajevima gdje se i danas naziva Mali Božić ili Mladi Božić.
Taj običaj vuče korijen od vremena kad se i Nova godina slavila 25.
prosinca. Tek se kroz 16./17. stoljeće provodi razdvajanje i Nova godina
se opet pomiče na 1. siječnja, kako je svetkujemo i danas. Obiteljsko
svetkovanje Nove godine vrlo je slično božićnom, s time da je Božić
okrenut užoj obitelji, a Nova godina rodbini i prijateljima. Danas je
iščekivanje Nove Godine izgubilo značajku obiteljskog blagdana, ne samo
u gradu nego i na selu. Nisu se sačuvala ni stara čestitanja koja isprepliću
poruku o događaju Božića s novogodišnjim dobrim željama članovima obitelji
i njihovom materijalnom dobru. Suvremeno slavljenje Nove godine je opće;
pripada svima, a ne samo kršćanima. Kako su narodni običaji gotovo zamrli,
valjalo bi u tom slavljenju razvijati ljudske vrednote; osobito u čestitanju.
Treba poći od činjenice da čestitanje popraćuje redovito gesta rukovanja,
stisak ruku, a i ljubljenje uz riječi: "sretna ti Nova godina!"
Božićni
blagdani završavaju 6. siječnja, kada Crkva slavi Bogojavljenje. Ovim
blagdanom Crkva se spominje dvaju događaja iz Isusova života. Prvi je
Isusovo krštenje u rijeci Jordan pa se taj dan naziva i Vodokršće a
u crkvu donosi krstiti voda s kojom se poslije blagoslivljaju polja
i životinje. Drugi je pohod triju mudraca s istoka koji su se došli
pokloniti malome Isusu donijevši mu darove, mirtu, zlato i tamjan. Na
dan Bogojavljenja ili Sveta Tri kralja posljednji put pale se božićne
svijeće i drvo badnjak, a blaguju se i određena božićna peciva. Blagdanom
Tri kralja zaključuje se središnji skup božićnih običaja. Toga dana
se skidaju božićni ukrasi i u kući završava obiteljski božićni ugođaj.
Tim danom završava se osobit period - tzv. "dvanaest dana"-
dvanestodnevnica. I taj je blagdan obilježen počimanjem što se očituje
blagoslovom kuća, koje obično počinje drugi dan iza Božića i traje do
Sveta Tri kralja. Svećenik s dvojicom svojih pomoćnika, negdje nazvani
glorijaci a negdje križari, obilaze i blagoslivljaju kuće, gdje ih dočekuju
svečano obučeni ukućani, a na odlasku ih domaćin nagrađuje darovima,
koji su nekada bili u naturi, a danas su obično u novcu. Nekoć se blagoslovljenom
vodom škropilo po kući, staji, vrtu, polju, pčelinjaku itd. Uz Bogojavljenje
je vezan i običaj ophoda tzv. zvjezdara, trojice dječaka koji su odjeveni
kao tri "kralja" s rasvijetljenom zvijezdom. U tom običaju
su prisutne kolede pa zvjezdari pjevaju božićne pjesme, ali i pjesme
kojima se želi duhovno i materijalno dobro ljudima. Naravno, i ti ophodi
su povezani s darivanjem čestitara.
Kršćansko značenje blagoslova domova temelji se na božićnoj istini da se je Bog udomio na zemlji. Svećenik započinje blagoslovnu molitvu zazivom: "Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj!". Po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama. Blagoslov kuća stoga želi naglasiti da su naše kuće i stanovi obitavališta Božja i zazivlju da se Bog ne iseli iz naših domova. Stoga valja blagosloviti čovjeka, obitelj, da bi on sam, njegova obitelj i njegov svijet - bili dom Božji. Božićni krug običaja završava na Svijećnicu i blagoslovom grla na dan Svetog Blaža. Bez obzira na mnoštvo različitih običaja, s pravom se može reći da je Božić čisti obiteljski blagdan. U duhovnom svijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, poštovanja doma, moralnih normi i obilja.
Radujte
se narodi
Radujte se narodi, kad čujete glas,
da se Isus porodi u blaženi čas.
Svaki narod čuj, čuj,
i Betlemu pristupljuj,
pristupljuj.
Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici
I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.
To otajstvo čuj, čuj,
i k jaslicam pristupljuj!
Pristupljuj!
Raduje se Marija s Josipom gledeći
Anđeo pjeva "Glorija" po zraku leteći
I ti, svijete čitavi,
Spasitelja pozdravi!
Pozdravi!
Kyrie
Eleison
Kyrie eleison, eleison,
Isus se rodi u štalici
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.
Kriste eleison, eleison!
On za nas trpi čim se rodi
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.
Kyrie eleison, eleison!
U jasle mora da se skriva!
Pođite kralji,
tamo se njemu poklonite.
Svim
na zemlji
Svim na zemlji mir, veselje,
Budi polag Božje volje.
To sad nebo navješćuje
I glas s neba potvrđuje.
Dobre volje svaka duša
grijeha neka već ne kuša
Nego hvali, diči Boga,
Što je posl'o Sinka svoga.
Sinka svoga, Boga moga,
S Ocem, Duhom jednakoga
Duhom Svetim začetoga
Od Djevice rođenoga.
Veselje
ti navješćujem
Veselje ti navješćujem,
puče kršćanski.
Jerbo se kralj u Betlemu
rodi nebeski.
Još mali, u štali,
Kog stvorenje svako slavi
Štuje, diči, jer je pravi
On naš Spasitelj
i Otkupitelj.
Pored njega stoji Majka,
Djeva Marija.
Pa sveg svijeta Spasitelja
lijepo povija.
Njeg doji i goji,
Uspavljuje njegujući
"Spavkaj, spavkaj" pjevajući
U toj štalici,
sve na slamici.
Oj,
pastiri
Oj, pastiri, čudo novo
Niste nigdar vidjeli ovo:
U jaslicam prostim rodio se Bog
Koji s neba siđe
radi puka svog.
Betlem, evo, nije daleko,
Znajte da vam istinu rekoh:
U štalici prostoj leži djetešce
Na slamici oštroj,
kao janješce.
Ljubav Božja prevelika
Primi pravu put čovjeka:
S neba siđe dolje radi grešnika
Rodi se u štali,
radi čovjeka.
U
to vrijeme godišta
U to vrijeme godišta
Mir se svijetu navješta
Porođenjem Djetešca
Kom je Majka Djevica.
Anđeli se javili
Rajsku pjesmu slagali
Slava Bogu pjevali
A mir ljudma prosili.
Djeva Sina rodila,
Đavlu silu slomila,
Svijetu Spasa podala,
Nama majka postala.
Danas
se čuje
Danas se čuje događaj novi
U zemlji našoj i jeste ovi
Braćo pastiri, pohitite
K Betlemskoj štali i vidite
Jedno nebesko Djetešce
U krilu majke Djevice.
Ta vam se sreća danas dogodi
Što vam se Janje nebesko rodi
Ovo je Janje ono milo
Koje je sav svijet izbavilo
Jedno nebesko Djetešce,
U krilu Majke Djevice!
Djetešce
nam se rodilo
Djetešce nam se rodilo
U jasle se položilo
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Sin Boga Oca i Bog sam
S neba na zemlju siđe k nam
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Čista ga Djeva rodila,
I svojim mlijekom dojila
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Isus mu ime Otac da,
Da nas otkupi, posla ga
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Narodi
nam se
Narodi nam se kralj nebeski
Od Marije, čiste Djevice.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
Po njemu slijedi sveti Stjepan
Prvi mučenik Gospoda Boga.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje
Na tom mladom ljetu svega obilja
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
O
Betleme
O Betleme, grade slavni od Boga
Najveći si ti od grada svakoga
Jer iz tebe nam izađe vojvoda
Isus dragi, Davidova poroda.
Marija ga, Djeva čista, porodi
I u jasle ona njega položi.
Dostojno se ona njemu poklanja,
I s veseljem srca svoga pozdravlja.
Veseli
se majko Božja
Veseli se Majko Božja, puna milosti
veseli se i raduj se rajska svjetlosti
jer si noćas porodila
svojim mlijekom zadojila
Boga malahna.
Veselmo se i mi braćo ovdje zajedno
Al veselje neka naše bude pravedno
Svi se grijeha odrecimo
i srdačno utecimo
Svim vam Božić nazivamo
braćo ljubljena,
U stečenju vječnog zdravlja
od vas željena,
Kojega vam rođen dao
kako bude tko pitao
na dan današnji.
Tri
kralja jahahu
Tri kralja jahahu
s onih sunčanih stran
tri dara nošahu
mir, zlato, tamijan.
Tri kralja dođoše
pred grad Jeruzalem
pitajuć za mjesto
gdje se rodi Isus.
Mariji rekoše:
zdravo, oj Djevice,
zdravo, oj Majčice,
nebeska Kraljice
Isus digne ruke,
drago im hvaljaše,
i nebeske dvore
njima obečaše.
Po
riječima sv. Augustina: "Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti".
Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet
slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica
je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen
i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao mali Bog
u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog
- Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce
da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus
je stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako sam naziv Božić podsjeća da
je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega
struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost,
povjerljivost, skromnost.Božić se do pred konac IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invicti, a koja je padala u vrijeme zimske obratnice. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Narodil nam se kralj nebeski sa stihom na tom mladom letu veselimo se upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo potisnuti rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca, ali nije moglo spriječiti da se mnogo poganskih običaja i rituala iz pretkršćanskog razdoblja po sili inercije zadrži u puku i do današnjih dana - uloga vegetacije, svjetlosti, darova i čestitanja.
Svi ti običaji su se vjekovima oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva, pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu, a opet, svaka im je sredina udahnula nešto svoga i tako ih učinila prepoznatljivima.
Razumijevanje
Božića i njegovo otajstveno značenje lučimo po Bibliji. Tako je Božić
prije svega biblijski događaj. Na blagdan Božića se već od 5. stoljeća
slave tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica.
Kod polnoćke i zornice čita se izvještaj o događaju Božića s njegovim
povijesnim odreženjem: u one dane izađe naredba cara Augusta da se provede
popis svega svijeta. Kod zornice je naglasak na evanđeoskom izvještaju
o navještaju pastirima, a kod poldanjice je proglas evanđelja sv. Ivana:
u početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše u Boga, i ta Riječ bijaše Bog...
I Riječ tijelom postade i nastani se među nama! Ovaj proglas jasno uspoređuje
stvaranje svijeta i utjelovljenje Sina Božjega; oba događaja povezuje
osoba Sina Božjega. On, besmrtan, je po Božiću postao smrtnikom da bismo
mi, po njemu, postali besmrtnici. On, vječan, postade vremenit, da bismo
mi po njemu postali vječni. Nastanio se među nama, prihvatio naš život,
postao naš suputnik i supatnik. Ostvario je svoje poslanje i postao
naš Spasitelj i Otkupitelj.Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. Zapravo Biblija izriče trodjelno poruku o Božiću: očitovala se slava Bogu na visinama, uspostavlja se na zemlji mir, koji je potvrda Božje naklnosti prema ljudima. Ljudi su od prvog Božića svjesni da uživaju Božju naklonost, a svakog Božića obnavljaju tu svijest, pa stoga njegovu i uzajamnu blagonaklonost, dobrostivost, dobrovoljnost. Hrvatski katolici dokazali su svoje vjerničko razumijevanje biblijskog Božića i u pjesmi Čestit svijetu izrekli svoje vjerovanje. Pjesnik Jeronim Korner, jedan od najboljih hrvatskih duhovnih pjesnika, ispjevao je neposredno prije II. svjetskog rata ovu pjesmu o Božiću:
I bio je Čovjek-Bog,
I dobar i drag i blag!
Kud prošla je njegova stopa,
Rastao milinja trag.
I bio je Čovjek-Bog,
I lijep i svet i tih.
I svaka njegova riječ
Bijaše zvonak stih.
On življaše davno,
Al spomen je o njemu živa.
I mnoštvo o njemu zvijezda
Zemlji priču dariva.
O, čuva cijeli svijet
O njemu spomen čist:
Bio je čovjek, Bog i cvijet,
A zvao se Isus Krist.
Otajstvo
Božića oblikovalo je vjerničko doživljavanje blagdana Božića hrvatskih
katolika do te mjere da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Božić
je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja
i u božićnim pjesmama i melodijama. Posebno su božićni običaji, a napose
božićne pjesme, u stanju iz godine u godinu pobuditi vjerničko doživljavanje
Božića, u pripravljanju na blagdan i u slavljenju blagdana. Svi ti običaji
i pjesme uvjetuju pun odjek Božića u osobnom proživljavanju, ali i u
obiteljskom i društvenom životu. Običaji, naime, obnavljaju niz sadržajnih
i ljudski vrijednih čina upravljenih očitovanju čovjekoljublja od čestitanja
i darivanja do izmirenja zavađenih i novog poleta u obiteljskom življenju.
Pjesme pak stvaraju ozračje radosti i svečanosti, a sadržajem su zapravo
prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.Božić je stoljećima odgajao hrvatskog čovjeka, i to ne samo u kršćanskoj vjeri, nego i za temeljne ljudske vrednote. Božićne pjesme odgajaju hrvatsku vjerničku dušu za kršćansku osjećajnost i suosjećanje. Razvijaju te stavove prema Isusu, Sinu Božjemu, rođenom kao dijete, ali i prema svim ljudima koji trpe. Odgajaju na djelotvornu solidarnost sa svom djecom svijeta koja dijele sudbinu maloga Isusa. Hrvatski je vjernik od Božića učio i naučio da nije najveće zlo kad je dijete rođeno na slamici oštroj, ako može računati s ljubavlju roditelja.
U božićnim je pjesmama, naime, jasno naznačena središnja kršćanska vjerska istina o rođenju Bogočovjeka, koga one često nazivaju Mladim kraljem, od Djevice Marije. Tu istinu pjesme uokviruju s jedne strane u idiličan svijet pastira, mudraca zvanih kraljevima, anđela, štalice, jaslica i zvijezde vodilje. Ipak te pjesme ne skrivaju krutu životnu stvarnost i neizvjesnost u kojoj su bili novorođeni Isus, Marija i Josip. Pogodilo ih je siromaštvo, odbijanje ljudi i neprijateljska prijetnja samoga kralja Heroda. Upravo tu i takvu stvarnost živjela su pokoljenja koja su stvorila te božićne pjesme i zatim mnoge druge generacije koje su pjesme pjevale. Jedva da su koje druge pjesme Hrvati prihvatili u takvoj mjeri kao božićne. U njima pronalaze izraz vlastite duše, povijesti i sadašnjosti. Istodobno dopuštaju da ih te pjesme odgajaju, oblikuju. Te su pjesme doista pjesme Božjega naroda koji se u njima prepoznaje, s njima poistovjećuje i upravo njima najbolje izražava svoju vjeru, cjelovito kršćansko vjerovanje, svoje kršćansko opredjeljenje, spremnost nastaviti Isusovo djelo među ljudima i danas.
Božić
se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način
čineći dio njegove etnografske baštine. U nekim hrvatskim krajevima
već na Svete Katarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje
točno mjesec dana.Advent ili Došašće je vrijeme priprema za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna koja neposredno prethode Božiću i koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova. Prema crkvenim regulama, od dana sv. Katarine počinje propisani četiri-tjedni post tj. počinje božićna priprava koja traje točno mjesec dana. Kroz adventsko vrijeme naša se razmišljanja i osjećaji kreću i u prošlost, sa sjećanjem na prvi Kristov dolazak, i u budućnost, s nadom u njegov ponovni povratak. Svako jutro drže se mise Zornice ili Rorate, a vjernici pristupaju ispovijedi i pričesti pa stoga Božić ima značenje obnove i novog htijenja u vjerničkom životu ka samo-prosudbi vlastitog života i djelovanja u svjetlu kršćanskog morala.
Slaveći mise Zornice narod je stvorio osobite adventske pjesme. Adventska pjesma Poslan bi anđel Gabrijel u stihovima proriče otajstvo Kristovog utjelovljenja i Marijinog bogomaterinstva.
Hrvatski puk adventsko vrijeme izričito usmjeruje Božiću nazivajući dane od Svete Katarine, prvo čelo Božića tako da božićni krug pučkih običaja koji započinje s vremenom Adventa, a završava Svijećnicom i danom Sv. Blaža. U novije vrijeme sve prisutniji znak Adventa, koji ukazuje na Božić i poziva na obiteljsku molitvu, je adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri. Advenski je vijenac danas prihvatila gradska sredina, ali mu prijeti realna opasnost da preraste u puki ukras, da izgubi istinsku simboliku i snagu poziva na božićnu pripravu.
Nakon Svete Katarine slijede dani Svete Barbare (4. prosinca), Sveteog Nikole (6. prosinca) i Svete Lucije (13. prosinca) koji u pojedinim krajevima imaju istu ulogu početka kruga božićnih običaja. Likove Svetog Nikole i Svete Lucije često predstavljaju muškarci ili žene i obilaze domove donoseći darove djeci. Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave. U današnje doba ovu službu preuzeo je Sveti Nikola koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga). Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.
Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja Božića. Sam običaj pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe pa je uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.
I dok se običaj sijanja pšenice sačuvao i u gradovima, dotle su i u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.
Badnjakom se naziva jedan a u nekim krajevima i tri velika panja, koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Taj običaj također je pretkršćanskog porijekla, ali je vremenom zadobio kršćanske oznake. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se davalo malo od hrane s blagdanskog stola i vina koje se istom pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima.
Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činio glavni član domaćinstva, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Unošenje slame i rasprostiranje po podu događalo se s izričitim naglaskom na događaj Božića, jer su redovito taj čin članovi obitelji pratili pjevanjem božićnih pjesama. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon večere, svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donesenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost. Poslije blagdana tu su slamu smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda u vrtu i polju.
U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je takva praksa u njemačkim pokrajinama postoji još od 16.st, a zanimljivo je da su prva božićna stabla bila bjelogorična. Tek učestalim pošumljavanjem u upotrebu ulaze crnogorična drvca. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Uza to, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenutcima. Iako se u Hrvata običaj kićenja stabla javlja relativno kasno, kićenje doma zelenilom od davnine je uvriježen običaj i dužnost koju su obično obavljala djeca. U primorskim krajevima običaj je bio da djeca kuću ukrase grančicama kadulje, bršljana ili borovim granama, a simbolika kićenja doma zelenilom označava životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode. Božićno drvce, a negdje zelene grane, su osobito vidljiv božićni simbol. Okićeni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kućama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca na Badnjak ili na Božić. Premda se može uočiti pretkršćanska ili nekršćanska pretpovijest tog njihovog unošenja božićnog drva ili zelenila u domove, danas su neizostavan znak slavljenja Božića. U osobit događaj obiteljskog zajedništva spada kićenje borova u kući, a pod bor se redovito stavljaju i jaslice ili koji drugi znak Božića.
Jaslice, koje se stavljaju pod božićno drvce izravno ukazuju na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja i jasno označuju da se on rodio u štali. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta, a nalazile su se samo u crkvama i bilo je pitanje časti napraviti što veće i vjerodostojnije jaslice. U njima su likovi Isusa, Marije i Josipa, pastira, trojice mudraca i njihove pratnje, a zatim vola i magarca te ovaca i deva. Prema nekim zapisima prve jaslice, u prirodnoj veličini napravio je Sveti Franjo još 1223. godine. Na jaslice ukazuje reljef Kristovog rođenja u luneti trogirske katedrale, djelo majstora Radovana. Najstarije danas sačuvane jaslice nalaze se u vrtnoj kapeli franjevaca na otočiću Košljun uz otok Krk. Načinio ih je nepoznati majstor u 17. stoljeću. U kućama se jaslice postavljaju tek od 19. st. U Hrvatskoj je poznato i koledanje uz nošenje jaslica, a početkom ovoga stoljeća jaslice postaju vrlo čest ukras crkvi kroz božićno vrijeme. Danas su jaslice našle mjesto gotovo ispod svakog božićnog drvca, jer su iz crkvi jaslice prešle i u kuće i stanove. Naravno, kućne jaslice su nekad vrlo skromne, bez mnogo likova, sadržajno upravljene samo na događaj u betlehemskoj štalici.
Od božićnih ukrasa spomenimo i svijeće koje imaju dvojaku simboliku: one su znak buđenja prirode i znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svijetu.
Badnjakom
se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi "bdjeti",
jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Kako
se u badnjoj se noći bdije razumljiva je uloga koju ima svjetlo. Neizostavne
su još iz davnina uobičajene božićne svijeće, a skoro u pravilu je kod
svih Hrvata posebno za ovu priliku napravljena svijeća - svijeća voštanica.
Badnji dan ili Badnjak je bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima.
Na Badnjak se u našim ruralnim hrvatskim krajevima ženska čeljad rano
ustaje da na vrijeme, do zvuka večernjih zvona uspije sve u kući i oko
kuće počistiti i pripremiti obilje svakojake hrane i to nemrsne za badnju
večer i mrsne za sutrašnji Božić. Naime, na Badnjak nema objeda, jer
se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada samo nemrsnu
hranu. Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića osobit. Posebno
priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak
isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom
i gospodarskom dobru članova obitelji. Glavno jelo je u pravilu bakalar,
ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe. U nekim krajevima
se u kući peku dva različito ukrašena kruha; jedan za Badnjak, a drugi
za Božić. U drugim krajevima se peče samo jedan kruh koji na stolu treba
biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o pojedinim krajevima
naziva se: česnica, litanja, božić, krsnica, križica i dr. što je veći
tim bolje, jer je to znak obilja u idućoj godini. U južnim krajevima
se frigaju uštipci ili pršurate. Muška čeljad treba na Badnjak temeljito
srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost božićnih
blagdana. Osim toga, na njima je da nabave sve namirnice te da donesu
i iscijepaju dovoljna drva za naredne dane. Posebna im je dužnost da
kući donesu "badnjak", kako se, ovisno o pojedinim krajevima,
zove debeli panj ili klada koji se stavlja na ognjište, ili dugačka
zelena grana koja se prislanja uz zid kuće u blizini ulaznih vrata.
Svi poslovi trebaju biti posvršavani do večernje Zdrave Marije (večernjeg
zvona), nakon koje domaćin objavljuje početak večere. U prostoriji u
kojoj se blaguje na određeni se način rasprostire slama. Ona slama koja
se stavlja pod stolnjak služi za gatanje. Koja žena izvuče dulju slamku
imat će dulju kudjelju. Prije nego se započne s večerom, domaćin unosi
badnjak (panj) u kuću čestitajući ukućanima, a oni mu zajednički uzvraćaju
čestitke. Sve ide po tradicionalno ustaljenom ritualu, koji je karakterističan
za svaku pojedinu sredinu, a često i za pojedinu obitelj. Večeru je
valjalo završiti u predviđenom vremenu . Poslije večere, neko vrijeme
se sjedi i priča za stolom, a potom se mlađa čeljad obično zaputi prema
crkvi na polnoćku, a stariji odlaze na počinak. Vrhunac badnjeg bdjenja
jest proslava polnoćke. Upravo s bdjenjem je povezan niz običaja: unošenje
drva "badnjaka" koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim
božićne svijeće, jedne ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdjenje
počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim
jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad - barem u nekim hrvatskim krajevima
- domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić "Faljen
Isus! Na dobro vam došla badnja večer"! Na taj pozdrav slijedi
odgovor: "I s tobom zajedno!" Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem:
"Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!" Odgovor
glasi: "Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!"
U dijelu Slavonije čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore: "Faljen
Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva", a odgovara se: "I
vi živi i zdravi bili!" Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi
i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i
na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.
Badnjak u gradu, sačuvao je tek dijelić seoskih tradicija, ali slavi
se uz božićno drvce, uz kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih
pjesama i uz posebno pripravljenu večeru. Najvažnije jest: bdjenje u
iščekivanju polnoćke. Sudjelovanje na polnoćki smatraju važnim i oni
koji ne odlaze redovito nedjeljama na misu. Takvo božićno slavljenje
badnje večeri toliko je općenito kod svih hrvatskih katolika da ukazuje
opću svijest o nepobitnosti i privlačivosti otajstva Božića. Ono je
drago i onim ljudskim dušama koje svoje kršćanstvo nisu razvile do pune
zrelosti. Božić i njih dosiže, a božićno čestitanje je izraz da prihvaćaju
kršćansku poruku o miru, ako i zastaju pred porukama o Bogu i čovjeku.
Božić
je blagdan mira. U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na
tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica,
zornica ili mala misa, i obično se na toj misi ide na pričest. Treća
misa se zove poldanica ili vela misa. Mlađa čeljad, a posebno djevojke,
se za svaku misu presvuku u drugu svečanu haljinu. U kući na stolu treba
čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama, orasima,
lješnjacima, bademima, iako svaki kraj obiluje svojim specifičnostima.
Ručak je svečan i obilan, a za stolom se treba naći čitava obitelj.
Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a popodne mlađa čeljad odlazi
čestitati prijateljima i znancima. Ako na Božić pad kiša, vjeruje se
da će roditi sve što se motikom okopava.Značajan je i bogati božićni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka, te hladetina. Božić se pretežno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili položar, prvi posjetitelj koji na Božić uđe u kuću; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu, uz kojega je vezano više običaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak, jer to kući donosi sreću. Da se kojim slučajem ne bi dogodila "nesreća", ukućani se obično unaprijed dogovore s nekim kršnim momkom, koji onda "slučajno" prvi uđe u kuću.Gotovo svi običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao da se izazove radost i uopće blagostanje čitavoga doma.
Božićno čestitanje najprije se događalo u kući među članovima obitelji. Zatim je obuhvatilo rođake i prijatelje, a na kraju sve mještane. Čestitanje Božića od kuće do kuće, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje božičnih pjesama, a čestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove. Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! uz odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit Božić i porođenje Isusovo! uz odgovor: Čestita ti vira i duša! Lijepa je čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! s odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući! Svetkovanje blagdana uključuje božićni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja između zavađenih unutar roda ili među susjedima. Čestitanje Božića želi povećati radost slavljenja božićnog blagdana. Vjernost običajima može umnožiti tu radost, ali vjernički narod ne zaboravlja da je Isus Krist Svijeta Razveselitelj. Tu radost, osim općeprihvaćene pjesme u zbiru hrvatskih božićnih popijevki Radujte se narodi, izrazito naglašava pjesma iz okolice Šibenika, i to osobitu u pripjevu koji Isusa naziva "radošću, dikom i sladošću":
Veselmo se ov čas, braćo premila,
jer je Diva noćas Sina rodila.
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš!
Svitlost u jedan čas bi svita svemu
kad Marija rodi u Betlemu,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
Naša slodost, Spasitelju naš!
Pastiri, sad vi stada pustite,
ditiću malom svi skupno hodite,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš.
Božićni tjedan, blagdan Sv. Stjepana, Sv. Ivana, Nevina
dječica ili Mladenci te Stara godina, također su krcati božićnim događanjem
koje prate osobiti pučki običaji: na Stjepanje ili Štefanje grupe mladića
obilaze selo i s popratnim pjesmama čestitaju Stjepanima i Šteficama
imendan; na Svetog Ivana, koji dolazi iza Stipanja, blagosivlje se vina,
iznosi slama iz kuće i stavlja na voćke da bolje rode; na Nevinu dječicu,
Mladence ili Herdoševo, dan iza Svetog Ivana, u mnogim je krajevima
običaj da se s vrbovim šibama ljudi lagano udaraju šibanje, a nekoć
i starohrvatsko "biranje kralja" te drugih narodnih dužnosnika.
Da
je Nova godina nekoć počimala na Božić kazuje i naziv za taj dan u nekim
hrvatskim krajevima gdje se i danas naziva Mali Božić ili Mladi Božić.
Taj običaj vuče korijen od vremena kad se i Nova godina slavila 25.
prosinca. Tek se kroz 16./17. stoljeće provodi razdvajanje i Nova godina
se opet pomiče na 1. siječnja, kako je svetkujemo i danas. Obiteljsko
svetkovanje Nove godine vrlo je slično božićnom, s time da je Božić
okrenut užoj obitelji, a Nova godina rodbini i prijateljima. Danas je
iščekivanje Nove Godine izgubilo značajku obiteljskog blagdana, ne samo
u gradu nego i na selu. Nisu se sačuvala ni stara čestitanja koja isprepliću
poruku o događaju Božića s novogodišnjim dobrim željama članovima obitelji
i njihovom materijalnom dobru. Suvremeno slavljenje Nove godine je opće;
pripada svima, a ne samo kršćanima. Kako su narodni običaji gotovo zamrli,
valjalo bi u tom slavljenju razvijati ljudske vrednote; osobito u čestitanju.
Treba poći od činjenice da čestitanje popraćuje redovito gesta rukovanja,
stisak ruku, a i ljubljenje uz riječi: "sretna ti Nova godina!"
Božićni
blagdani završavaju 6. siječnja, kada Crkva slavi Bogojavljenje. Ovim
blagdanom Crkva se spominje dvaju događaja iz Isusova života. Prvi je
Isusovo krštenje u rijeci Jordan pa se taj dan naziva i Vodokršće a
u crkvu donosi krstiti voda s kojom se poslije blagoslivljaju polja
i životinje. Drugi je pohod triju mudraca s istoka koji su se došli
pokloniti malome Isusu donijevši mu darove, mirtu, zlato i tamjan. Na
dan Bogojavljenja ili Sveta Tri kralja posljednji put pale se božićne
svijeće i drvo badnjak, a blaguju se i određena božićna peciva. Blagdanom
Tri kralja zaključuje se središnji skup božićnih običaja. Toga dana
se skidaju božićni ukrasi i u kući završava obiteljski božićni ugođaj.
Tim danom završava se osobit period - tzv. "dvanaest dana"-
dvanestodnevnica. I taj je blagdan obilježen počimanjem što se očituje
blagoslovom kuća, koje obično počinje drugi dan iza Božića i traje do
Sveta Tri kralja. Svećenik s dvojicom svojih pomoćnika, negdje nazvani
glorijaci a negdje križari, obilaze i blagoslivljaju kuće, gdje ih dočekuju
svečano obučeni ukućani, a na odlasku ih domaćin nagrađuje darovima,
koji su nekada bili u naturi, a danas su obično u novcu. Nekoć se blagoslovljenom
vodom škropilo po kući, staji, vrtu, polju, pčelinjaku itd. Uz Bogojavljenje
je vezan i običaj ophoda tzv. zvjezdara, trojice dječaka koji su odjeveni
kao tri "kralja" s rasvijetljenom zvijezdom. U tom običaju
su prisutne kolede pa zvjezdari pjevaju božićne pjesme, ali i pjesme
kojima se želi duhovno i materijalno dobro ljudima. Naravno, i ti ophodi
su povezani s darivanjem čestitara.Kršćansko značenje blagoslova domova temelji se na božićnoj istini da se je Bog udomio na zemlji. Svećenik započinje blagoslovnu molitvu zazivom: "Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj!". Po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama. Blagoslov kuća stoga želi naglasiti da su naše kuće i stanovi obitavališta Božja i zazivlju da se Bog ne iseli iz naših domova. Stoga valja blagosloviti čovjeka, obitelj, da bi on sam, njegova obitelj i njegov svijet - bili dom Božji. Božićni krug običaja završava na Svijećnicu i blagoslovom grla na dan Svetog Blaža. Bez obzira na mnoštvo različitih običaja, s pravom se može reći da je Božić čisti obiteljski blagdan. U duhovnom svijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, poštovanja doma, moralnih normi i obilja.
Uz božićne blagdane su vezane i brojne božićne pjesme
i popijevke. Po izričaju i melodici se razlikuju one iz sjevernih od
onih iz južnih krajeva Hrvatske. Jedne i druge se opet dijele na one
koje se pjevaju u crkvi i one koje se pjevaju na neliturgijskim slavljima.
Jedna od najpoznatijih pjesama iz južne Hrvatske je "U se vrime
godišta", a iz sjeverne "Narodi nam se kralj nebeski".
U neliturgijske pjesme spadaju i one koje pjevaju koledari i veseljaci
idući od kuće do kuće navješćujući Božić, Mladence, Novu godinu i Sveta
Tri kralja.
Radujte
se narodiRadujte se narodi, kad čujete glas,
da se Isus porodi u blaženi čas.
Svaki narod čuj, čuj,
i Betlemu pristupljuj,
pristupljuj.
Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici
I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.
To otajstvo čuj, čuj,
i k jaslicam pristupljuj!
Pristupljuj!
Raduje se Marija s Josipom gledeći
Anđeo pjeva "Glorija" po zraku leteći
I ti, svijete čitavi,
Spasitelja pozdravi!
Pozdravi!
Kyrie
EleisonKyrie eleison, eleison,
Isus se rodi u štalici
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.
Kriste eleison, eleison!
On za nas trpi čim se rodi
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.
Kyrie eleison, eleison!
U jasle mora da se skriva!
Pođite kralji,
tamo se njemu poklonite.
Svim
na zemljiSvim na zemlji mir, veselje,
Budi polag Božje volje.
To sad nebo navješćuje
I glas s neba potvrđuje.
Dobre volje svaka duša
grijeha neka već ne kuša
Nego hvali, diči Boga,
Što je posl'o Sinka svoga.
Sinka svoga, Boga moga,
S Ocem, Duhom jednakoga
Duhom Svetim začetoga
Od Djevice rođenoga.
Veselje
ti navješćujemVeselje ti navješćujem,
puče kršćanski.
Jerbo se kralj u Betlemu
rodi nebeski.
Još mali, u štali,
Kog stvorenje svako slavi
Štuje, diči, jer je pravi
On naš Spasitelj
i Otkupitelj.
Pored njega stoji Majka,
Djeva Marija.
Pa sveg svijeta Spasitelja
lijepo povija.
Njeg doji i goji,
Uspavljuje njegujući
"Spavkaj, spavkaj" pjevajući
U toj štalici,
sve na slamici.
Oj,
pastiriOj, pastiri, čudo novo
Niste nigdar vidjeli ovo:
U jaslicam prostim rodio se Bog
Koji s neba siđe
radi puka svog.
Betlem, evo, nije daleko,
Znajte da vam istinu rekoh:
U štalici prostoj leži djetešce
Na slamici oštroj,
kao janješce.
Ljubav Božja prevelika
Primi pravu put čovjeka:
S neba siđe dolje radi grešnika
Rodi se u štali,
radi čovjeka.
U
to vrijeme godištaU to vrijeme godišta
Mir se svijetu navješta
Porođenjem Djetešca
Kom je Majka Djevica.
Anđeli se javili
Rajsku pjesmu slagali
Slava Bogu pjevali
A mir ljudma prosili.
Djeva Sina rodila,
Đavlu silu slomila,
Svijetu Spasa podala,
Nama majka postala.
Danas
se čujeDanas se čuje događaj novi
U zemlji našoj i jeste ovi
Braćo pastiri, pohitite
K Betlemskoj štali i vidite
Jedno nebesko Djetešce
U krilu majke Djevice.
Ta vam se sreća danas dogodi
Što vam se Janje nebesko rodi
Ovo je Janje ono milo
Koje je sav svijet izbavilo
Jedno nebesko Djetešce,
U krilu Majke Djevice!
Djetešce
nam se rodiloDjetešce nam se rodilo
U jasle se položilo
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Sin Boga Oca i Bog sam
S neba na zemlju siđe k nam
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Čista ga Djeva rodila,
I svojim mlijekom dojila
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Isus mu ime Otac da,
Da nas otkupi, posla ga
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Narodi
nam seNarodi nam se kralj nebeski
Od Marije, čiste Djevice.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
Po njemu slijedi sveti Stjepan
Prvi mučenik Gospoda Boga.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje
Na tom mladom ljetu svega obilja
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
O
BetlemeO Betleme, grade slavni od Boga
Najveći si ti od grada svakoga
Jer iz tebe nam izađe vojvoda
Isus dragi, Davidova poroda.
Marija ga, Djeva čista, porodi
I u jasle ona njega položi.
Dostojno se ona njemu poklanja,
I s veseljem srca svoga pozdravlja.
Veseli
se majko BožjaVeseli se Majko Božja, puna milosti
veseli se i raduj se rajska svjetlosti
jer si noćas porodila
svojim mlijekom zadojila
Boga malahna.
Veselmo se i mi braćo ovdje zajedno
Al veselje neka naše bude pravedno
Svi se grijeha odrecimo
i srdačno utecimo
Svim vam Božić nazivamo
braćo ljubljena,
U stečenju vječnog zdravlja
od vas željena,
Kojega vam rođen dao
kako bude tko pitao
na dan današnji.
Tri
kralja jahahuTri kralja jahahu
s onih sunčanih stran
tri dara nošahu
mir, zlato, tamijan.
Tri kralja dođoše
pred grad Jeruzalem
pitajuć za mjesto
gdje se rodi Isus.
Mariji rekoše:
zdravo, oj Djevice,
zdravo, oj Majčice,
nebeska Kraljice
Isus digne ruke,
drago im hvaljaše,
i nebeske dvore
njima obečaše.
Nebo
daj oku
Nebo daj oku
zvijezdu visoku vidjeti
jer triju kralja
stazicu valja slijediti
Svijetla nebesa
čine čudesa rođenom
Anđeli svoju
pjesmicu poju malenom.
Kraljima zvijezda
u Betlem kaže stazicu
Po njoj su tako
spoznali lako štalicu.
Tamjan i zlato,
mast dragu na to uzeše
Slijedeći svjetlost,
od Boga milost, pođoše.
Došav u Betlem,
pred Kralja mladog padoše,
Darove svoje
Isusu kralju dadoše.
Nebo daj oku
zvijezdu visoku vidjeti
jer triju kralja
stazicu valja slijediti
Svijetla nebesa
čine čudesa rođenom
Anđeli svoju
pjesmicu poju malenom.
Kraljima zvijezda
u Betlem kaže stazicu
Po njoj su tako
spoznali lako štalicu.
Tamjan i zlato,
mast dragu na to uzeše
Slijedeći svjetlost,
od Boga milost, pođoše.
Došav u Betlem,
pred Kralja mladog padoše,
Darove svoje
Isusu kralju dadoše.
Pristupite
vjerni
Pristupite vjerni u radosnom slavlju
Dođite, dođite u Betlehem.
Pogledajte mladog, anđeoskog Kralja
Dođite na poklon, dođite na poklon,
Dođite na poklon Gospodu!
Ponizni pastiri ostaviše stado
Gle, radosni hite k jaslicam.
Kličući hajdmo, požurimo s njima,
Dođite na poklon, dođite na poklon,
Dođite na poklon Gospodu!
Pristupite vjerni u radosnom slavlju
Dođite, dođite u Betlehem.
Pogledajte mladog, anđeoskog Kralja
Dođite na poklon, dođite na poklon,
Dođite na poklon Gospodu!
Ponizni pastiri ostaviše stado
Gle, radosni hite k jaslicam.
Kličući hajdmo, požurimo s njima,
Dođite na poklon, dođite na poklon,
Dođite na poklon Gospodu!
Dvorani
neba
Dvorani neba
proniješe glase narodom
Isus se rodi,
spasenje plodi porodom.
Betlem je mjesto
u kome čisto Djetešce
rodi se za nas
otkupi da nas, Janješce.
Dvorani neba
proniješe glase narodom
Isus se rodi,
spasenje plodi porodom.
Betlem je mjesto
u kome čisto Djetešce
rodi se za nas
otkupi da nas, Janješce.
Spavaj
mali Božiću
Spavaj mali Božiću, buj, buj, buj.
Spavaj neba kraljiću, tuj, tuj, tuj.
Tako piva sad Divica
Sinka Božjeg porodica,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj lipi cvitu moj, buj, buj, buj.
Spavaj rožmarinu moj, tuj, tuj, tuj.
Spavaj, spavaj ružičice,
Puka tvoga ljubičice,
tuj, tuj, tuj.
U tranjavoj štalici, buj, buj, buj.
Na hlađanoj slamici, tuj, tuj, tuj.
Zimu trpiš u jaslicah,
Kano odveć sirotica,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj dite maleno, buj, buj, buj.
Radošću dočekano, tuj, tuj, tuj.
Tebe dvore svi anđeli,
Kerubini s arhanđeli,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj mali Božiću, buj, buj, buj.
Spavaj neba kraljiću, tuj, tuj, tuj.
Tako piva sad Divica
Sinka Božjeg porodica,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj lipi cvitu moj, buj, buj, buj.
Spavaj rožmarinu moj, tuj, tuj, tuj.
Spavaj, spavaj ružičice,
Puka tvoga ljubičice,
tuj, tuj, tuj.
U tranjavoj štalici, buj, buj, buj.
Na hlađanoj slamici, tuj, tuj, tuj.
Zimu trpiš u jaslicah,
Kano odveć sirotica,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj dite maleno, buj, buj, buj.
Radošću dočekano, tuj, tuj, tuj.
Tebe dvore svi anđeli,
Kerubini s arhanđeli,
tuj, tuj, tuj.
POSLAN
BI ANĐEL GABRIJEL
Poslan bi anđel Gabrijel
od Boga u grad Nazaret
k jednoj poniznoj Djevici,
i k pravoj Božjoj službenici.
Kad Mariji on doteče,
ponizno joj joj ovo reče:
"Oj, zdravo puna milosti,
Djevice, kruno svetosti.
Veselje sad će početi,
sina ćeš Božjeg začeti,
Bog Duh ce Sveti s tobom bit
i ove riječi ispunit.
Sina ćeš ti porodit,
Isus će se nazivati,
a plod tvoj bit ce Božji Sin
i pravi Bog i Gospodin."
Poslan bi anđel Gabrijel
od Boga u grad Nazaret
k jednoj poniznoj Djevici,
i k pravoj Božjoj službenici.
Kad Mariji on doteče,
ponizno joj joj ovo reče:
"Oj, zdravo puna milosti,
Djevice, kruno svetosti.
Veselje sad će početi,
sina ćeš Božjeg začeti,
Bog Duh ce Sveti s tobom bit
i ove riječi ispunit.
Sina ćeš ti porodit,
Isus će se nazivati,
a plod tvoj bit ce Božji Sin
i pravi Bog i Gospodin."
ponedjeljak, 17. prosinca 2012.
subota, 15. prosinca 2012.
FIDA DARUJE 15.12.2012.-15.01.2013.
DAVORKA I NJEN SVIJET
FIDA
********* DARUJE**********
Bliže se praznici,dolazi ljubav i svijetlost..
Ovo je mjesec darivanja!
Kao i svake godine FIDA daruje 3 besplatna tretmana,iz svoje ponude.Molim naručite se na mob-oo385/0911803958,od 18-20 h.
Izenađenjima još nema kraja*****
********* DARUJE**********
Bliže se praznici,dolazi ljubav i svijetlost..
Ovo je mjesec darivanja!
Kao i svake godine FIDA daruje 3 besplatna tretmana,iz svoje ponude.Molim naručite se na mob-oo385/0911803958,od 18-20 h.
Izenađenjima još nema kraja*****
U vrijeme blagdana od 15.12.2012. do 15.01.2013.dajemo popust ,na sve tretmane od 40%!
I još jedna novost*******
Popust će imati i sve osobe slabijeg materijalnog stanja u toku cijele 2013.godine!
Razlog svima poznat i znan...živimo u teškim vremenima,Trebamo biti realni i ljudi.Pružiti svijetlost,i ljubav i energiju Svima!
Volimo Vas-FIDA
Hvala na pažnji!
I još jedna novost*******
Popust će imati i sve osobe slabijeg materijalnog stanja u toku cijele 2013.godine!
Razlog svima poznat i znan...živimo u teškim vremenima,Trebamo biti realni i ljudi.Pružiti svijetlost,i ljubav i energiju Svima!
Volimo Vas-FIDA
Hvala na pažnji!
Neke od životnih priča-FIDA
DAVORKA I NJEN SVIJET
Patry-

Patry-
Patry M. Patrysa (Patricia Matus)
Prica
o mom prijateljstvu sa Davvorkom i Filipom nije obicna prica..to je
nesto sto bi ja nazvala KISMET ONO STO JE OD BOGA DANO,iako sam i sama
alternativac moram podejliti sa vama moje misljenje ,moju,impresiju i
zahvalnost energijama koj
e su me spojile
sa njima..kada sam sto ludskom pakosti i svojom neopreznoscu pala na 10
%,svoje snage izvukla me Davorka ,sada to radi mojoj maloj
djevojcici,naravno detelji nasih problema nisu nesto sto bi Vama bilo
zanimljio..ono sto jeste zanimljivo je to da mogu da kazem samo rijeci
pohvale za oboje ,kao terapeute,a ponajvise ljude.....moja
podrska,pohvala i ljubav,neka vas prate na vasem putu...i topla
preporuka svima

terapije smo polazili suprug i ja ....to nisu bile samo terapije,to je bio razgovor, šala, savjeti o životu i svemu oko nas, ugodno druženje sa dvoje prekrasnih ljudi!!! A same terapije reikija i rekonekcije pomogle su nam da vidimo neke stvari koje smo potisnuli, da se otvorimo nekim novim načinima života u dvoje, da se otvorimo jedno prema drugom...i preporučila bih da se uvijek ide u dvoje ako treba jer samo tada se može shvatiti kako rastemo poslije tih terapija...hvala dragi moji!!!R.M.P.
Renata Mihetec Piškorić ispod ovoga se ja potpisujem sa ljubavlju prema to dvoje divnih ljudi!!! ( zaboravila sam to napisati ranije )..sorry!!!
još jedno mišljenje o našem radu....
IK
otvoreni,brbljavi,puni savjeta i humoraaaaa...terapije su pozitivno utjecale na mene i pomogle mi da riješim probleme na psihičkoj i fizičkoj bazi..I.K.
IK
otvoreni,brbljavi,puni savjeta i humoraaaaa...terapije su pozitivno utjecale na mene i pomogle mi da riješim probleme na psihičkoj i fizičkoj bazi..I.K.
Ljiljana Ozmec
Kad bi se ponovno rodila, a veliš da hoću, htjela bih da ranije dođeš na moj put ili ja na tvoj. Da više vremena imam za biti u tvom svijetu, ne želim reći alternative, nego drugačijeg pristupa. Jer ništa u životu nije crno-bijelo, nego uz tebe i tvoju ljubav je obojano bojama. Da nije tebe i Filipa moj mali Tin (unuk) bi još uvijek spavao u svom svijetu ili bi zauvijek zaspao. Znala sam ja i za reiki i za vodene tokove i za glazbu svemira ali tek kad sam vidjela kako se naš Tin, naš anđeo budi, shvatila sam koliko je snažna tvoja energija u reikiju. Pa prva suza, radovale smo se beskrajno. Toliki napredak u kratko vrijeme da se i doktori iznenađuju. Ali ja znam da samo tvoja ljubav i znanje ga ozdravljaju, da ne zaboravimo, ipak uz Božju pomoć.
BTB, tebe i Filipa i sve tvoje mile (obitelj i prijatelje, a hvala Bogu, među njima sam i ja)
Ljiljana Ozmec ( ne stavljam inicijale, jer stojim iza svake svoje riječi)
Davorka in njena energija te enostavno "posrkata" vase. Na prizemljen in človeški način, ti pove kako in kaj. Pri njen sem imel zdravljenje z Reconection energijo. Lahko rečem, da so me njene terapije, potisnile naprej v razvoju in notranji rasti. Po dolgem času sem , jaz zopet jaz in na pravi poti. Hvala... Toni
iz srca i duše Vam zahvaljujemo,na iskrenosti...jer mi smo samo božji sluge,koje njegovu milost daruju vama i onima kojima je to najpotrebnije ,s ljubavlju FIDA-Davorka i Filip
Kad bi se ponovno rodila, a veliš da hoću, htjela bih da ranije dođeš na moj put ili ja na tvoj. Da više vremena imam za biti u tvom svijetu, ne želim reći alternative, nego drugačijeg pristupa. Jer ništa u životu nije crno-bijelo, nego uz tebe i tvoju ljubav je obojano bojama. Da nije tebe i Filipa moj mali Tin (unuk) bi još uvijek spavao u svom svijetu ili bi zauvijek zaspao. Znala sam ja i za reiki i za vodene tokove i za glazbu svemira ali tek kad sam vidjela kako se naš Tin, naš anđeo budi, shvatila sam koliko je snažna tvoja energija u reikiju. Pa prva suza, radovale smo se beskrajno. Toliki napredak u kratko vrijeme da se i doktori iznenađuju. Ali ja znam da samo tvoja ljubav i znanje ga ozdravljaju, da ne zaboravimo, ipak uz Božju pomoć.
BTB, tebe i Filipa i sve tvoje mile (obitelj i prijatelje, a hvala Bogu, među njima sam i ja)
Ljiljana Ozmec ( ne stavljam inicijale, jer stojim iza svake svoje riječi)
Davorka in njena energija te enostavno "posrkata" vase. Na prizemljen in človeški način, ti pove kako in kaj. Pri njen sem imel zdravljenje z Reconection energijo. Lahko rečem, da so me njene terapije, potisnile naprej v razvoju in notranji rasti. Po dolgem času sem , jaz zopet jaz in na pravi poti. Hvala... Toni
Pismo i riječi tate Bebe Tina,moje jedne od mnogih ljubavi♥
ZOVEM SE MARIO I OTAC SAM 5 PREKRASNE DJECE.IMAM ČAK I ŽENU...HA,HA,KOJA SE ZOVE ANA.PETO DIJETE SE ZOVE TIN I ON IMA PROBLEME U RAZVOJU,ZAOSTAJE NEKIH 3-4,MJESECA ZA OSTALOM DJECOM.TETU DAVORKU-FIDU.SMO UPOZNALI PREKO NAŠE KUME SANJE.
TETA DAVORKA JE VEDRA,DRAGA, I KAKO JA ZNAM REČI POZITIVNO,,OPIČENA,,OSOBA. KAD DOĐEMO KOD NJE TIN SE
ZOVEM SE MARIO I OTAC SAM 5 PREKRASNE DJECE.IMAM ČAK I ŽENU...HA,HA,KOJA SE ZOVE ANA.PETO DIJETE SE ZOVE TIN I ON IMA PROBLEME U RAZVOJU,ZAOSTAJE NEKIH 3-4,MJESECA ZA OSTALOM DJECOM.TETU DAVORKU-FIDU.SMO UPOZNALI PREKO NAŠE KUME SANJE.
TETA DAVORKA JE VEDRA,DRAGA, I KAKO JA ZNAM REČI POZITIVNO,,OPIČENA,,OSOBA.
OPUSTI,UMIRI,I NAOČIGLED JE ZADOVOLJNIJA I SRETNIJA BEBA.TIN JE OTKAD DOLAZIMO NA TRETMANE KOD TETE DAVORKE,,,STRAŠNO,,NAPREDO VAO.IMAO
JE I PROBLEM SA ŠLAJMOM IZ NOSA KOJI NISMO MOGLI OČISTITI I VELIK
PROBLEM SA SINUSIMA KOJE SMO SA TRETMANIMA UVELI U RED.TIN IZ DANA U DAN
JE SVE BOLJE
I ZATO SMO VELIKIM DIJELOM ZAHVALNI NAŠOJ TETI DAVORKI-FIDI.!HVALA VAM!
I ZATO SMO VELIKIM DIJELOM ZAHVALNI NAŠOJ TETI DAVORKI-FIDI.!HVALA VAM!
iz srca i duše Vam zahvaljujemo,na iskrenosti...jer mi smo samo božji sluge,koje njegovu milost daruju vama i onima kojima je to najpotrebnije ,s ljubavlju FIDA-Davorka i Filip
Tinkture od ljekovitog bilja -jabučni ocat
DAVORKA I NJEN SVIJET
Od pradavnih dana ljudi su ga upotrebljavali kao konzervans,
dezodorans, tonik za vitalnost, snagu, dezinfekciju i zacjeljivanje
rana. Smatra se da se u liječenju koristi barem 10.000 godina, a sam
otac medicine Hipokrat propisivao ga je kao ljekoviti eliksir. Dakako –
ocat, i to po mogućnosti jabučni.

Jabučni ocat u sastavu ima 19 od 22 važna minerala za rast, obnavljanje i održavanje organizma: kalij, natrij, magnezij, kalcij, bor, fosfor, sumpor, željezo, fluor. Uz to sadrži vitamine C, E, A, B1, B2, B6, betakaroten, bioflavonoide, pektin, jabučnu i octenu kiselinu.
Ne zaboravite – da biste iskoristili sve njegove prednosti, koristite sirovi, nefiltrirani, nepasterizirani jabučni ocat, koji sadrži žive tvari i enzime. I uvijek ga promućkajte prije upotrebe.
Octena kiselina u jabučnom octu sprečava odlazak hidroklorne kiseline iz želuca. Tako se hrana lakše probavlja bez pojave refluksa, nadutosti i plinova, a ujedno liječi zatvor i proljev.
Istraživanja pokazuju da jabučni ocat uravnotežuje apetit, pojačava osjećaj sitosti i smanjuje želju za dodatnom hranom.
Ocat čini dijete manje stresnima jer istovremeno daje energiju i čisti organizam.
Za snižavanje krvnog tlaka pijte jednu žličicu jabučnog octa i jednu žličicu meda u čaši vode dvaput dnevno.
Med i jabučni ocat bogati su kalijem, koji regulira razinu natrija u krvi, normalizirajući krvni tlak. Sadrže i magnezij koji smanjuje pritisak na krvne stijenke.
Blaži oblik hemoroida nekoliko puta dnevno namažite čistim jabučnim octom.
Na varikozne vene ujutro i navečer nanosite obloge od čistog jabučnog octa.
Za ublažavanje krvarenja iz nosa u nosnice stavite vaticu natopljenu jabučnim octom i legnite. Od octa će krvarenje prije proći.
Zbog bogatog mineralnog sastava, jabučni ocat pomaže u održavanju zdravlja kostiju i borbi protiv osteoporoze.
Kod artritisa masirajte bolne zglobove mješavinom od 125 ml jabučnog octa i 60 ml maslinovog ulja, te pijte razrijeđeni ocat prije svakog obroka.
Kod gihta promiješajte dvije žličice jabučnog octa i dvije žličice meda u čaši vode i pijte triput dnevno prije obroka.
Na oboljelim mjestima držite obloge od čistog octa, minimalno 15 minuta.
Tonik s medom izvrstan je za mišićne grčeve i grčeve u nogama.
Akne i masnu kožu nekoliko puta dnevno mažite mješavinom od dvije žlice jabučnog octa i 30 ml vode.
Staračke pjege jednom dnevno mažite mješavinom od jedne žlice jabučnog octa, jedne žličice soka od luka i 30 ml vode. Mrlje bi trebale izblijedjeti za dva tjedna.
Gljivice na noktima ili atletsko stopalo močite dvaput dnevno u jednakom omjeru jabučnog octa i vode.
Nanosite čisti jabučni ocat na oboljela mjesta nekoliko puta dnevno i prije spavanja.
Kod žuljeva i kurjeg oka namočite noge u toploj vodi. Zatim istrljajte tvrda mjesta kamenom, stavite oblog od jabučnog octa te povežite. Ponovite sljedeće jutro.
Na oteklinama ili površinskim opekotinama držite oblog od čistog jabučnog octa jedan sat. Djelovat će brže nego led.
Pelenski osip, lišajeve ili ekceme mažite jednakim omjerom jabučnog octa i vode. To će eliminirati gljivice i bakterije koje ga uzrokuju.
Mješavinu od 1 dcl octa i 2 dcl vode možete koristiti umjesto regeneratora za sjaj kose i uklanjanje različitih nečistoća te lakše raščešljavanje.
Kod noćnog kašlja poprskajte jastučnicu na kojoj spavate jabučnim octom.
Ako patite od astme, pijte tonik i stavljajte obloge od jabučnog octa na zapešća.
Za nesanicu, pomiješajte žlicu jabučnog octa sa šalicom meda. Pojedite jednu žlicu, a ako ne djeluje, za jedan sat ponovite. Ovo će vam omogućiti dulji i kvalitetniji san.
Iako neke vrste octa mogu pogoršati gljivice zbog prisustva kvasca, ovdje to nije slučaj, pa jabučni ocat pomaže u liječenju gljivičnih infekcija, poput kandide.
Ispirite spolne organe razrijeđenom otopinom jabučnog octa i pijte tonik jer sprečava rast gljivica i bakterija.
To će spriječiti stvaranje i rast žučnih kamenaca.
Dovoljno je da jednom dnevno njime prebrišete pazuha.
Da biste spriječili znojenje stopala, dva do triput tjedno močite ih u kupki sa 75 ml jabučnog octa.
Zato svaki dan pojedite jabuku i popijte tonik od jabučnog octa.
Ovo su samo neke od bolesti kod kojih jabučni ocat može pomoći. Najbolji način da iskoristite ljekovitost jabučnog octa je da svaki dan natašte popijete njegov tonik.
Iscijedite sok iz jabuka i ulijte ga u bocu sa širokim grlom tako da napunite dvije trećine boce. Pokrijte tanjurićem tako da sa strane može ulaziti zrak. Promiješajte tri do četiri puta na dan.
Nakon par dana počet će se pjeniti, ali neka vas to ne brine.
Kada se pročisti, držite ga oko tri mjeseca na hladnom i tamnom mjestu. Promiješajte jednom dnevno.
Nakon tri mjeseca procijedite ga kroz gazu u boce. Jabučni ocat čuvajte u hladnjaku.
Smršavite, uklonite kolesterol i izliječite bolesti

Jabučni ocat u sastavu ima 19 od 22 važna minerala za rast, obnavljanje i održavanje organizma: kalij, natrij, magnezij, kalcij, bor, fosfor, sumpor, željezo, fluor. Uz to sadrži vitamine C, E, A, B1, B2, B6, betakaroten, bioflavonoide, pektin, jabučnu i octenu kiselinu.
Kako napraviti tonik od jabučnog octa
Standardni recept za tonik upućuje da miješate 2-3 žličice jabučnog octa u 30 ml vode. Jabučni ocat trebate razrijediti jer može oštetiti zubnu caklinu.Ne zaboravite – da biste iskoristili sve njegove prednosti, koristite sirovi, nefiltrirani, nepasterizirani jabučni ocat, koji sadrži žive tvari i enzime. I uvijek ga promućkajte prije upotrebe.
Za mršavljenje, protiv dijabetesa i povrata kiseline iz želuca
Konzumacija tonika prije obroka pomaže kod dijabetesa, potiče probavu, kontrolira apetit i potiče mršavljenje. Naime, jabučni ocat snižava glikemijski indeks namirnica, poboljšava inzulinsku rezistenciju i omogućava kontrolu dijabetesa tipa 2.Octena kiselina u jabučnom octu sprečava odlazak hidroklorne kiseline iz želuca. Tako se hrana lakše probavlja bez pojave refluksa, nadutosti i plinova, a ujedno liječi zatvor i proljev.
Istraživanja pokazuju da jabučni ocat uravnotežuje apetit, pojačava osjećaj sitosti i smanjuje želju za dodatnom hranom.
Ocat čini dijete manje stresnima jer istovremeno daje energiju i čisti organizam.
Krvožilni sustav
Želite li smanjiti kolesterol, dnevno uzimajte 15 ml jabučnog octa. Vjeruje se da pektin apsorbira masti i kolesterol, te ih tako eliminira iz organizma, a aminokiseline iz octa neutraliziraju loši LDL kolesterol.Za snižavanje krvnog tlaka pijte jednu žličicu jabučnog octa i jednu žličicu meda u čaši vode dvaput dnevno.
Med i jabučni ocat bogati su kalijem, koji regulira razinu natrija u krvi, normalizirajući krvni tlak. Sadrže i magnezij koji smanjuje pritisak na krvne stijenke.
Blaži oblik hemoroida nekoliko puta dnevno namažite čistim jabučnim octom.
Na varikozne vene ujutro i navečer nanosite obloge od čistog jabučnog octa.
Za ublažavanje krvarenja iz nosa u nosnice stavite vaticu natopljenu jabučnim octom i legnite. Od octa će krvarenje prije proći.
Zdravlje kostiju i zglobova
Iako je kiselog okusa, jabučni ocat, zapravo, alkalizira organizam i odlično djeluje na giht i artritis. Smanjuje bol, uklanja ukočenost zglobova i eliminira višak tekućine.Zbog bogatog mineralnog sastava, jabučni ocat pomaže u održavanju zdravlja kostiju i borbi protiv osteoporoze.
Kod artritisa masirajte bolne zglobove mješavinom od 125 ml jabučnog octa i 60 ml maslinovog ulja, te pijte razrijeđeni ocat prije svakog obroka.
Kod gihta promiješajte dvije žličice jabučnog octa i dvije žličice meda u čaši vode i pijte triput dnevno prije obroka.
Na oboljelim mjestima držite obloge od čistog octa, minimalno 15 minuta.
Tonik s medom izvrstan je za mišićne grčeve i grčeve u nogama.
Kožne tegobe
Jabučni ocat potiče staničnu izgradnju kože i vezivnog tkiva. Zbog toga ga možete koristiti u službi ljepote i zdravlja kože, kose i noktiju.Akne i masnu kožu nekoliko puta dnevno mažite mješavinom od dvije žlice jabučnog octa i 30 ml vode.
Staračke pjege jednom dnevno mažite mješavinom od jedne žlice jabučnog octa, jedne žličice soka od luka i 30 ml vode. Mrlje bi trebale izblijedjeti za dva tjedna.
Gljivice na noktima ili atletsko stopalo močite dvaput dnevno u jednakom omjeru jabučnog octa i vode.
Nanosite čisti jabučni ocat na oboljela mjesta nekoliko puta dnevno i prije spavanja.
Kod žuljeva i kurjeg oka namočite noge u toploj vodi. Zatim istrljajte tvrda mjesta kamenom, stavite oblog od jabučnog octa te povežite. Ponovite sljedeće jutro.
Na oteklinama ili površinskim opekotinama držite oblog od čistog jabučnog octa jedan sat. Djelovat će brže nego led.
Pelenski osip, lišajeve ili ekceme mažite jednakim omjerom jabučnog octa i vode. To će eliminirati gljivice i bakterije koje ga uzrokuju.
A kako skladištiti jabuke?
Znali ste da ubrane jabuke dišu? Iz zraka apsorbiraju kisik, a ispuštaju ugljikov dioksid, kao i vodu. Zbog toga, što je toplija okolina, one će prije dehidrirati i smežurati se. Imajte na umu da jabuke apsorbiraju mirise iz svoje okoline. Zato je najbolje uskladištiti ih zasebno na temperaturi od oko 5 stupnjeva.
Čuvate li jabuke u podrumu zajedno s krumpirima, jabuke će donekle izgubiti svjež okus. Osim toga, različite sorte treba držati odvojeno. I najbolje je svaku jabuku umotati u papir. Time se usporava dehidracija i zaštićene su od susjednih, natrulih jabuka.
Njega kose i tjemena
Za uklanjanje prhuti, natopite tjeme i kosu s čistim jabučnim octom i pustite da odstoji pola sata, a zatim isperite.Mješavinu od 1 dcl octa i 2 dcl vode možete koristiti umjesto regeneratora za sjaj kose i uklanjanje različitih nečistoća te lakše raščešljavanje.
Dišne tegobe
Na prve znakove prehlade uzimajte žličicu jabučnog octa s vodom nekoliko puta dnevno.Kod noćnog kašlja poprskajte jastučnicu na kojoj spavate jabučnim octom.
Ako patite od astme, pijte tonik i stavljajte obloge od jabučnog octa na zapešća.
Glavobolja i nesanica
Boli li vas glava, osim pijenja tonika, dodajte dvije žličice jabučnog octa u bočicu s vodom i inhalirajte pet minuta.Za nesanicu, pomiješajte žlicu jabučnog octa sa šalicom meda. Pojedite jednu žlicu, a ako ne djeluje, za jedan sat ponovite. Ovo će vam omogućiti dulji i kvalitetniji san.
Ženske tegobe
Ako imate bolnu i obilnu menstruaciju ili trudničke mučnine, popijte tonik ujutro, a kod valunga i noćnog znojenja pijte ga i navečer.Iako neke vrste octa mogu pogoršati gljivice zbog prisustva kvasca, ovdje to nije slučaj, pa jabučni ocat pomaže u liječenju gljivičnih infekcija, poput kandide.
Ispirite spolne organe razrijeđenom otopinom jabučnog octa i pijte tonik jer sprečava rast gljivica i bakterija.
Žučni kamenci
Pijte tonik od jabučnog octa i vode prije obroka zajedno s 2 dcl prirodnog nefiltriranog jabučnog soka.To će spriječiti stvaranje i rast žučnih kamenaca.

Neugodni mirisi
Jabučni ocat djeluje kao prirodni dezodorans jer uništava bakterije.Dovoljno je da jednom dnevno njime prebrišete pazuha.
Da biste spriječili znojenje stopala, dva do triput tjedno močite ih u kupki sa 75 ml jabučnog octa.
Prevencija raka
Jabuke i jabučni ocat obiluju tvarima koje djeluju antikancerogeno – snažnim antioksidansom betakarotenom, polifenolima, flavonoidima i pektinom, koji na sebe veže kancerogene tvari i izbacuje ih iz organizma.Zato svaki dan pojedite jabuku i popijte tonik od jabučnog octa.
Ovo su samo neke od bolesti kod kojih jabučni ocat može pomoći. Najbolji način da iskoristite ljekovitost jabučnog octa je da svaki dan natašte popijete njegov tonik.
Kako napraviti jabučni ocat
Recept:Iscijedite sok iz jabuka i ulijte ga u bocu sa širokim grlom tako da napunite dvije trećine boce. Pokrijte tanjurićem tako da sa strane može ulaziti zrak. Promiješajte tri do četiri puta na dan.
Nakon par dana počet će se pjeniti, ali neka vas to ne brine.
Kada se pročisti, držite ga oko tri mjeseca na hladnom i tamnom mjestu. Promiješajte jednom dnevno.
Nakon tri mjeseca procijedite ga kroz gazu u boce. Jabučni ocat čuvajte u hladnjaku.
srijeda, 12. prosinca 2012.
Metallica - Nothing Else Matters , Via del Corso
“Gotovo svaki covek nosi svoju tajnu.” To ne mora biti netacno mada je malo romanticno kazano. Mozda zaista svaki od nas nosi tako neku tajnu. Necija je manja, necija veca, dublja po smislu i vaznija, necija beznacajnija, a necija kao i da ne postoji. Neko svoju tajnu cuva bolje, neko gore, neko apsolutno i potpuno. I kad bismo umeli tumaciti izraz ljudskog lica, stvarni a skriveni smisao covekovih reci i pokreta, otkrili bismo dosta cudesno lepih i neverovatno strasnih stvari o kojima nasa mudrost i ne sluti, o kojima nikad ne govorimo i ne pisemo. I znali bismo vise, bar nesto vise, nego sto znamo o coveku i njegovim putevima i bespucima."
DAVORKA I NJEN SVIJET
Moje vrijeme 12.12.2012.
DAVORKA I NJEN SVIJET
Vi umijete da računate vrijeme. Ja ne umijem. U početku, zato što sam osjetila da sam ista; kasnije, zato što sam osjetila da sam drugačija. Izmedju prije i poslije, izgubila sam zauvijek svoje vrijeme. Računaju ga samo oni koji ničega ne mogu da se sjete i koji ništa ne mogu da zamisle."
Vi umijete da računate vrijeme. Ja ne umijem. U početku, zato što sam osjetila da sam ista; kasnije, zato što sam osjetila da sam drugačija. Izmedju prije i poslije, izgubila sam zauvijek svoje vrijeme. Računaju ga samo oni koji ničega ne mogu da se sjete i koji ništa ne mogu da zamisle."
nedjelja, 9. prosinca 2012.
Čakre – transformatori energije
DAVORKA I NJEN SVIJET
Sve oko nas, pa tako i mi, stvoreno je od energije. Sve što nas okružuje, što vidimo i ne vidimo je energija.

Energija titra na različitim frekvencijama, i tada tvori određeni oblik. Čakre u našem tijelu predstavljaju transformatore energije koji naše tijelo spajaju sa univerzalnom energijom, te nas tako dovode do stanja mira, blagostanja, ravnoteže, sreće…
Čakre su energetska središta, transformatori energije, koji naše tijelo povezuju s univerzalnom svemirskom energijom (ta svemirska energija u različitim kulturama nosi različita imena: či prana, orgon.). One tu energiju usisavaju, dijele na sastavne dijelove i po energetskim kanalima ili nadijima šalju u žlijezde s unutrašnjim lučenjem, živce i krv.
Postoji više čakri. Najčešće govorimo o sedam glavnih čakri koje su smještene u sredini tijela, a raspoređene su odozdo prema gore – od trtice do glave – tako da svaka iduća podrazumijeva višu razinu postojanja. Čakre su povezane s živčanim centrima kralježnice i djeluju na zdravlje materijalnog tijela i duha. Svaka od sedam čakri napaja važne organe u materijalnom tijelu, te je povezana s njoj odgovarajućim organima, žlijezdama i spletovima živaca.
Kada su čakre blokirane, protok energije je slab i tada se javljaju bolesti. Za zdravlje čovjekovog materijalnog tijela bitan je nesmetan protok energije. Svaka čakra ima svoju prednju i stražnju stranu. Čakre su zapravo stožasti vrtlozi koji metaboliziraju energiju tako da se vrte velikom brzinom, a boja čakre ovisi o frekvenciji energije.
PRVA ČAKRA (KORIJENSKA)
nalazi se između anusa i genitalija, crvene je boje. Ta čakra utječe na volju za životom i vitalnost, pomaže nam u našem razvoju na ovom svijetu. Blokada ove čakre manifestira se kao manjak samopouzdanja, povećava strahove, fobije, umor tjelesni i mentalni, slabokrvnost.
DRUGA ČAKRA (SAKRALNA)
nalazi se tri-četiri prsta ispod pupka, narančaste je boje. Ta čakra utječe na seksualnu razvijenost, kreativnost, osjećaje. Blokada ove čakre manifestira se kroz smanjenu seksualnu želju, probleme u reproduktivnim organima, smanjenu sposobnost učenja i zapažanja, razdraživost.
TREĆA ČAKRA (SOLARNI PLEKSUS)
nalazi se u predjelu želuca, žute je boje. Ta čakra utječe na zadovoljstvo, duhovnu mudrost, svjest o univerzalnosti života. Blokada ove čakre manifestira se kroz sebičnost, manipuliranje, tjeskobu, osjećaju manje vrijednosti, uzrokuje probleme sa čirem na želucu, poteškoće s jetrom, probavom, šećernom bolesti, anoreksijom i bulimijom.
ČETVRTA ČAKRA (SRČANA)
nalazi se u predjelu srca, zelene i ružičaste je boje. Ta čakra utječe na ljubav, kako prema ljudima tako i prema stvarima i životu. Ima važnu ulogu u imunološkom sustavu. Blokada ove čakre dovodi do problema sa srcem, poteškoće s plučima, astmom, alergijama.
PETA ČAKRA (GRLENA)
nalazi se u području grla, plave je boje. Ta čakra utječe na grlo, rad štitnjače, te probavni trakt. Blokada ove čakre manifestira se u poremećaju izražavanja osjećaja i emocija, izaziva tremu, nesigurnost i povučenost, rak grla i probleme s glasnicama.
ŠESTA ČAKRA (TREĆE OKO)
nalazi se u području čela, cca 2 cm iznad obrva na sredini čela, indigo plave je boje. Ta čakra utječe na mali mozak, nos, uši, živčani sustav, lijevo oko, povezana je sa hipofizom. Utječe na razmišljanje, vizualizaciju, intuiciju, sjećanje. Blokada ove čakre može utjecati na predodžbu stvarnosti, negativan pogled na svijet, neostvarivanje zamisli, poteškoće sa sinusima, glavobolje i migrene, poteškoće s očima, potištenost, šizofreniju, tumore na mozgu.
SEDMA ČAKRA (KRUNSKA)
nalazi se na vrhu naše glave, ljubičaste je boje. Ta čakra utječe na naš um, znanje, mozak, desno oko, mišiće, kvalitetu kože. Kroz ovu čakru direktno komuniciramo sa višim JA i u direktnoj smo vezi sa energijom iz svemira. Blokada ove čakre uzrokuje pomanjkanje samopouzdanja, strah od razvoja i upoznavanja samog sebe, te osjećaj da nam je život besmislen. To može dovesti do problema živčanog sustava, raka kostiju, genetskih smetnji.

Otvaranje čakri je zapravo vrlo jednostavno, bitna je koncentracija i vizualizacija. Najjednostavnija vježba za otvaranje neke čakre je da sjednete u ugodan položaj, ispravnih leđa. Zatvorite oči, zamislite određenu čakru, te vizualizirajte kako se njezina prednja strana okreće u smjeru kazaljke na satu, njezina stražnja strana također u smjeru kazaljke na satu, ali se u odnosu jedna na drugu vrte suprotno.
Možda sam vas zbunio, ali zamislite to ovako: ako vas netko promatra od naprijed, on vidi vašu prednju čakru kako se vrti u smjeru kazaljke na satu. Ukoliko vas promatra sa leđa vidi vašu stražnju čakru također u smjeru kazaljke na satu. Ali ako ćete si to vizualizirati shvatit ćete da se vrte u suprotnim smjerovima gledano sa strane.
Kada se čakra počne otvarati osjetit ćete razne osjećaje u tom predjelu, ugodne osjećaje, koji će se vremenom povećavati. Kada otvorite sve čakre preplaviti će vas osjećaj sreće I blagostanja. Imajte na umu da večina ljudi svoje čakre drži zatvorenima tj u blokadi, te da će vam trebati vremena da se čakre potpuno otvore.
Slobodno vježbajte svaki dan, kada god vam se pruži prilika. Nađite mjesto koje je mirno, da vam nitko ne smeta, probajte meditirati i vizualizirati energiju koja ulazi i izlazi iz vašeg tijela. Vrlo brzo ćete početi primjećivati rezultate koji će vam popraviti kvalitetu života, približiti vas sreći i spoznaji vašeg pravog JA.

E SAD ONO BITNIJE: KAKO NAM SILE ZLA I TAME NAPADAJU ČAKRE.
Prvo da kažem: kad bi čovjek otvorijo sve čakre, on bi mogao pomicat stvari umom(telekineza), mogao bi razgovarat mislim(telepatija), gledati na daljinu(remote viewing) i još puno toga, jer smo mi superijorna bića kakve je Bog stvorija, i sile zla i tame znaju za to i služu se svoim metodama kako da nas blokiraju
Ja bi se osvrnija na pet čakri koje sam dobro izučija(čitanje knjiga i dokumentarnih filmova)
I neka uvijek oko vas budu sunce na nebu i zelenilo na zemlji. Potpuno su besplatni i neće manipulirati sa vama ko što ljudski "gurui" čine. Ko vam naplaćuje duhovnost čuvajte ga se. Besplatno primiste i besplatno dajte temelj je zdrave duhovnosti.
To je to dragi čitatelji i pokušajte viježbat svoje čakre ispravno(odbacite materijalno) uzmite samo ono što vam je najnužnije.
To je to dragi čitatelji i pokušajte viježbat svoje čakre ispravno(odbacite materijalno) uzmite samo o
Čakre – transformatori energije

Energija titra na različitim frekvencijama, i tada tvori određeni oblik. Čakre u našem tijelu predstavljaju transformatore energije koji naše tijelo spajaju sa univerzalnom energijom, te nas tako dovode do stanja mira, blagostanja, ravnoteže, sreće…
Čakre su energetska središta, transformatori energije, koji naše tijelo povezuju s univerzalnom svemirskom energijom (ta svemirska energija u različitim kulturama nosi različita imena: či prana, orgon.). One tu energiju usisavaju, dijele na sastavne dijelove i po energetskim kanalima ili nadijima šalju u žlijezde s unutrašnjim lučenjem, živce i krv.
Postoji više čakri. Najčešće govorimo o sedam glavnih čakri koje su smještene u sredini tijela, a raspoređene su odozdo prema gore – od trtice do glave – tako da svaka iduća podrazumijeva višu razinu postojanja. Čakre su povezane s živčanim centrima kralježnice i djeluju na zdravlje materijalnog tijela i duha. Svaka od sedam čakri napaja važne organe u materijalnom tijelu, te je povezana s njoj odgovarajućim organima, žlijezdama i spletovima živaca.
Kada su čakre blokirane, protok energije je slab i tada se javljaju bolesti. Za zdravlje čovjekovog materijalnog tijela bitan je nesmetan protok energije. Svaka čakra ima svoju prednju i stražnju stranu. Čakre su zapravo stožasti vrtlozi koji metaboliziraju energiju tako da se vrte velikom brzinom, a boja čakre ovisi o frekvenciji energije.
PRVA ČAKRA (KORIJENSKA)
nalazi se između anusa i genitalija, crvene je boje. Ta čakra utječe na volju za životom i vitalnost, pomaže nam u našem razvoju na ovom svijetu. Blokada ove čakre manifestira se kao manjak samopouzdanja, povećava strahove, fobije, umor tjelesni i mentalni, slabokrvnost.
DRUGA ČAKRA (SAKRALNA)
nalazi se tri-četiri prsta ispod pupka, narančaste je boje. Ta čakra utječe na seksualnu razvijenost, kreativnost, osjećaje. Blokada ove čakre manifestira se kroz smanjenu seksualnu želju, probleme u reproduktivnim organima, smanjenu sposobnost učenja i zapažanja, razdraživost.
TREĆA ČAKRA (SOLARNI PLEKSUS)
nalazi se u predjelu želuca, žute je boje. Ta čakra utječe na zadovoljstvo, duhovnu mudrost, svjest o univerzalnosti života. Blokada ove čakre manifestira se kroz sebičnost, manipuliranje, tjeskobu, osjećaju manje vrijednosti, uzrokuje probleme sa čirem na želucu, poteškoće s jetrom, probavom, šećernom bolesti, anoreksijom i bulimijom.
ČETVRTA ČAKRA (SRČANA)
nalazi se u predjelu srca, zelene i ružičaste je boje. Ta čakra utječe na ljubav, kako prema ljudima tako i prema stvarima i životu. Ima važnu ulogu u imunološkom sustavu. Blokada ove čakre dovodi do problema sa srcem, poteškoće s plučima, astmom, alergijama.
PETA ČAKRA (GRLENA)
nalazi se u području grla, plave je boje. Ta čakra utječe na grlo, rad štitnjače, te probavni trakt. Blokada ove čakre manifestira se u poremećaju izražavanja osjećaja i emocija, izaziva tremu, nesigurnost i povučenost, rak grla i probleme s glasnicama.
ŠESTA ČAKRA (TREĆE OKO)
nalazi se u području čela, cca 2 cm iznad obrva na sredini čela, indigo plave je boje. Ta čakra utječe na mali mozak, nos, uši, živčani sustav, lijevo oko, povezana je sa hipofizom. Utječe na razmišljanje, vizualizaciju, intuiciju, sjećanje. Blokada ove čakre može utjecati na predodžbu stvarnosti, negativan pogled na svijet, neostvarivanje zamisli, poteškoće sa sinusima, glavobolje i migrene, poteškoće s očima, potištenost, šizofreniju, tumore na mozgu.
SEDMA ČAKRA (KRUNSKA)
nalazi se na vrhu naše glave, ljubičaste je boje. Ta čakra utječe na naš um, znanje, mozak, desno oko, mišiće, kvalitetu kože. Kroz ovu čakru direktno komuniciramo sa višim JA i u direktnoj smo vezi sa energijom iz svemira. Blokada ove čakre uzrokuje pomanjkanje samopouzdanja, strah od razvoja i upoznavanja samog sebe, te osjećaj da nam je život besmislen. To može dovesti do problema živčanog sustava, raka kostiju, genetskih smetnji.

Otvaranje čakri je zapravo vrlo jednostavno, bitna je koncentracija i vizualizacija. Najjednostavnija vježba za otvaranje neke čakre je da sjednete u ugodan položaj, ispravnih leđa. Zatvorite oči, zamislite određenu čakru, te vizualizirajte kako se njezina prednja strana okreće u smjeru kazaljke na satu, njezina stražnja strana također u smjeru kazaljke na satu, ali se u odnosu jedna na drugu vrte suprotno.
Možda sam vas zbunio, ali zamislite to ovako: ako vas netko promatra od naprijed, on vidi vašu prednju čakru kako se vrti u smjeru kazaljke na satu. Ukoliko vas promatra sa leđa vidi vašu stražnju čakru također u smjeru kazaljke na satu. Ali ako ćete si to vizualizirati shvatit ćete da se vrte u suprotnim smjerovima gledano sa strane.
Kada se čakra počne otvarati osjetit ćete razne osjećaje u tom predjelu, ugodne osjećaje, koji će se vremenom povećavati. Kada otvorite sve čakre preplaviti će vas osjećaj sreće I blagostanja. Imajte na umu da večina ljudi svoje čakre drži zatvorenima tj u blokadi, te da će vam trebati vremena da se čakre potpuno otvore.
Slobodno vježbajte svaki dan, kada god vam se pruži prilika. Nađite mjesto koje je mirno, da vam nitko ne smeta, probajte meditirati i vizualizirati energiju koja ulazi i izlazi iz vašeg tijela. Vrlo brzo ćete početi primjećivati rezultate koji će vam popraviti kvalitetu života, približiti vas sreći i spoznaji vašeg pravog JA.

E SAD ONO BITNIJE: KAKO NAM SILE ZLA I TAME NAPADAJU ČAKRE.
Prvo da kažem: kad bi čovjek otvorijo sve čakre, on bi mogao pomicat stvari umom(telekineza), mogao bi razgovarat mislim(telepatija), gledati na daljinu(remote viewing) i još puno toga, jer smo mi superijorna bića kakve je Bog stvorija, i sile zla i tame znaju za to i služu se svoim metodama kako da nas blokiraju
Ja bi se osvrnija na pet čakri koje sam dobro izučija(čitanje knjiga i dokumentarnih filmova)
I neka uvijek oko vas budu sunce na nebu i zelenilo na zemlji. Potpuno su besplatni i neće manipulirati sa vama ko što ljudski "gurui" čine. Ko vam naplaćuje duhovnost čuvajte ga se. Besplatno primiste i besplatno dajte temelj je zdrave duhovnosti.
To je to dragi čitatelji i pokušajte viježbat svoje čakre ispravno(odbacite materijalno) uzmite samo ono što vam je najnužnije.
To je to dragi čitatelji i pokušajte viježbat svoje čakre ispravno(odbacite materijalno) uzmite samo o
Nebeski labirinti
DAVORKA I NJEN SVIJET
Nebeski labirinti
Ovaj tekst upoznaje čitatelja s osnovnim pojmom
labirinta, njegovom poviješću, kao i sa nešto suvremenom primjenom. Nije
namjera ulaziti previše u simboliku labirinta kakva je danas poznata
(ili bolje reći nepoznata), niti objašnjavati teorije koje postoje o
tome. Zainteresiranom čitatelju na raspolaganju stoji internet, a onima
željnim dubljih i potpunijih informacija o tome preporučuju se dvije
knjige, i to Kroz labirint, Hermanna Kerna (Through the Labyrinth, Prestel, Munich-London-New york, 2000.) i Postanak i geometrija labirinta, Patricka Conty-a (The Genesis and Geometry of the Labyrinth, Inner Traditions, Rochester, Vermont, 2002.)
Bez
obzira na sva tumačenja naravi i svrhe labirinta, u drugom dijelu
knjige iznosi se potpuno i detaljno znanje o devet osnovnih labirinata.
Kao što će čitatelj vidjeti, to je znanje jedinstveno i posebno, te se
ne oslanja na postojeća tumačenja koja su, usprkos priličnom broju
knjiga napisanih o tome, složna jedino u tvrdnji da su podrijetlo,
namjena i svrha labirinta nepoznati ili u najmanju ruku nejasni.
Riječ i pojam "labirint"
Labirint je riječ koja po svemu sudeći vuče podrijetlo iz pre-grčkih jezika, posebice zaboravljenog i izgubljenog jezika naroda Krete. Grci su čuli i prihvatili izraz labris koji se odnosio na "dvostruku sjekiru", čest simbol na Kreti. No, postoje indicije (Gimbutas) koje ukazuju da simbol dvostruke sjekire zapravo predstavlja leptirova krila te da ukazuje na evolucijsku preobrazbu, što je prilično sukladno simbolici labirinta.
Labris je dakle simbol, a grčki nastavak inthos ukazuje na mjesto gdje se on nalazi. Kad su izgovorili labirint(os) drevni Grci su vjerojatno mislili na palaču u Knososu, obilježavajući je kao mjesto gdje se nalazi "simbol leptirovih krila".
No,
u samom Knososu, koliko god on bio složena građevina, nije nikada nađen
trag strukture koja bi nalikovala labirintu, odnosno one koje je
proslavila "Kretski labirint" – crtež na Kretskim novčićima. Mit o
Minutauru, polu-čovjeku polu-biku koji je obitavao u središtu labirinta,
a kojem su žrtvovane djevice, također je golicao maštu istraživača koji
su bili uvjereni u postojanje labirinta kao građevine. Neki tvrde da je
ona nestala u jednom od mnogobrojnih potresa, a mitska priča o strašnom
čudovištu u središtu složene građevine zadržala se i dan danas pa se
snažno povezuje s pojmom labirinta. Uslijed toga, prosječan čovjek prema
izrazu labirint ima negativan stav, odnosno najčešće asocijacija je
"mračno mjesto, skriveno; mjesto u kojem se čovjek lako izgubi i
nastrada".
Zapravo, možda je glavni krivac za utisak o labirintu u kolektivnoj svijesti grčki filozof Platon. On je prvi upotrijebio taj zraz prenoseći jedan Sokratov dijalog (Euthydemus).
Prateći logičke argumente, misliocima se učinilo da su riješili stvar i da su se približili kraju, a zatim su se - "kao da su pali u labirint" - ponovo našli na početku rasprave!
Dakle, labirint jest nešto zbunjujuće, ali njegov kraj ne zavrašava u utrobi nekog čudovišta, već na početku, na mjestu s kojeg se krenulo.
Izraz labirint je upotrebljen u određenom smislu kao analogija za nešto zbunjujuće, nešto nejasno i nepoznato, te nešto što nas vraća na početak umjesto da nas dovodi do nekog drugog mjesta.
No, najčešća pogreška, koju je potrebno ispraviti, jest stav prema labirintu kao mjestu s mnogo izbora, stazi koja iznenada završava u sljepim rukavcima ili građevini iz koje je iznimno teško pronaći put prema izlazu.
Na nesreću, u hrvatskom jeziku koristi se ista riječ za strukturu u kojoj se lako izgubiti te za pravi labirint. U engleskom to nije tako jer postoji riječ maze koja bi se kod nas prevela kao zagubilište, a postoji i riječ labyrinth koja, naravno, znači labirint.
Da bi razlika postala jasna, pokušajmo odrediti što je to zapravo labirint.
Definicija labirinta
Da bi labirint bio labirint moraju biti zadovoljeni sljedeći elementi, i to da ima jedan ulaz, stazu koja vijuga ili više puta skreće, nepostojanje raskršća, nepostojanje sljepih ulica, jedno središte, ista staza vodi do izlaza, te izlaz je zapravo ulaz.
Ukoliko razmislite o tim elementima, brzo ćete uočiti činjenicu da se u labirintu ne možete izgubiti! Sve što osoba koja hoda labirintom mora činiti jest hodati. Ukoliko se ne okrene i ne krene natrag, doći će do središta. Tamo slijedi okret i vraćanje istim putem natrag.
Labirint je doista složena i zbunjujuća struktura, ali nije zagubilište. Na žalost, malo ljudi zna za ovu razliku, pa stoga u općoj uporabi ostaje platonijanska uporaba labirinta kao sinonima za zbunjenost i izgubljenost.
Koliko god zagubilišta mogu biti zabavna i simpatična, ona nisu labirinti. I dok zagubilišta simboliziraju proces odlučivanja i donošenja odluka te potiču um (a i tijelo, ako su odgovarajuće veličine) na snalaženje, labirinti su istinski obrasci moći koji djeluju na mnogo dubljoj razini od logike i snalaženja.
Drevna zagonetka
Vratimo se na trenutak na stare Grke i njihovo poimanje labirinta. Mit o Minotauru u središtu strukture zvane labirint, legenda o Arijadni koja je Tezeju dala klupko vune kad je ušao u labirint (da bi se mogao sretno vratiti), a na posljetku i činjenica da su konstruktor labirinta, mudri Dedal i njegov sin Ikar bili zatočeni u njemu, u našem kolektivnom umu stvara sasvim drugačiju sliku od one koju labiritni u izvrnom smislu vjerojatno imaju.
No,
Grke je labirint zbunjivao i vjerojatno su ga poistovjetili s mnogim
njima nepoznatim ili neprihvatljivim stvarima koje su uočavali unutar
mnogo starije i drugačije Kretske kulture. Tako postoje kontradiktorni
izvještaji o podrijetlu labirinta. Homer je u Ilijadi opisao Ahilejev
štit na kojem je bio ucrtan labirint. Tamo se međutim tvrdi da je to
obrazac plesnog podija napravljen za Arijadnu. Postoje i druge naznake
da labirint nikad nije bio građevina, posebice ne mračna i opasna, već
da se radilo o plesnom obrascu. On je bio toliko složen da su ga krećani
ponekad ucrtavali na tlo ne bi li plesačicama i plesačima olakšali
snalaženje.
No, ni takav plesni podij nije pronađen u Knososu, tako da povezanost Krete i labirinta, osim u samoj riječi koja je postala univerzalna, ostaje samo preko novčića na kojima su s jedne i s druge strane bili ucrtani labirinti. Takav oblik labirinta naziva se klasični ili kretski labirint, te jedan od najpoznatijih oblika labirinata koji se pojavljuju u ljudskoj povijesti.
Prije nego načinimo kratki pregled pojavljivanja labirinata u svim krajevima svijeta, dobro je reći i to da je jedno od kretskih pisama, takozvani Linear B, djelomično odgonetnuto, a na jednoj od tablica spominje se Gospodarica Labirinta ili Ljubavnica Labirinta kojoj se daje "toliko meda koliko svim ostalim bogovima zajedno". Ova kratka napomena ukazuje na činjenicu da je labirint za stare krećane imao i duhovno odnosno čak religiozno značenje. Očigledno je da, čak i ako se radilo o plesnom obrascu, on nije bio bez dubljeg, gotovo svetog značaja.
Iako
neki tvrde da je zamisao i pojam labirinta star "samo" četiri do pet
tisuća godina, mnogo je vjerojatnije da on prati čovječanstvo mnogo
dulje od toga. No, kao što to obično biva, što idemo dalje u prošlost to
dokazi postaju nejasniji, a tumačenja mogu poprimiti doista različite
oblike. Primjerice, neolitsko podrijetlo labirinta nije upitno. Naime,
neolit je bio vrijeme puno tajni. Tada su se razvile astronomija i
astrologija, mjerenje vremena i kozmičkih ritmova. Također, u neolitu se
nalaze začeci razumijevanja života i smrti, zamisli o reinkarnaciji, a
također i drugih duhovnih pa čak i tehničkih znanja (megaliti, izgradnja
astronomskih opservatorija i slično). Pitanje je da li je labirint kao
struktura postojao i ranije, u paleolitu, dakle prije dvanaest i više
tisuća godina. Za neke odgovor je negativan (jer, kako kažu, takve
pravilne strukture nisu bile od interesa tadašnjoj uglavnom nomadskoj
populaciji), a za neke pozitivan. Naime, iako materijalnih dokaza nema,
labirint nikada nije bio isključivo građevina (ili neki drugi
materijalni predmet, kao što su to megaliti, kameni blokovi ili
sklupture). Radi se o apstraktnoj zamisli, obrascu koji postoji u
svijesti a izražava se kroz pokret i ples. Nije nužno da on pronađe put
do konkretnog postojanja u materijalnom svijetu. Naposljetku, uz sve
mitove i legende, famozni labirint u Knososu nikad nije pronađen, iako
se kao zamisao proširio svijetom i izdržao udarce dugih tisućljeća. Zbog
toga je logično predpostaviti da su ljudi i u još ranijim vremenima od
neolitskog poznavali opće kozmičke zakonitosti, barem u rudimentarnom
obliku.
Oblici
slični labirintima pronađeni su u većini starih kultura na svim
kontinentima: keltskoj, majanskoj, grčkoj, kretskoj, indijanskoj,
indijskoj. Naravno, tumačanje univerzalnosti pojavljavinja labirinta je
različito. Dok jedni tvrde da je izvorni labirint kretski te da se
različitim putevim raširio svijetom, drugi tvrde da se radi o
univerzalnom obrascu koji je nastao u raznim kulturama svijeta koje su
bile neovisne jedan od druge. Ukoliko jest nastao na jednom mjestu,
najvjerojatnija točka rođenja je mediteranski bazen i kultura Stare
Europe. No, ako je to točno i ako se labirint s tog mjesta raširio
svijetom, to ne znači da u ovom ili onom obliku ta ista zamisao nije
postojala i u drugim tadašnjim neolitskim kulturama.
Neovisno od uporabe riječi labirint, strukture nalik njemu spominju se u najstarijim usmenim i pismenim predajama. Tako se u Mahabharati, najstarijem indijskom epu spominje smrtonosna vojna formacija sasvim nalik na labirint, koja se koristila na bojnom polju Kurukshetre. U Ramajani, drugom najpoznatijem indijskom epu, labirint je neosvojiva tvrđava demona Ravane koji je oteo Situ, Raminu ženu. Tantrička umjetnost poznaje jantre i mandale koje su vrlo nalik labirintima. U Egiptu postoji labirint pored jezera Moeris za kojeg se tvrdi da je neka vrst matrice koja odražava strukturu svemira. U Koreji postoji labirint nazvan pečat oceana. U njega je upisan tekst koji, prema legendi, objašnjava sve što postoji na ovome svijetu. Tihuanaco kalendar govori o strukturi vremena koja je poput labirinta.
Ako krenemo unaprijed od razdoblja Krete prema našem vremenu, pronaći ćemo labirinte u keltskim i skandinavskim motivima. Također, staro pleme Hopi iz Sjeverne Amerike poznavalo je labirint kao "kuću Sunca", a pleme Pima kao kuću Siuhii-a, mitksog junaka čiji tragovi su bili tako zbunjujućida ga nitko nikad nije mogao pronaći. U Indiji, u hramu Halebib u Mysore-u postoji slika strukture nalik labirintu koja predstavlja ćit ili svijest koja je izvor slika pomoću kojih "stvaramo" svoj svijet. Ona zapravo oslikava smrtonosnu formaciju koju je mudrac Drona mnogo ranije opisao u Mahabharati.
Na
zapadu, labirint se sačuvao u rimskim mozaicima, a kasnije je
integriran u srednjevjekovnu arhitekturu. Kršćanstvo ga je, začudo,
prešutno prihvatilo, pa je labirint postao nekom vrsto surogata za
hodoćašća. U nemogućnosti da odu do nekog svetog mjesta (Jeruzalema),
hodoćasnici su prolazili labirintom. Na taj način se i ne znajući
sačuvala ritualna funkcija labirinta kao dolaska do mjesta "svetosti" –
unutarnjeg središta svijesti. Najstariji postojeći kršćanski labirint je
onaj u bazilici Reparatus u Algeri-i u Španjolskoj. Potječe iz četvrtog
stoljeća naše ere. Vjerojatno je jedna od olakotnih okolnosti za
prihvaćanje labirinta kretskog tipa bila ta što on u svom središtu ima
križ, odnosno sjemeni oblik mu se može prikazati u obliku križa. Kasnije
su labirinti cvali u Europskim crkvama, posebice u Francuskoj.
Najpoznatiji kršćanski labirint je svakako onaj onaj u katedrali u
Chartresu čiji je kružni dizajn postao vrlo popularan te na neki način
postao simbolom kršćanskih labirinata. Osim Chatresa, tu su crkve u
Sensu, Poitiers-u, Bayeaux-u, Amiens-u i Rheims-u, te katedrale u Rimu.
U današnje vrijeme labirinti nisu samo u crkvama i svetištima, već i u prakovima, javnim prostorima i dvorištima privatnih kuća. Prihvaćeni su kao ukras i umjetnička djela, i kao da se nitko ne brine previše što o toj strukturi tako malo znamo.
Vjerojatno
je da tajna podrijetla labirinta neće biti tako brzo riješena. Usprkos
njegovoj univerzalnosti i prihvaćenosti u svim kulturama, o njemu se ne
zna mnogo. Ostao je vjeran svojoj simbolici – i dan danas zbunjuje
svojim oblicima, krivuljama, stazama, središtem, a opet, izgleda da je
danas prisutniji nego ikada. Tisuće i tisuće ljudi čule su za labirint,
hodaju njime i bez obzira što o njemu ništa ne znaju, uživaju u tanahnoj
slutnji moći i nejasnom osjećaju tajanstvenosti koju donosi njegova
nazočnost.
izvod iz knjige "Labirinti i njihove tajne", Adrian Predrag Kezele, 2007.
Primjena labirinta
Kroz labirinte se, naravno, može hodati. To je najvažnija i najsnažnija primjena i uporaba labirinata. Osim hodanja njime, labirint možete jednostavno nacrtati, pratiti njegove staze olovkom na papiru ili mišem na ekranu. A možete ga samo gledati, prepuštajući se njegovom tajanstvenom utjecaju.
Budući
da nije svatko u mogućnosti imati pravi, veliki labirint koji mu je
dostupan (način života, mjesto stanovanja), labirinti se mogu koristiti
poput obrazaca ili maketa. Upravo zbog toga smo pokrenuli izradu
labirinata i njihovih sjemenih oblika u različitim materijalima,
ukrasnim predmetima i nakitu. Takvi "mini-labirinti" djeluju kao snažni
predmeti moći.
Ako hodate kroz labirint, možete hodati polako ili brzo, kako vam već bude odgovaralo. Neki labirinti će u vama potaknuti tišinu i mir, pa će vaš korak shodno tome biti polagan. No, u neko drugo vrijeme i u nekom drugom labirintu možda osjetite potrebu da potrčite ili zaplešete labirintom. Učinite to! Ne postoje pravila koja određuju na koji način čovjek mora hodati labirintom.
No,
u knjizi ćete, uz opise labirinata pronaći ćete i prijedlog "rituala"
koji će vas na neki način pripremiti za hodanje. Preporučuje se da prije
ulaska u labirint osoba na trenutak sabere misli, prepusti se tišini i
na taj se način pripremi za ulazak. Hodanje kroz labirint je spontani
proces. Kakva god iskustva došla, potrebno ih je prihvatiti. Jednom kad
smo ušli u labirint, ne okrećemo se prije nego dođemo do središta.
Pazimo da ne hodamo po rubovima labirinta te ni u kom slučaju ne
prelazimo preko rubova, iz jedne staze u drugu.
U središtu obično malo zastanemo. Ponekad ćemo osjetiti potrebu da ostanemo duže. Napravimo onako kako osjećamo, bez nekih određenih pravila ili ograničenja.
Svaki labirint ima svoje značajke i svoj udio u stvaranju moći. Osim uporabe labirinata u tu svhu, oni mogu poslužiti u svim slučajevima i situacijama koje smatramo značajnim. Primjerice, trenuci donošenja odluka ili rastanci i ponovni susreti. U središtu labirinta možete se i vjenčati ili roditi dijete – već kako želite i osjećate!
U labirint možete ući sami, što je najčešći postupak. Međutim, zajednički prolaz kroz labirint ima posebnu "težinu" i značaj. On povezuje cijelu skupinu na poseban način. Ni jedan drugi oblik druženja ne stvara tako duboke poveznice kao što to čini labirint.
Na posljetku, hodanje labirintom uvijek je neka vrst rituala, pa se mu tako mora i pristupiti.
Prema svakom labirintu se odnosimo s poštovanjem, ne hodamo korz njega bez razloga, ne gazimo po rubovima, niti ne obavljamo neke druge aktivnosti u prostoru na kojem je labirint izgrađen.
Imenovanje sjenki u labirintu
Imena sjenki - osobne značajke svakog labirinta
Međutim,
tu priča o sjenkama nije gotova. Svaka "sjenka" je mnogo osobnija nego
što bi to na prvi pogled moglo izgledati. Mogli bismo doslovno reći da
je svaka zasebno individualizirano duhovno biće. U svakom labirintu,
dakle, postoje duhovni "stanovnici" koje je potrebno upoznati. Naravno,
labirint djeluje čak i ako ništa ne znate o "sjenkama" – na posljetku,
sve do ovoga trenutak tisuće ljudi je prolazilo kroz labirinte (a među
njima vjerojatno i vi), osjećajući njihovu neobjašnjivu energiju i
djelovanje, a da nisu ništa znali o tome. Sada je međutim, došlo vrijeme
za sljedeći korak – za izravan kontakt sa "sjenkama" labirinata.
Taj se kontakt ostvaruje pomoću imena sjenke. Da, dobro ste pročitali – svaka sjenka ima svoje ime – zvuk koji ju označava i koji je samo njen. Ako znate njeno ime, vaš prolaz kroz labirint bit će mnogo osobniji i na određeni način konkretniji, dublji.
Znači, svaki labirint ima određeni broj staza. Primjerice, u labirintu osjećaja postoje tri staze. U svakoj stazi obitava, ili ako tako želite reći, "čuva ju" jedna sjenka. To znači, da primjerice, u svakom labirintu osjećaja borave tri sjenke. U labirintu povezanosti ih ima pet, baš kao i u labirintu mudrosti. U svakom labirintu ljubavi su četiri sjenke, a u labirintu moći i labirintu života i smrti po sedam.
U dva odvojena labirinta ljubavi (jedan, primjerice izgrađen kod Centra, a drugi u Rijeci) prva će staza imati isto značenje (ta su značenja, dakle simbolika staza, objašnjena u knjizi Labirinti i njihove tajne). Sjenka prve staze ima, dakle, isto djelovanje – nositeljica je istog značenja u oba labirinta ljubavi. Međutim, budući da je ona posebna, zasebna svjesnost – svaka takva sjenka ima svoje posebno, zasebno ime.
Drugim riječima, ime prve sjenke u labirintu ljubavi u Centru nije jednako imenu prve sjenke u labirintu ljubavu u Rijeci.
Sad već pomalo razumijete o kakvom je bogatstvu raznolikosti ovdje riječ. Koliko izgrađenih labirinata – toliko stvorenih "sjenki". Koliko sjenki, toliko imena.
I svaki put, kad prolazite kroz neki određeni labirint, ako znate ime njegovih sjenki, vaš će prolaz biti stotinama puta bogatiji i puniji, nego ako to ne znate. Već do sada ste iskusili djelovanje labirinata – možete li zamisliti što vas čeka sada, kada u sve to uvedete i imena sjenki?
Saznavanje imena sjenki
Kad prolazimo kroz labirint bez znanja o imenima sjenki, kažemo da je labirint "neimenovan". Zapravo, tek imenovani labirint je u potpunosti otvoren, u potpunosti živ.
Imenovanje
sjenki vrše ljudi koji su upoznati s iskustvom labirinata – oni koji
labirinte nose u sebi. Radi se o relativno jednostavnom postupku koji,
međutim, doista zahtjeva veliku bliskost s labirintima. Jedan od ciljeva
školovanja za voditeljice i voditelje kroz labirinte bio je i stvaranje
te unutarnje bliskosti u svim polaznicima.
Dakle, voditeljice i voditelji kroz labirinte su te stručne i iskusne osobe koje će vršiti imenovanje sjenki. Za taj postupak im je potrebno neko vrijeme boravka s labirintom u samoći (od nekolko sati do nekoliko dana), ali na posljetku ćete od njih dobiti imena sjenki koja se kasnije koriste prilikom prolaza kroz taj određeni labirint.
Ta imena vrijede za grad labirinata, a za svaki drugi izgrađeni labirint, ukoliko želite da bude potpuno aktivan i oživljen, imenovanje se tek mora obaviti.
Znači, ukoliko ste izgradili labirint i želite da on bude potpuno oživljen, pozovite nekog od voditeljica ili voditelja kroz labirinte da izvrše postupak imenovanja.
Uporaba imena sjenki
Jednom kada znate imena sjenki u labirintu kroz kojeg želite proći, možete ih upotrebljavati na različite načine. Ona se mogu misliti, dakle upotrebljavati poput neke vrste mentalne formule. Međutim, možda je i bolje izgovarati ih, tiho ili glasno, kako već želite. Ili, možda, ako ste raspoloženi možete ih i pjevati. Zapravo nema ograničenja u stvaralačkim načinima uporabe imena sjenki.
Zanimljivo je i to da u neimenovanim labirintima možete koristiti imena iz drugih imenovanih labirinata. Budući da je grad labirinata u Centru neka vrst primordijalnog sjemena iz koje niču drugi labirinti, nema pogreške ako koristite upravo ta imena za sjenke u drugim labirintima (naravno, imena sjenki iz, primjerice labirinta povezanosti, koristite u prolazu kroz drugi labirint povezanosti).
Zaključak o sjenkama
Sam
koncept imena sjenki poprilično je smio i mnogima će izgledati
ezoterično. No, neobičnost te zamisli jednostavno otpada pred istinom o
stvarnosti labirinata kao svjesnih, živih i aktivnih struktura.
Vjerujem da će ovo novo znanje znatno unaprijediti iskustvo prolaza kroz labirinte svima koji ga budu koristili.
U kratko vrijeme prešli smo jako dug put od potpunog neznanja o labirintima prije samo nekoliko godina, pa do izgradnje grada labirinata i gotovo stotinu labirinata izgrađenih tijekom tog vremena samo u Hrvatskoj. Ovaj korak – uporaba imena sjenki – daje jednu sasvim novu dimenziju labirintima. Radi se o jednoj od najvećih tajni koju oni skrivaju. Naravno, nije to posljednja tajna, već ima toga još, ali, korak po korak – sada treba poraditi na proširenju ovih informacija, zatim ih primjenjivati, sakupiti iskustva i pričekati pravo vrijeme za skidanje sljedećeg vela tajni.
Venerin labirint - labirint ljubavi i stvaralaštva
element: voda
boja: dugine boje, šarenilo, srebrbo i bijelo
smjer: jugoistok
prirodni oblik: receptivni, tri vanjske staze, unutarnja spirala i središte
djeluje na: plodnost, ostvarenje želja, ljubav, ljepotu, šarm, zadovoljstvo, čistoću, ispravno ponašanje, okultno znanje, udobnost, partnere i odnose, umjetnost, glazbu, poeziju, sve vrste stvaralaštva, vozila i životno obilje
receptivni oblik potiče: stvaralaštvo, izražajnost, mekoću, profinjenost,
suradnju, originalnost, strastvenost, uglađenost
ekspresivni oblik uklanja: pohlepu, zasjenjenost, opsjednutost, ljubomoru,
nemoralnost, pretjeranost i zaluđenost
Sunčev labirint - labirint moći
element: vatra
boja: zlatna, boja bakra, naranđasto-plamena
smjer: istok
prirodni oblik: ekspresivni, šest okreta, sedam isprepletenih staza i središte
djeluje na: jastvo, ego, dušu, individualnost, prosvjetljenje, tijelo, zdravlje, čast, status, osobnu moć
ekspresivni oblik potiče: lakoću, profinjenost, jasnoću duha, oštrinu, vodstvo, prodornost, dostojanstvo, utjecaj
receptivni oblik uklanja: neosjetljivost, destruktivnost, tvrdoglavost, ponos, egocentričnost, okrutnost, bijes, despotizam, pompoznost, provokativnost
Rahuov labirint - labirint preobrazbe
element: nema
boja: smeđa, crna
smjer: jugozapad
prirodni oblik: samo jedan, receptivni i ekspresivni istodobno, sedam staza bez središta
prirodno kretanje: receptivno
djeluje na: preobrazbe i promjene svih vrsta, strast, vezanost, nestalnost, grubost, nasilnost, neočekivane događaje, zbunjenost, tragedije i psihičke poremećaje
receptivno kretanje potiče: širenje uma i vizije, pokretnost, brzoshvaćanje, brz uspon, nepopustljivost, inteligenciju
ekspresivno kretanje uklanja: destruktivnost, razdvojenost, bezrazložnu buntovnost, fanatizam, čudnovatost ("otkačenost"), nepostojanost, prikrivanje, zamagljenost uma, nestrpljivost, optuživanje i odustajanje
Marsov labirint - labirint energije
element: vatra
boja: crvena, boja krvi
smjer: jug
prirodni oblik:ekspresivni, četri okreta, pet naizmjeničnih staza i središte
djeluje na: energiju, snagu, aktivnost, hrabrost, nekretnine, neprijatelje, obranu (vojne i agresivne aktivnosti), logiku, svađe, povrede, nezgode, akutne bolesti, rane i operacije
ekspresivni oblik potiče: točnost, pokretnost, prodornost, spontanost, organizaciju, dinamizam i junaštvo
receptivni oblik uklanja: grubost, agresivnost, destruktivnost, aroganciju, svadljivost, impulsivnost, osvetoljubivost, bijes, nepouzdanost, nebrigu, kukavičluk, nasilnost i nametljivost
Saturnov labirint - labirint života i smrti
element: zemlja
boja: crna, tamno plava, plava
smjer: zapad
prirodni oblik: receptivni, tri vanjske staze, središnja spirala, tri unutarnje staze i središte
djeluje na: duhovnost, tugu, pouzdanost, trajnost, dugovječnost, smrt, starost, gubitak, ograničenja, težak rad, odvojenost, sporost, kronične bolesti, stvari iz zemlje (rude) i nekretnine (zemlja, ne građevine)
receptivni oblik potiče: ustrajnost, uslužnost, jednostavnost, skromnost, izdržljivost, vjernost i dubinu
ekspresivni oblik uklanja: niskost, sebičnost, bezosjećanost, sitničavost, glupost, tupost, lijenost, neodgovornost, bezobzirnost, nepoštenje, zlobu, hladnokrvnost i izopačenost
Jupiterov labirint - labirint mudrosti
element: prostor (eter, akaša)
boja: žuta i naranđasta
smjer: sjeveroistok
prirodni oblik: ekspresivni, vanjska spirala, četiri naizmjenične staze i središte
djeluje na: znanje, sreću, obrazovanje, mudrost, bogatstvo, vrline, odnos s božanskim, djecu, učitelje i učenike te pravdu
ekspresivni oblik potiče: mir, širenje, (duhovno) vodstvo, razumijevanje,
toleranciju, nepristranost, zadovoljstvo, poniznost,
uređenost, cjelovitost i moralnost
receptivni oblik uklanja: težinu, posesivnost, isključivost, predrasude,
pogrešne procjene, neiskrenost i škrtost
Merkurov labirint - labirint povezanosti
element: zrak
boja: zelena
smjer: sjever
prirodni oblik: ekspresivni, vanjska spirala, središnje tri staze, unutarnja spirala i središte
djeluje na: govor, intelekt, logiku, prijateljstvo, trgovinu, diplomaciju, posredovanje, pisanje i prilagodljivost
ekspresivni oblik potiče: neutralnost, izražajnost, tanahnost, brzinu, lakoću, optimizam, razigranost i mladolikost
receptivni oblik uklanja: materijalizam, cinizam, zaboravnost, brbljivost, dvoličnost, neodlučnost i neiskrenost
Ketuov labirint - labirint slobode
element: nema
boja: boja dima, siva
smjer: jugozapad, a ako je u paru s labirintom preobrazbe - sjeveroistok
prirodni oblik: samo jedan, receptivni i ekspresivni istodobno, sedam staza bez središta
prirodno kretanje: ekspresivno
djeluje na: oslobođenje od karme, duhovne uvide, tajnost, pad, matematikčke sposobnosti, neočekivane događaje, neprijatelje, špijune, povrede, otrove i lijekove
ekspresivno kretanje potiče: vodstvo, točnost, brzinu, prodornost, logičnost, inteligenciju, slobodu i diskreciju
receptivno kretanje uklanja: destruktivnost, neugodu, nemir, nepotrebnu tajanstvenost, paniku, užas i strah, morbidnost, abnormalnost, propadanje i zatrovanost duha i tijela
Mjesečev labirint - labirint osjećaja
element: voda
boja: bijela i srebrna
smjer: sjeverozapad
prirodni oblik: receptivni, dva okreta, tri spirale jedna unutar druge i središte
djeluje na: duh, osjećaje, intuiciju, javnost, dom, slavu, obilje, društveno ponašanje i putovanja
receptivni oblik potiče: pokretnost, brzinu, mekoću, stvaralaštvo,
profinjenost, zaštitu, predanost, prilagodljivost, senzualnost, nježnost, srdačnost i suosjećanje
ekspresivni oblik uklanja: hladnoću, pasivnost, nesigurnost, stidljivost, površnost, nemarnost, zabrinutost, nestabilnost, bezvoljnost i zloću
preuzeto sa http://www.nebeskilabirinti.com
Trenutno su raznovrsni labirinti izrađeni diljem zemlje, te se njihov broj konstantno povećava pošto su se ljudi nakon izdanja knjige Labirinti i njihove tajne veoma zainteresirali za dotičnu temu, te entuzijastički započeli kreiranje labirinta u svome vrtu, na livadama, u kućama, itd.
U suštini si svatko može napraviti i obilježiti nekakav svoj nebeski labirint. Može se postaviti u kući, u dvorištu, po zidu, na parketima... gdje god želite, kako bi svakodnevno poboljšali pronalaženje svog unutarnjeg mira putem njega.
Neke ideje o izradi?... ili iskustva?
Bez
obzira na sva tumačenja naravi i svrhe labirinta, u drugom dijelu
knjige iznosi se potpuno i detaljno znanje o devet osnovnih labirinata.
Kao što će čitatelj vidjeti, to je znanje jedinstveno i posebno, te se
ne oslanja na postojeća tumačenja koja su, usprkos priličnom broju
knjiga napisanih o tome, složna jedino u tvrdnji da su podrijetlo,
namjena i svrha labirinta nepoznati ili u najmanju ruku nejasni.Riječ i pojam "labirint"
Labirint je riječ koja po svemu sudeći vuče podrijetlo iz pre-grčkih jezika, posebice zaboravljenog i izgubljenog jezika naroda Krete. Grci su čuli i prihvatili izraz labris koji se odnosio na "dvostruku sjekiru", čest simbol na Kreti. No, postoje indicije (Gimbutas) koje ukazuju da simbol dvostruke sjekire zapravo predstavlja leptirova krila te da ukazuje na evolucijsku preobrazbu, što je prilično sukladno simbolici labirinta.
Labris je dakle simbol, a grčki nastavak inthos ukazuje na mjesto gdje se on nalazi. Kad su izgovorili labirint(os) drevni Grci su vjerojatno mislili na palaču u Knososu, obilježavajući je kao mjesto gdje se nalazi "simbol leptirovih krila".
No,
u samom Knososu, koliko god on bio složena građevina, nije nikada nađen
trag strukture koja bi nalikovala labirintu, odnosno one koje je
proslavila "Kretski labirint" – crtež na Kretskim novčićima. Mit o
Minutauru, polu-čovjeku polu-biku koji je obitavao u središtu labirinta,
a kojem su žrtvovane djevice, također je golicao maštu istraživača koji
su bili uvjereni u postojanje labirinta kao građevine. Neki tvrde da je
ona nestala u jednom od mnogobrojnih potresa, a mitska priča o strašnom
čudovištu u središtu složene građevine zadržala se i dan danas pa se
snažno povezuje s pojmom labirinta. Uslijed toga, prosječan čovjek prema
izrazu labirint ima negativan stav, odnosno najčešće asocijacija je
"mračno mjesto, skriveno; mjesto u kojem se čovjek lako izgubi i
nastrada".Zapravo, možda je glavni krivac za utisak o labirintu u kolektivnoj svijesti grčki filozof Platon. On je prvi upotrijebio taj zraz prenoseći jedan Sokratov dijalog (Euthydemus).
Prateći logičke argumente, misliocima se učinilo da su riješili stvar i da su se približili kraju, a zatim su se - "kao da su pali u labirint" - ponovo našli na početku rasprave!
Dakle, labirint jest nešto zbunjujuće, ali njegov kraj ne zavrašava u utrobi nekog čudovišta, već na početku, na mjestu s kojeg se krenulo.
Izraz labirint je upotrebljen u određenom smislu kao analogija za nešto zbunjujuće, nešto nejasno i nepoznato, te nešto što nas vraća na početak umjesto da nas dovodi do nekog drugog mjesta.
No, najčešća pogreška, koju je potrebno ispraviti, jest stav prema labirintu kao mjestu s mnogo izbora, stazi koja iznenada završava u sljepim rukavcima ili građevini iz koje je iznimno teško pronaći put prema izlazu.
Na nesreću, u hrvatskom jeziku koristi se ista riječ za strukturu u kojoj se lako izgubiti te za pravi labirint. U engleskom to nije tako jer postoji riječ maze koja bi se kod nas prevela kao zagubilište, a postoji i riječ labyrinth koja, naravno, znači labirint.
Da bi razlika postala jasna, pokušajmo odrediti što je to zapravo labirint.
Definicija labirinta
Da bi labirint bio labirint moraju biti zadovoljeni sljedeći elementi, i to da ima jedan ulaz, stazu koja vijuga ili više puta skreće, nepostojanje raskršća, nepostojanje sljepih ulica, jedno središte, ista staza vodi do izlaza, te izlaz je zapravo ulaz.
Ukoliko razmislite o tim elementima, brzo ćete uočiti činjenicu da se u labirintu ne možete izgubiti! Sve što osoba koja hoda labirintom mora činiti jest hodati. Ukoliko se ne okrene i ne krene natrag, doći će do središta. Tamo slijedi okret i vraćanje istim putem natrag.
Labirint je doista složena i zbunjujuća struktura, ali nije zagubilište. Na žalost, malo ljudi zna za ovu razliku, pa stoga u općoj uporabi ostaje platonijanska uporaba labirinta kao sinonima za zbunjenost i izgubljenost.
Koliko god zagubilišta mogu biti zabavna i simpatična, ona nisu labirinti. I dok zagubilišta simboliziraju proces odlučivanja i donošenja odluka te potiču um (a i tijelo, ako su odgovarajuće veličine) na snalaženje, labirinti su istinski obrasci moći koji djeluju na mnogo dubljoj razini od logike i snalaženja.
Drevna zagonetka
Vratimo se na trenutak na stare Grke i njihovo poimanje labirinta. Mit o Minotauru u središtu strukture zvane labirint, legenda o Arijadni koja je Tezeju dala klupko vune kad je ušao u labirint (da bi se mogao sretno vratiti), a na posljetku i činjenica da su konstruktor labirinta, mudri Dedal i njegov sin Ikar bili zatočeni u njemu, u našem kolektivnom umu stvara sasvim drugačiju sliku od one koju labiritni u izvrnom smislu vjerojatno imaju.
No,
Grke je labirint zbunjivao i vjerojatno su ga poistovjetili s mnogim
njima nepoznatim ili neprihvatljivim stvarima koje su uočavali unutar
mnogo starije i drugačije Kretske kulture. Tako postoje kontradiktorni
izvještaji o podrijetlu labirinta. Homer je u Ilijadi opisao Ahilejev
štit na kojem je bio ucrtan labirint. Tamo se međutim tvrdi da je to
obrazac plesnog podija napravljen za Arijadnu. Postoje i druge naznake
da labirint nikad nije bio građevina, posebice ne mračna i opasna, već
da se radilo o plesnom obrascu. On je bio toliko složen da su ga krećani
ponekad ucrtavali na tlo ne bi li plesačicama i plesačima olakšali
snalaženje.No, ni takav plesni podij nije pronađen u Knososu, tako da povezanost Krete i labirinta, osim u samoj riječi koja je postala univerzalna, ostaje samo preko novčića na kojima su s jedne i s druge strane bili ucrtani labirinti. Takav oblik labirinta naziva se klasični ili kretski labirint, te jedan od najpoznatijih oblika labirinata koji se pojavljuju u ljudskoj povijesti.
Prije nego načinimo kratki pregled pojavljivanja labirinata u svim krajevima svijeta, dobro je reći i to da je jedno od kretskih pisama, takozvani Linear B, djelomično odgonetnuto, a na jednoj od tablica spominje se Gospodarica Labirinta ili Ljubavnica Labirinta kojoj se daje "toliko meda koliko svim ostalim bogovima zajedno". Ova kratka napomena ukazuje na činjenicu da je labirint za stare krećane imao i duhovno odnosno čak religiozno značenje. Očigledno je da, čak i ako se radilo o plesnom obrascu, on nije bio bez dubljeg, gotovo svetog značaja.
Iako
neki tvrde da je zamisao i pojam labirinta star "samo" četiri do pet
tisuća godina, mnogo je vjerojatnije da on prati čovječanstvo mnogo
dulje od toga. No, kao što to obično biva, što idemo dalje u prošlost to
dokazi postaju nejasniji, a tumačenja mogu poprimiti doista različite
oblike. Primjerice, neolitsko podrijetlo labirinta nije upitno. Naime,
neolit je bio vrijeme puno tajni. Tada su se razvile astronomija i
astrologija, mjerenje vremena i kozmičkih ritmova. Također, u neolitu se
nalaze začeci razumijevanja života i smrti, zamisli o reinkarnaciji, a
također i drugih duhovnih pa čak i tehničkih znanja (megaliti, izgradnja
astronomskih opservatorija i slično). Pitanje je da li je labirint kao
struktura postojao i ranije, u paleolitu, dakle prije dvanaest i više
tisuća godina. Za neke odgovor je negativan (jer, kako kažu, takve
pravilne strukture nisu bile od interesa tadašnjoj uglavnom nomadskoj
populaciji), a za neke pozitivan. Naime, iako materijalnih dokaza nema,
labirint nikada nije bio isključivo građevina (ili neki drugi
materijalni predmet, kao što su to megaliti, kameni blokovi ili
sklupture). Radi se o apstraktnoj zamisli, obrascu koji postoji u
svijesti a izražava se kroz pokret i ples. Nije nužno da on pronađe put
do konkretnog postojanja u materijalnom svijetu. Naposljetku, uz sve
mitove i legende, famozni labirint u Knososu nikad nije pronađen, iako
se kao zamisao proširio svijetom i izdržao udarce dugih tisućljeća. Zbog
toga je logično predpostaviti da su ljudi i u još ranijim vremenima od
neolitskog poznavali opće kozmičke zakonitosti, barem u rudimentarnom
obliku.
Oblici
slični labirintima pronađeni su u većini starih kultura na svim
kontinentima: keltskoj, majanskoj, grčkoj, kretskoj, indijanskoj,
indijskoj. Naravno, tumačanje univerzalnosti pojavljavinja labirinta je
različito. Dok jedni tvrde da je izvorni labirint kretski te da se
različitim putevim raširio svijetom, drugi tvrde da se radi o
univerzalnom obrascu koji je nastao u raznim kulturama svijeta koje su
bile neovisne jedan od druge. Ukoliko jest nastao na jednom mjestu,
najvjerojatnija točka rođenja je mediteranski bazen i kultura Stare
Europe. No, ako je to točno i ako se labirint s tog mjesta raširio
svijetom, to ne znači da u ovom ili onom obliku ta ista zamisao nije
postojala i u drugim tadašnjim neolitskim kulturama.Neovisno od uporabe riječi labirint, strukture nalik njemu spominju se u najstarijim usmenim i pismenim predajama. Tako se u Mahabharati, najstarijem indijskom epu spominje smrtonosna vojna formacija sasvim nalik na labirint, koja se koristila na bojnom polju Kurukshetre. U Ramajani, drugom najpoznatijem indijskom epu, labirint je neosvojiva tvrđava demona Ravane koji je oteo Situ, Raminu ženu. Tantrička umjetnost poznaje jantre i mandale koje su vrlo nalik labirintima. U Egiptu postoji labirint pored jezera Moeris za kojeg se tvrdi da je neka vrst matrice koja odražava strukturu svemira. U Koreji postoji labirint nazvan pečat oceana. U njega je upisan tekst koji, prema legendi, objašnjava sve što postoji na ovome svijetu. Tihuanaco kalendar govori o strukturi vremena koja je poput labirinta.
Ako krenemo unaprijed od razdoblja Krete prema našem vremenu, pronaći ćemo labirinte u keltskim i skandinavskim motivima. Također, staro pleme Hopi iz Sjeverne Amerike poznavalo je labirint kao "kuću Sunca", a pleme Pima kao kuću Siuhii-a, mitksog junaka čiji tragovi su bili tako zbunjujućida ga nitko nikad nije mogao pronaći. U Indiji, u hramu Halebib u Mysore-u postoji slika strukture nalik labirintu koja predstavlja ćit ili svijest koja je izvor slika pomoću kojih "stvaramo" svoj svijet. Ona zapravo oslikava smrtonosnu formaciju koju je mudrac Drona mnogo ranije opisao u Mahabharati.
Na
zapadu, labirint se sačuvao u rimskim mozaicima, a kasnije je
integriran u srednjevjekovnu arhitekturu. Kršćanstvo ga je, začudo,
prešutno prihvatilo, pa je labirint postao nekom vrsto surogata za
hodoćašća. U nemogućnosti da odu do nekog svetog mjesta (Jeruzalema),
hodoćasnici su prolazili labirintom. Na taj način se i ne znajući
sačuvala ritualna funkcija labirinta kao dolaska do mjesta "svetosti" –
unutarnjeg središta svijesti. Najstariji postojeći kršćanski labirint je
onaj u bazilici Reparatus u Algeri-i u Španjolskoj. Potječe iz četvrtog
stoljeća naše ere. Vjerojatno je jedna od olakotnih okolnosti za
prihvaćanje labirinta kretskog tipa bila ta što on u svom središtu ima
križ, odnosno sjemeni oblik mu se može prikazati u obliku križa. Kasnije
su labirinti cvali u Europskim crkvama, posebice u Francuskoj.
Najpoznatiji kršćanski labirint je svakako onaj onaj u katedrali u
Chartresu čiji je kružni dizajn postao vrlo popularan te na neki način
postao simbolom kršćanskih labirinata. Osim Chatresa, tu su crkve u
Sensu, Poitiers-u, Bayeaux-u, Amiens-u i Rheims-u, te katedrale u Rimu.U današnje vrijeme labirinti nisu samo u crkvama i svetištima, već i u prakovima, javnim prostorima i dvorištima privatnih kuća. Prihvaćeni su kao ukras i umjetnička djela, i kao da se nitko ne brine previše što o toj strukturi tako malo znamo.
Vjerojatno
je da tajna podrijetla labirinta neće biti tako brzo riješena. Usprkos
njegovoj univerzalnosti i prihvaćenosti u svim kulturama, o njemu se ne
zna mnogo. Ostao je vjeran svojoj simbolici – i dan danas zbunjuje
svojim oblicima, krivuljama, stazama, središtem, a opet, izgleda da je
danas prisutniji nego ikada. Tisuće i tisuće ljudi čule su za labirint,
hodaju njime i bez obzira što o njemu ništa ne znaju, uživaju u tanahnoj
slutnji moći i nejasnom osjećaju tajanstvenosti koju donosi njegova
nazočnost.izvod iz knjige "Labirinti i njihove tajne", Adrian Predrag Kezele, 2007.
Primjena labirinta
Kroz labirinte se, naravno, može hodati. To je najvažnija i najsnažnija primjena i uporaba labirinata. Osim hodanja njime, labirint možete jednostavno nacrtati, pratiti njegove staze olovkom na papiru ili mišem na ekranu. A možete ga samo gledati, prepuštajući se njegovom tajanstvenom utjecaju.
Budući
da nije svatko u mogućnosti imati pravi, veliki labirint koji mu je
dostupan (način života, mjesto stanovanja), labirinti se mogu koristiti
poput obrazaca ili maketa. Upravo zbog toga smo pokrenuli izradu
labirinata i njihovih sjemenih oblika u različitim materijalima,
ukrasnim predmetima i nakitu. Takvi "mini-labirinti" djeluju kao snažni
predmeti moći.Ako hodate kroz labirint, možete hodati polako ili brzo, kako vam već bude odgovaralo. Neki labirinti će u vama potaknuti tišinu i mir, pa će vaš korak shodno tome biti polagan. No, u neko drugo vrijeme i u nekom drugom labirintu možda osjetite potrebu da potrčite ili zaplešete labirintom. Učinite to! Ne postoje pravila koja određuju na koji način čovjek mora hodati labirintom.
No,
u knjizi ćete, uz opise labirinata pronaći ćete i prijedlog "rituala"
koji će vas na neki način pripremiti za hodanje. Preporučuje se da prije
ulaska u labirint osoba na trenutak sabere misli, prepusti se tišini i
na taj se način pripremi za ulazak. Hodanje kroz labirint je spontani
proces. Kakva god iskustva došla, potrebno ih je prihvatiti. Jednom kad
smo ušli u labirint, ne okrećemo se prije nego dođemo do središta.
Pazimo da ne hodamo po rubovima labirinta te ni u kom slučaju ne
prelazimo preko rubova, iz jedne staze u drugu.U središtu obično malo zastanemo. Ponekad ćemo osjetiti potrebu da ostanemo duže. Napravimo onako kako osjećamo, bez nekih određenih pravila ili ograničenja.
Svaki labirint ima svoje značajke i svoj udio u stvaranju moći. Osim uporabe labirinata u tu svhu, oni mogu poslužiti u svim slučajevima i situacijama koje smatramo značajnim. Primjerice, trenuci donošenja odluka ili rastanci i ponovni susreti. U središtu labirinta možete se i vjenčati ili roditi dijete – već kako želite i osjećate!
U labirint možete ući sami, što je najčešći postupak. Međutim, zajednički prolaz kroz labirint ima posebnu "težinu" i značaj. On povezuje cijelu skupinu na poseban način. Ni jedan drugi oblik druženja ne stvara tako duboke poveznice kao što to čini labirint.
Na posljetku, hodanje labirintom uvijek je neka vrst rituala, pa se mu tako mora i pristupiti.
Prema svakom labirintu se odnosimo s poštovanjem, ne hodamo korz njega bez razloga, ne gazimo po rubovima, niti ne obavljamo neke druge aktivnosti u prostoru na kojem je labirint izgrađen.
Imenovanje sjenki u labirintu
Adrian P. Kezele je napisao/la:"Sjenke" su personificirani simboli značenja svake pojedine staze u labirintu. Ukratko, da bi labirint bio posve aktivan i "živ" njegove sjenke moraju biti imenovane, a zatim što češće upotrebljavanje tijekom prolaza kroz labirint.
Kad ga se izgradi, labirint je poput tek proklijalog sjemena. Da bi narastao do pune snage, potrebna mu je pažnja ljudi. Hodajući kroz njega, ljudi ga bude, a on zauzvrat sve snažnije stvara potrebnu inteligenciju i energiju. Stari labirinti su stoga snažniji nego oni tek nastali. Ali, opet, sve zavisi koliko su posjećeni i koliko su dio života ljudi.
Međutim, u cijeloj toj priči o buđenju labirinta postoji i onaj tanahni, običnom oku nevidljivi dio. Osjetljivi hodači labirintom, to jest oni koji njime prolaze u povišenom stanju svijesti, ponekad izvještavaju o neobičnom osjećaju neke nazočnosti. To je gotovo kao da nikada niste sami u labirintu. Čim u njega uđete, on oživi – kao da netko hoda pored vas.
Isprva, ta se nazočnost osjeća onako općenito, kao cjelovito djelovanje labirinta. Ali, nakon određenog zbližavanja s labirintom, postaje jasno da zapravo svaki okret u labirintu, a to znači svaka staza, ima neku svoju značajku – svoju crtu osobnosti.
U knjizi Sunčani labirint pisao sam o sedam "sjenki" koje je Maitreya sreo hodajući kroz sunčanu čakru – sunčani labirint sa sedam staza. I doista, u svakom labirintu obitavaju "sjenke" – duhovni entiteti koji su dio cjeloukupne svjesnosti tog labirinta.
Upravo te "sjenke" daju labirintu onu nijansu osobnog iskustva koju mnogi hodači osjećaju tako nepogrešivo. Dakle, ako ste senzibilni i ako se nalazite u smirenom ili povišenom stanju svijesti, sasvim je moguće da ćete hodajući kroz labirinte susresti njegove stanovnike – "sjenke" koje su nositelji njegove moći.
Imena sjenki - osobne značajke svakog labirinta
Međutim,
tu priča o sjenkama nije gotova. Svaka "sjenka" je mnogo osobnija nego
što bi to na prvi pogled moglo izgledati. Mogli bismo doslovno reći da
je svaka zasebno individualizirano duhovno biće. U svakom labirintu,
dakle, postoje duhovni "stanovnici" koje je potrebno upoznati. Naravno,
labirint djeluje čak i ako ništa ne znate o "sjenkama" – na posljetku,
sve do ovoga trenutak tisuće ljudi je prolazilo kroz labirinte (a među
njima vjerojatno i vi), osjećajući njihovu neobjašnjivu energiju i
djelovanje, a da nisu ništa znali o tome. Sada je međutim, došlo vrijeme
za sljedeći korak – za izravan kontakt sa "sjenkama" labirinata.Taj se kontakt ostvaruje pomoću imena sjenke. Da, dobro ste pročitali – svaka sjenka ima svoje ime – zvuk koji ju označava i koji je samo njen. Ako znate njeno ime, vaš prolaz kroz labirint bit će mnogo osobniji i na određeni način konkretniji, dublji.
Znači, svaki labirint ima određeni broj staza. Primjerice, u labirintu osjećaja postoje tri staze. U svakoj stazi obitava, ili ako tako želite reći, "čuva ju" jedna sjenka. To znači, da primjerice, u svakom labirintu osjećaja borave tri sjenke. U labirintu povezanosti ih ima pet, baš kao i u labirintu mudrosti. U svakom labirintu ljubavi su četiri sjenke, a u labirintu moći i labirintu života i smrti po sedam.
U dva odvojena labirinta ljubavi (jedan, primjerice izgrađen kod Centra, a drugi u Rijeci) prva će staza imati isto značenje (ta su značenja, dakle simbolika staza, objašnjena u knjizi Labirinti i njihove tajne). Sjenka prve staze ima, dakle, isto djelovanje – nositeljica je istog značenja u oba labirinta ljubavi. Međutim, budući da je ona posebna, zasebna svjesnost – svaka takva sjenka ima svoje posebno, zasebno ime.
Drugim riječima, ime prve sjenke u labirintu ljubavi u Centru nije jednako imenu prve sjenke u labirintu ljubavu u Rijeci.
Sad već pomalo razumijete o kakvom je bogatstvu raznolikosti ovdje riječ. Koliko izgrađenih labirinata – toliko stvorenih "sjenki". Koliko sjenki, toliko imena.
I svaki put, kad prolazite kroz neki određeni labirint, ako znate ime njegovih sjenki, vaš će prolaz biti stotinama puta bogatiji i puniji, nego ako to ne znate. Već do sada ste iskusili djelovanje labirinata – možete li zamisliti što vas čeka sada, kada u sve to uvedete i imena sjenki?
Saznavanje imena sjenki
Kad prolazimo kroz labirint bez znanja o imenima sjenki, kažemo da je labirint "neimenovan". Zapravo, tek imenovani labirint je u potpunosti otvoren, u potpunosti živ.
Imenovanje
sjenki vrše ljudi koji su upoznati s iskustvom labirinata – oni koji
labirinte nose u sebi. Radi se o relativno jednostavnom postupku koji,
međutim, doista zahtjeva veliku bliskost s labirintima. Jedan od ciljeva
školovanja za voditeljice i voditelje kroz labirinte bio je i stvaranje
te unutarnje bliskosti u svim polaznicima.Dakle, voditeljice i voditelji kroz labirinte su te stručne i iskusne osobe koje će vršiti imenovanje sjenki. Za taj postupak im je potrebno neko vrijeme boravka s labirintom u samoći (od nekolko sati do nekoliko dana), ali na posljetku ćete od njih dobiti imena sjenki koja se kasnije koriste prilikom prolaza kroz taj određeni labirint.
Ta imena vrijede za grad labirinata, a za svaki drugi izgrađeni labirint, ukoliko želite da bude potpuno aktivan i oživljen, imenovanje se tek mora obaviti.
Znači, ukoliko ste izgradili labirint i želite da on bude potpuno oživljen, pozovite nekog od voditeljica ili voditelja kroz labirinte da izvrše postupak imenovanja.
Uporaba imena sjenki
Jednom kada znate imena sjenki u labirintu kroz kojeg želite proći, možete ih upotrebljavati na različite načine. Ona se mogu misliti, dakle upotrebljavati poput neke vrste mentalne formule. Međutim, možda je i bolje izgovarati ih, tiho ili glasno, kako već želite. Ili, možda, ako ste raspoloženi možete ih i pjevati. Zapravo nema ograničenja u stvaralačkim načinima uporabe imena sjenki.
Zanimljivo je i to da u neimenovanim labirintima možete koristiti imena iz drugih imenovanih labirinata. Budući da je grad labirinata u Centru neka vrst primordijalnog sjemena iz koje niču drugi labirinti, nema pogreške ako koristite upravo ta imena za sjenke u drugim labirintima (naravno, imena sjenki iz, primjerice labirinta povezanosti, koristite u prolazu kroz drugi labirint povezanosti).
Zaključak o sjenkama
Sam
koncept imena sjenki poprilično je smio i mnogima će izgledati
ezoterično. No, neobičnost te zamisli jednostavno otpada pred istinom o
stvarnosti labirinata kao svjesnih, živih i aktivnih struktura.Vjerujem da će ovo novo znanje znatno unaprijediti iskustvo prolaza kroz labirinte svima koji ga budu koristili.
U kratko vrijeme prešli smo jako dug put od potpunog neznanja o labirintima prije samo nekoliko godina, pa do izgradnje grada labirinata i gotovo stotinu labirinata izgrađenih tijekom tog vremena samo u Hrvatskoj. Ovaj korak – uporaba imena sjenki – daje jednu sasvim novu dimenziju labirintima. Radi se o jednoj od najvećih tajni koju oni skrivaju. Naravno, nije to posljednja tajna, već ima toga još, ali, korak po korak – sada treba poraditi na proširenju ovih informacija, zatim ih primjenjivati, sakupiti iskustva i pričekati pravo vrijeme za skidanje sljedećeg vela tajni.
Venerin labirint - labirint ljubavi i stvaralaštvaelement: voda
boja: dugine boje, šarenilo, srebrbo i bijelo
smjer: jugoistok
prirodni oblik: receptivni, tri vanjske staze, unutarnja spirala i središte
djeluje na: plodnost, ostvarenje želja, ljubav, ljepotu, šarm, zadovoljstvo, čistoću, ispravno ponašanje, okultno znanje, udobnost, partnere i odnose, umjetnost, glazbu, poeziju, sve vrste stvaralaštva, vozila i životno obilje
receptivni oblik potiče: stvaralaštvo, izražajnost, mekoću, profinjenost,
suradnju, originalnost, strastvenost, uglađenost
ekspresivni oblik uklanja: pohlepu, zasjenjenost, opsjednutost, ljubomoru,
nemoralnost, pretjeranost i zaluđenost
Sunčev labirint - labirint moćielement: vatra
boja: zlatna, boja bakra, naranđasto-plamena
smjer: istok
prirodni oblik: ekspresivni, šest okreta, sedam isprepletenih staza i središte
djeluje na: jastvo, ego, dušu, individualnost, prosvjetljenje, tijelo, zdravlje, čast, status, osobnu moć
ekspresivni oblik potiče: lakoću, profinjenost, jasnoću duha, oštrinu, vodstvo, prodornost, dostojanstvo, utjecaj
receptivni oblik uklanja: neosjetljivost, destruktivnost, tvrdoglavost, ponos, egocentričnost, okrutnost, bijes, despotizam, pompoznost, provokativnost
Rahuov labirint - labirint preobrazbeelement: nema
boja: smeđa, crna
smjer: jugozapad
prirodni oblik: samo jedan, receptivni i ekspresivni istodobno, sedam staza bez središta
prirodno kretanje: receptivno
djeluje na: preobrazbe i promjene svih vrsta, strast, vezanost, nestalnost, grubost, nasilnost, neočekivane događaje, zbunjenost, tragedije i psihičke poremećaje
receptivno kretanje potiče: širenje uma i vizije, pokretnost, brzoshvaćanje, brz uspon, nepopustljivost, inteligenciju
ekspresivno kretanje uklanja: destruktivnost, razdvojenost, bezrazložnu buntovnost, fanatizam, čudnovatost ("otkačenost"), nepostojanost, prikrivanje, zamagljenost uma, nestrpljivost, optuživanje i odustajanje
Marsov labirint - labirint energijeelement: vatra
boja: crvena, boja krvi
smjer: jug
prirodni oblik:ekspresivni, četri okreta, pet naizmjeničnih staza i središte
djeluje na: energiju, snagu, aktivnost, hrabrost, nekretnine, neprijatelje, obranu (vojne i agresivne aktivnosti), logiku, svađe, povrede, nezgode, akutne bolesti, rane i operacije
ekspresivni oblik potiče: točnost, pokretnost, prodornost, spontanost, organizaciju, dinamizam i junaštvo
receptivni oblik uklanja: grubost, agresivnost, destruktivnost, aroganciju, svadljivost, impulsivnost, osvetoljubivost, bijes, nepouzdanost, nebrigu, kukavičluk, nasilnost i nametljivost
Saturnov labirint - labirint života i smrtielement: zemlja
boja: crna, tamno plava, plava
smjer: zapad
prirodni oblik: receptivni, tri vanjske staze, središnja spirala, tri unutarnje staze i središte
djeluje na: duhovnost, tugu, pouzdanost, trajnost, dugovječnost, smrt, starost, gubitak, ograničenja, težak rad, odvojenost, sporost, kronične bolesti, stvari iz zemlje (rude) i nekretnine (zemlja, ne građevine)
receptivni oblik potiče: ustrajnost, uslužnost, jednostavnost, skromnost, izdržljivost, vjernost i dubinu
ekspresivni oblik uklanja: niskost, sebičnost, bezosjećanost, sitničavost, glupost, tupost, lijenost, neodgovornost, bezobzirnost, nepoštenje, zlobu, hladnokrvnost i izopačenost
Jupiterov labirint - labirint mudrostielement: prostor (eter, akaša)
boja: žuta i naranđasta
smjer: sjeveroistok
prirodni oblik: ekspresivni, vanjska spirala, četiri naizmjenične staze i središte
djeluje na: znanje, sreću, obrazovanje, mudrost, bogatstvo, vrline, odnos s božanskim, djecu, učitelje i učenike te pravdu
ekspresivni oblik potiče: mir, širenje, (duhovno) vodstvo, razumijevanje,
toleranciju, nepristranost, zadovoljstvo, poniznost,
uređenost, cjelovitost i moralnost
receptivni oblik uklanja: težinu, posesivnost, isključivost, predrasude,
pogrešne procjene, neiskrenost i škrtost
Merkurov labirint - labirint povezanostielement: zrak
boja: zelena
smjer: sjever
prirodni oblik: ekspresivni, vanjska spirala, središnje tri staze, unutarnja spirala i središte
djeluje na: govor, intelekt, logiku, prijateljstvo, trgovinu, diplomaciju, posredovanje, pisanje i prilagodljivost
ekspresivni oblik potiče: neutralnost, izražajnost, tanahnost, brzinu, lakoću, optimizam, razigranost i mladolikost
receptivni oblik uklanja: materijalizam, cinizam, zaboravnost, brbljivost, dvoličnost, neodlučnost i neiskrenost
Ketuov labirint - labirint slobodeelement: nema
boja: boja dima, siva
smjer: jugozapad, a ako je u paru s labirintom preobrazbe - sjeveroistok
prirodni oblik: samo jedan, receptivni i ekspresivni istodobno, sedam staza bez središta
prirodno kretanje: ekspresivno
djeluje na: oslobođenje od karme, duhovne uvide, tajnost, pad, matematikčke sposobnosti, neočekivane događaje, neprijatelje, špijune, povrede, otrove i lijekove
ekspresivno kretanje potiče: vodstvo, točnost, brzinu, prodornost, logičnost, inteligenciju, slobodu i diskreciju
receptivno kretanje uklanja: destruktivnost, neugodu, nemir, nepotrebnu tajanstvenost, paniku, užas i strah, morbidnost, abnormalnost, propadanje i zatrovanost duha i tijela
Mjesečev labirint - labirint osjećajaelement: voda
boja: bijela i srebrna
smjer: sjeverozapad
prirodni oblik: receptivni, dva okreta, tri spirale jedna unutar druge i središte
djeluje na: duh, osjećaje, intuiciju, javnost, dom, slavu, obilje, društveno ponašanje i putovanja
receptivni oblik potiče: pokretnost, brzinu, mekoću, stvaralaštvo,
profinjenost, zaštitu, predanost, prilagodljivost, senzualnost, nježnost, srdačnost i suosjećanje
ekspresivni oblik uklanja: hladnoću, pasivnost, nesigurnost, stidljivost, površnost, nemarnost, zabrinutost, nestabilnost, bezvoljnost i zloću
preuzeto sa http://www.nebeskilabirinti.com
Trenutno su raznovrsni labirinti izrađeni diljem zemlje, te se njihov broj konstantno povećava pošto su se ljudi nakon izdanja knjige Labirinti i njihove tajne veoma zainteresirali za dotičnu temu, te entuzijastički započeli kreiranje labirinta u svome vrtu, na livadama, u kućama, itd.
U suštini si svatko može napraviti i obilježiti nekakav svoj nebeski labirint. Može se postaviti u kući, u dvorištu, po zidu, na parketima... gdje god želite, kako bi svakodnevno poboljšali pronalaženje svog unutarnjeg mira putem njega.
Neke ideje o izradi?... ili iskustva?

Pretplati se na:
Postovi (Atom)









