B E J T U R A N, mirisavi pelin, ćabura, Slatka Ana
Artemizija bejturan je malo poznata ljekovita biljka vrlo širokog spektra djelovanja u primjeni, jakog mirisavog intenziteta.
To je vitka i dekorativna biljka, sitnih cvjetova, vrlo nježne kouture grančica, raste do veličine cca 1 metra, ima u sebi bogata antimikotička i antibiotska sredstva.
Moje dugogodišnje druženje s bejturanom,
dio je mog duhovnog zadovoljstva, sreće što mi pomaže u životu, al i mog osobnog htjenja pomoći drugima, upoznati ih s ljekovitim osobinama i dobrim srcem te Slatke Ane
Biljna mast od artemizije bejturana ima u sebi bogata antimikotička i antibiotska sredstva, a uz dodatak kadulje kao antiseptika i ruzmarina koji svojim djelovanjem otvara pore na površini kože i time pospješuje dublje djelovanje. Djelotvornost masti se osjeti već nakon par premaza (obloga) na bolna upaljena mjesta i otekline koljena, zglobova, kralješnice, brzo djeluje omekšavajući koštano tkivo, hrskavicu i potpomaže bolji protok krvi, kao i na upalu mišićnog tkiva kod sportaša (istegnuća mišića, meniskusa, uganuća).
Naročito je djelotvorna premazivanjem na razne osipe gljivične naravi, al i vrlo djelotvoran premaz u obrani od insekata po tijelu (komarci, muhe), upaljena mjesta, modrice.
Otopina, čaj od bejturana koristi se za unutarnju uporabu, a bejturan i kao začin i dodatak jelima.
Suhu tvar kod pripreme čaja i otopine nikad tretirati iznad 65-70 stupnjeva. Moja omiljena mješavina čaja, naročito u zimskim danima su mente; nana i melisa s obaveznim dodatkom bejturana koji mu daje poseban gorkast okus, sličan čubaru il majčinoj dušici, travi ivi.
Kao dodatak jelima (naročito za mahunarke), al i kao začin u pripremi umaka, jela od divljači, ribe i slično, daje poseban okusa jelima, neutralizira jačinu mirisa divljači.
Bejturan vrlo učinkovito djeluje protiv svih gljivičnih oboljenja u mokraćnom i probavnom sustavu, razne površinske infekcije gljivične i upalne naravi, djelotvorni je kontrolor vegetacije probavnih organa.
Općenito:
Moj omiljeni bejturan dolazi iz porodice artemizija, vrlo konfliktnog okruženja, u kojem variraju svojstva „porodice“ sve od milosrdnika do agresora, pri čemu je bejrutan milosrdnik, a njegov srodnik ambrozina tiranin..
Kako smo se upoznali?:
Na području Zapadne BiH slučajno sam u prolazu vidio krhko i nježno zelenilo u obliku dekorativnog grma, otkinem grančicu, istovremeno osjetim opojni intenzivni miris. Raspitujući se, doznajem da ga tamo zovu ćabura, kako je to biljka koju su muslimanski hodočasnici davnih dana donijeli iz Mekke, područja Arabije. Navodno se oko tog svetišta sije masovno na okolnim poljima, kako bi njen opojni miris otjerao komarce, al i mirisavi vjetrić lahorio unutar tih ogromnih zdanja, mnoštvom hodočasnika pri molitvenom obredu, Hadžri. Tako je biljka u BiH poprimila duhovno značenje i koristi se čak pri određenim obredima kao mio miris.
Nakon mukotrpnog traženja, kao laik, gotovo četiri godine, sve dok nisam poslao uzorak na institut i dobio službeni naziv, al i njihovu zamolbu da za potrebe njihovog Botaničkog vrta pošaljem sjeme. Naročito to saznanje mi je dalo dodatni podstrek, motivaciju za istraživanjem.
Započeo sam s eksperimentima, prvo na sebi osobno, al i prijateljima i poznanicima, na način praćenja efekata, doživjevši uvijek nova i sve veća zadovoljstva, radost.
Jednu od tih radosti mi je priredila moja perzijska mačka Tina kad sam se vratio u stan, na stolu zaboravivši zatvoriti kutiju od 100 ml masti, vidio da se Tina slano oblizuje obrokom.
Prvi od eksperimenata, a koji me do danas u obliku razmišljanja za korisnost općeg tipa, za opće dobro, jest taj da sam se uvjerio u svom stubištu dvokatnice koji je ponekad bio poput košnice pun komaraca, muha, osa, i sveg što leti. Zadio sam pozamašnu rukovet sviježeg bejturana na vatrogasni aparat, misleći u prvom redu da će ugodno mirisati stubište. Nakon svega sat dva, izlazim na stubište i niti jednog krilatog stvorenja u stubištu, ma ni za lijek ! Tako sam poklonio jedan buket mojoj susjedi Idi iz druge zgrade, koja mi je oduševljeno sutradan kazala da i na se bejrutanom oslobodila lepršavaca i bodljikavaca.
Kad je biljka u bujnom rastu, još zelena, od nje napravim zeleni vijenac cca promjera tanjura za desert, vrlo dekorativan visi mi na hodniku mog stana ugodnog mirisa, čuva pristup neželjenih krilaša, a zimi tako suh vijenac smočim vrućom vodom iz slavine, objesim na zid koi z apar minuta obogti prostor svojim mirisima.
Artemiziji-Bejturanu stavljam aureolu anđela čuvara, vitalnog stimulatora, dok u istoj pordici ima više varijacija s plus ili minus osobinama, a naj ekstremniji Bejturanu je njegov „rođak“, onaj s đavoljim obilježjem, imenom Ambrozija.
Porodice, srodnici unutar biljaka i te kako održavaju ravnotežu kakvoj čovjek, kao razumno biće, može pozavidjeti na sprezi postojanja sebe za sebe, al i radi drugoga, razlogom da balansira ravnotežu i taj se proces odvija ne pogrešivo. Izobilje koje nam priroda daruje, čovjek je podredio svom hiru, strci za novcem, opasnosti da kruh naš svakidašnji postaje rastezljiv poput žvakaće, jer mu umjesto prirodnog kvasa formu daje aditiv kojim se tako trujemo.
Razmišljanja, želja za opće dobro i apel za suradnju u realizaciji borbe protiv
komaraca, a time i potencijalnih zagađivača biljaka, namirnica za
prehranu u močvarnim područjima. Moja ideja za širu, masovnu
primjenu bejturana ima slijedeće argumente:
1. Ako bejturan ima tako snažno djelovanje u cjepivu protiv malarije, a ima,
2. Ako bejturan koriste u Mekki u svrhe da razgoni komarce i insekte, al i obogaćuje mirisima povjetarac koji širi te mirise kao osvježavajuće sredstvo,
3. Ako bejturan obitava u na području Balkana, a u BiH ga i uzgajaju,
4. Ako ravničarska područja našeg podneblja muke muče u borbi protiv najezde komaraca koji obitavaju na biljkama za prehranu, inficiraju iste, al i način na koji se isti pesticidima uništavaju, indirektno truje ono što jedemo, a tamo raste i sve to unosimo u organizam, na primjer krepali komarci na listovima salate i zelenila.
Učimo sami, od drugih ono pozitivno, od prirode njene nepogrešive osobine jer su dar Božji, a time naš doprinos,svoj zalog naraštajima nek dišu punim plućima i prenose tu ljubav.
Nema komentara:
Objavi komentar
DAVORKA I NJEN SVIJET